Dvije trećine povratnika su odrasli muškarci koji su vjerovatno bili uključeni u vojne i terorističke aktivnosti, kaže Shtuni u komentaru.
Zemlje zapadne Europe, puno naseljenijeg područja, primile su oko 1.765 povratnika iz Sirije i Iraka.
Najviše povratnika (110) bilježi se na Kosovu. A posljednja grupa osumnjičenih pripadnika Islamske države, te žena sa djecom, njih ukupno 25, u BiH su deportovani krajem 2019.
Shtuni navodi da je Zapadni Balkan suočen sa relativno novim i značajnim sigurnosnim rizikom.
Povratnici ne dolaze u „neutralni prostor” s adekvatnim mogućnostima rehabilitacije i reintegracije, piše Shtuni. Oni se vraćaju u okruženje u kojem će pristalice džihada vjerovatno povratnike pokušati vratiti u stare mreže i iskoristiti njihova iskustva sa ratišta, dok će se maloljetnici suočiti sa složenim oporavkom, navodi Shtuni.
Početak rata u Siriji značio je dolazak stranih boraca na tamošnje ratište. Shtuni je iznio podatak da je sa Zapadnog Balkana u Siriju i Irak otputovalo oko 1.070 državljana BiH, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije, Srbije i Crne Gore.
Uglavnom su to bili odrasli muškarci, a BiH i Kosovo čine dvije trećine ukupnog broja odlazaka. Motivi su bili razni, većina ih je završila u džihadskim milicijama i terorističkim organizacijama poput Islamske države i Jabhat al-Nusre.
U tekstu se kaže da se u Siriji i Iraku trenutno nalazi oko 470 osoba sa Zapadnog Balkana. Od toga broja, oko 260 je državljana BiH, muškaraca i žena sa djecom.
Većina njih su u kurdskim zatvorima i kampovima. Najmanje 260 osoba sa Zapadnog Balkana je ubijeno u Siriji i Iraku, navodi Shtuni.
On se osvrnuo i na kaznenu politiku povratnika, navodeći da niže kazne predstavljaju još jednu značajnu zabrinutost.
U BiH, na primjer, do sredine 2019. prosječna kazna zatvora bila je manja od dvije godine. A prosječna kazna za kaznena djela terorizma u Europskoj uniji u 2018. bila je sedam godina.
