Linkovi

Sudski procesi protiv posljednje grupe povratnika iz Sirije, postoji mogućnost i nagodbi sa Tužilaštvom


Bosnia and Herzegovina, combo photo of Emir Ališić (left) and Hamza Labidi (right), suspect for joining terrorist group in Syria in Court of Bosnia and Herzegovina, december 2019.

Nakon sirijskog ratišta i deportacije krajem prošle godine, protiv posljednje grupe bh. povratnika iz Sirije pokreću se sudski postupci zbog ratovanja na strani Islamske države. Suđenja, ili su počela ili tek trebaju.

Iz Suda BiH danas stiže vijest da će se Armen Dželko braniti sa slobode. Jedini je od sedmorice izašao iz pritvora. Prema tužilačkim navodima, Dželko je u Siriju otputovao 2013. godine i tamo se pridružio Islamskoj državi.

Armen Dželko u sudnici Suda BiH, decembar 2019.
Armen Dželko u sudnici Suda BiH, decembar 2019.

Na strani te terorističke grupe borio se sve do kraja 2019. godine, kada se u posljednjem uporištu Baguzu, zajedno sa drugim borcima, predao kurdskim i savezničkim snagama, stoji u optužnici.

Na jednom od ranijih ročišta, advokat Senad Dupovac, koji brani Dželku i optuženog Jasmina Keserovića, najavio je mogućnost da oni sklope o sporazum o priznanju krivice sa Tužilaštvom BiH, prenio je BIRN BiH.

Grupa bh. državljana, među kojima je bilo žena i djece, deportovana je iz Sirije u decembru 2019. godine nakon što su američki saveznici teritorijalno porazili Islamsku državu i zarobili ih.

U Siriji je ubijen je i dotadašnji lider Islamske države Abu Bakr al-Baghdadi u akciji američkih specijalaca u oktobru 2019.

Tužilaštvo BiH, koje je zaduženo za procesuiranje povratnika iz Sirije, posebno je zahvalno Vladi SAD-a i američkoj ambasadi u BiH u procesu deportacije posljednje grupe. A američki državni sekretar Mike Pompeo zahvalan je BiH što je primila svoje državljane.

Jasmin Keserović i branilac Senad Dupovac u sudnici Suda BiH, decembar 2019.
Jasmin Keserović i branilac Senad Dupovac u sudnici Suda BiH, decembar 2019.

Trenutno, pred Sudom BiH su optuženi Emir Ališić, Senad Kasupović, Milarem Berbić, Jasmin Keserović, Hamza Labidi i Dželko. Iz te grupe jedino još Muharem Dunić ima status osumnjičenog.

Prošlost pokazuje da oni kojima se sudilo nisu prošli bez kazni. Podaci BIRN-a BiH govore da je osuđeno 26 osoba na 51 godinu i dva mjeseca zatvora. Proglašeni su krivim zbog učešća na sirijskom ratištu, pokušaja odlaska i vrbovanja i drugih povezanih krivičnih djela.

Kazne koje su izrečene kreću se od jedne od sedam godina zatvora, koliko je dobio Bilal Bosnić, koji je proglašen krivim za podsticanje na terorističke aktivnosti, vrbovanje i organizovanje terorističke grupe.

Arhiv - Bilal Bosnić u sudnici Suda BiH
Arhiv - Bilal Bosnić u sudnici Suda BiH

State Department u svojim izvještajima je kritikovao kaznenu politiku, navodeći da se povratnicima često izriču kazne ispodu minimuma.

Ibro Ćufurović, za sada, posljednji je osuđeni. Nakon priznanja krivice osuđen je na četiri godine zatvora. On je deportovan u prvoj polovini 2019. godine.

Sudije su mu izrekle nešto strožiju kaznu nego prethodnicima koji su priznali krivicu. Kod kažnjavanja sudije obično u obzir uzimaju olakšavajuće i otežavajuće okolnosti, vrstu i težinu djela, te zakonski okvir.

„Taj okvir upućuje i proizilazi potreba strožijeg kažnjavanja za ovakva i slična djela. U cilju odvraćanja počinilaca od daljnjih vršenja tih djela, a što je neophodno radi društvene svijesti o kažnjavanju ovih djela koja su u vezi sa globalnim problemom pojave terorizma u svijetu”, obrazložila je sutkinja Hasija Mašović.

Ibro je najmlađi sin Šefika Ćufurovića koji je o njegovom odlasku na sirijsko ratište svjedočio na suđenju Bosniću. Ispričao je da je Ibro, prije nego otputovao za Siriji, počeo živjeti kod Bosnića 2013. godine čuvajući koze i ovce.

Ibro Ćufurović
Ibro Ćufurović

Otac je svjedočio da bi ga Ibro, kada bi dolazio kući, oca nazivao nevjernikom prigovarajući mu što ne „klanja” i što „pije i puši”, a to su bili i razlozi za njihovu svađu.

Ćufurović je u Siriju otputovao 2014. godine i tamo boravio gotovo pet godina u redovima Islamske države. Prije nego će biti osuđen, on je rekao da se kaje zbog ratovanja u Siriji i istovremeno govoreći da je lijepa stvar koja mu se tamo dogodila sticanje porodice, prenio je BIRN BiH.

Državljani BiH počinju u Siriju odlaziti 2012. godine. Takvi odlasci nisu bili kažnjivi sve do sredine 2014. godine, kada dolazi do izmjena u Krivičnom zakonu BiH i kreću prve akcije hapšenja i procesuiranja.

Neki povratnici na ranijim suđenjima su govorili da su u Siriju otišli kako bi pomogli tamošnjem narodu protiv režima sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.

U sirijskim kampovima i zatvorima i dalje borave bh. državljani. Prije nego će koronavirus uzdrmati svijet, ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić u februraru je za Radio Slobodna Evropa rekao da se u sirijskim kampovima i zatvorima nalazi još oko 80 osoba.

Komentari

XS
SM
MD
LG