Novi termin glavnog pretresa je najavljen za 20. decembar.
Dodikova odbrana je zahtjev podnijela 4. decembra.
Dodik nije želio da odgovara na pitanja sudije i odbio je da ustane na zahtjev sudije.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je optužilo Dodika i Lukića za krivično djelo "neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH", a sud je optužnicu potvrdio 11. septembra.
Skupština Republike Srpske, u kojoj većinu ima Dodikov Savez nezavisnih socijeldemokrata (SNSD), je izglasala dva zakona u junu ove godine. Zakoni su propisivali da se na teritoriji ovog entiteta neće izvršavati odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, niti u entitetskom služenom glasniku objavljivati odluke Visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (OHR).
Visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), je 1. jula poništio oba donesena zakona, dok je zakonodavna procedura još trajala. Istog dana je Šmit, koristeći svoje takozvane "Bonske ovlasti", nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH.
Izmjenom Krivičnog zakona BiH, visoki predstavnik je propisao da se službeno lice, koje ne izvršava i ne poštuje odluke visokog predstavnika, može kazniti zatvorskom kaznom od šest mjeseci do pet godina, kao i zabraniti vršenje bilo koje dužnosti u bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz budžeta.
Sedam dana nakon Šmitove odluke, Dodik je nastavio sa zakonodavnom procedurom poništenih zakona. Tako je 7. jula donio Ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, kao i Ukaz, koji propisuje da se u entitetskom Službenom glasniku više neće objavljivati odluke Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR).
Dva dana kasnije, ukaz je objavljen u entitetskom službenom glasniku.
U optužnici protiv Dodika i Lukića se navodi da je Dodik potpisao ukaze "iako je bio svjestan da su odluke visokog predstavnika u BiH (OHR) obavezujuće".
Tužiteljstvo je u optužnici navelo da je Dodik to učinio "u namjeri da se navedene odluke OHR-a u BiH ne primjene i ne sprovedu".
Lukić se tereti da je kao vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS, objavio ukaze.
Odbijanje izjašnjenja o optužnici
Dodik i Lukić su se tokom prethodnog postupka odbili izjasniti o krivici po optužnici, pa je Sud BiH zaključio po službenoj dužnosti da su optuženi negirali krivicu.
Američka administracija je Dodika i nekoliko političkih zvaničnika u Republici Srpskoj sankcionisala zbog kontinuiranog napada na ustavni poredak Bosne i Hercegovine i podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Uz Dodika, na listi sankcionisanih su i član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Narodne Skupštine RS Nenad Stevandić, premijer RS-a Radovan Višković, te ministar pravde tog bh. entiteta Miloš Bukejlović.
"Ovi lideri direktno su odgovorni za poticanje na donošenje zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS-u, čime se opstruira i ugrožava provedba Daytonskog mirovnog sporazuma", saopšteno je tada iz Ministarstva financija SAD-a.
Ispred Suda Bosne i Hercegovine 6. decembra su se okupili i predstavnici boračkih udruženja, zbog, kako su saopštili, "podrške Miloradu Dodiku".
