Sud Bosne i Hercegovine (BiH) ukinuo je presudu iz decembra 2021. godine, kojom je ova trojka oslobođena optužbe, te odredio nastavak suđenja pred Apelacionim vijećem, potvrdio je Sud BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Sladojević, Lečić i Aleksić su prvi pripadnici udruženja koja slave zloglasne četničke postrojbe iz Drugog svjetskog rata kojima je suđeno za izazivanje nacionalne i vjerske netrpeljivosti u Višegradu i drugim okolnim mjestima masovnog stradanja Bošnjaka tokom rata u prvoj polovini devedesetih godina.
Suđenje je počelo u julu 2021. godine a optuženi su da su tokom godišnjeg okupljanja Ravnogorskog četničkog pokreta sudjelovali u postrojavanju, koristili vojnu terminologiju, pjevali uz gusle prijeteće stihove "Biće opet pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina", te odali počast četničkom vođi iz Drugog svjetskog rata Draži Mihailoviću, uz oko 200 prisutnih četnika.
Optuženi su tokom suđenja izjavili da se ne osjećaju krivim te da su "samo čuvali uspomenu na četničke mučenike" iz Drugog svjetskog rata, te da su na skupu bili gosti, ne organizatori.
Odbrana je rekla da je ovaj skup dozvolila policija koja ga je i osiguravala, te da "nije bilo namjere da svojim postupcima uvrijede ili izazovu strah kod bilo koga".
Tužilaštvo BiH je 18. maja zatražilo sa sud ukine prvostepenu, oslobađajuću presudu, uz obrazloženje da je neodrživa i da pravo na slobodu govora, na koju se poziva u prvostepenoj presudi, podrazumijeva i odgovornost, odnosno da ona ne može ugrožavati prava drugih.
Prema presudama Haškog tribunala utvrđeno je da su pripadnici Vojske Republike Srpske ubili oko 3.000 višegradskih Bošnjaka u ratu od 1992. do 1995. godine.
U BiH je registrirano 16 četničkih udruženja. Svake godine se okupljaju uz ikonografiju i pjesme u kojima prijete klanjem i progonima, obučeni u crne uniforme, šajkače i kokarde sa znakom dvoglavog orla.
U Izvještaju o sigurnosti u BiH iz 2017. godine Ministarstvo sigurnosti BiH je navelo da ravnogorski četnički pokret "s obzirom na to da promovira međuetničku podjelu, ima negativan psiho-socijalni utjecaj na povratničku populaciju i pripadnike konstitutivnih naroda u BiH koji na određenim područjima BiH predstavljaju demografsku manjinu".
Udruženja građana u Republici Srpskoj se registriraju po osnovu Zakona o društvima i fondacijama u čijem članu 3 stoji kako "statut i djelovanje udruženja i fondacija ne mogu biti usmjereni na raspirivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivost ili diskriminacije zabranjene Ustavom i zakonom".
Prema važećim zakonima, u BiH se može zabraniti rad pojedinih udruženja, ako djeluju protivno Ustavu, odnosno potiču vjersku, rasnu, nacionalnu mržnju ili diskriminaciju.
