Najnovije
Upozorenje stručnjaka: Odbijanjem da preda vlast Bidenu, Trump otežava liječenje oboljelih od koronavirusa
Kako broj oboljelih od koronavirusa raste u SAD, stručnjaci upozoravaju da to što predsjednik Donald Trump ne želi da prizna poraz i preda vlast demokrati Joeu Bidenu, otežava pristup ključnim informacijama koje bi nova administracija koristila u borbi protiv pandemije.
Jedan od Bidenovih savjetnika za COVID-19, Atul Gawande, rekao je za ABC da "je u interesu naroda da trazicioni tim ima uvid u načine liječenja, plan za distribuciju vakcina, morate da znate gdje su zalihe, koliko ima maski i rukavica".
"To je mnogo informacija i ne može se čekati posljednji minut", rekao je on.
Trump odbija da prizna poraz na izborima 3. novembra i pokušava pred sudom da ospori rezultate, tvrdeći da su izbori pokradeni. Takođe je blokirao saradnju svoje administracije sa Bidenovim tranzicionim timom.
Doktor Anthony Fauci, jedan od istaknutijih u radnoj grupi Bijele kuće za borbu protiv pandemije, rekao je za CNN da bi bilo bolje da mogu da rade sa Bidenovim timom.
Fauci je direktor Nacionalnog instituta za alergije i infektivne bolesti i kaže da je prošao kroz šest predsjedničkih tranzicija.
"Jasno je da je u procesu tranzicije veoma važno da predaja informacija prođe glatko", rekao je Fauci.
Proteklih dana u SAD su zabilježeni rekordni brojevi zaraženih na dnevnom nivou, sa rekordnih 184 hiljade. Više od 245 hiljada Amerikanaca je umrlo od koronavirusa, a inficirano je više od 11 miliona.
Trumpovo upravljanje krizom bilo je jedno od ključnih pitanja u predizbornoj kampanji, i istraživanja su pokazivala da birači u tom segmentu više vjeruju Bidenu.
Fauci i drugi članovi radne grupe Bijele kuće rekli su da se sa Trumpom nisu sastali mjesecima.
Član radne grupe kaže da očekuje da se vakcina protiv koronavirusa odobri u narednim nedjeljama, te da će Amerika moži da se vrati u "relativno normalno stanje" do aprila ili jula sljedeće godine.
Kompanija Pfizer objavila je protekle nedjelje da se njena vakcina pokazala 90 odsto efikasnom.
Trump je nedavno rekao da bi najmanje 20 miliona doza vakcina moglo da bude spremno najranije u decembru, a dodatnih 25 do 30 miliona svakog narednog mjeseca.
"To je sjajno, ali moramo privoljeti ljude da se vakcinišu. Ako se velika većina ljudi vakciniše i vakcina bude efektivna, moći ćemo u drugom i trećem kvartalu 2021. da radimo neke stvari koje su nam mjesecima ranije djelovale jako opasno", rekao je Fauci.
See all News Updates of the Day
Bivši direktor OFAC-a John Smith: Biden je proširio o uredbu sankcijama jer su SAD zabrinute zbog situacije na Zapadnom Balkanu
Bivši direktor OFAC-a John Smith u odgovoru Glasu Amerike kaže da Biden je izmijenio uredbu u pogledu sankcija na Zapadnom Balkanu u smislu jačanja te uredbe.
Najmanje deset žrtava požara u Los Angelesu, naređene nove evakuacije
Broj poginulih u požarima u Los Angelesu povećan je na deset. Lokalne vlasti naložile su dodatne evakuacije usljed još jednog požara koji je izbio u četvrtak popodne.
Vatrogasna služba Los Angelesa reagovala je povodom vatre koja je zahvatila područje West Hillsa u Dolini San Fernanda. Ubrzo je dat nalog za obaveznu evakuaciju područja u kom se nalazi mnoštvo domova.
Prethodno su se požari, koji divljaju oko Los Angelesa proširili, na Hollywood Hills. Uništene su hiljade domova, dok su resursi za gašenje požara i zalihe vode iscrpljene ili skoro iscrpljene.
Više od 180.000 ljudi dobilo je naređenje da se evakuiše jer suhi, uraganski snažni vjetrovi ometaju gašenje požara koji su izbili u utorak i dalje ih šire spaljujući na hiljade hektara. Još 200.000 ljudi je upozoreno da bi mogli da budu evakuisani.
Američki predsjednik Joe Biden objavio je da će vlada snositi troškove obnove od požara u periodu od tri mjeseca. Kako je ukazao to se odnosi na uklanjanje srušenih objekata i drugih opasnih materija, kao i primjenu mjera zaštite života i imovine.
Biden je, tokom sastanka sa potpredsjednicom Kamalom Harris i drugim višim zvaničnicima Bijele kuće povodom požara u Kaliforniji, upozorio na realnost klimatskih promjena.
"Klimatske promjene su stvarne, kao i globalno zagrijavanje i potrebno je da se svijet prilagodi tome", rekao je Biden nekoliko dana uoči početka mandata izabranog predsjednika Donalda Trumpa koji najavljuje da će preispitati američki angažman u borbi protiv globalnog zagrijavanja.
Zelenski apeluje na saveznike da "ne naprave grešku" i ne prestanu sa podrškom Ukrajini
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je predstavnicima savezničkih zemalja da bi bilo "suludo da sada naprave grešku" i okončaju pomoć Ukrajini koja ratuje protiv Rusije.
"Jasno je da se otvara novo poglavlje za Evropu i svijet za 11 dana", rekao je Zelenski na sastanku Ukrajinske kontakt grupe u Njemačkoj, aludirajući na inauguraciju Donalda Trumpa 20. januara.
"Moramo još više da sarađujemo, još više da se oslanjamo jedni na druge i postižemo još bolje rezultate. Šta god da se dešava u svijetu, svi žele da budu sigurni da njihova zemlja neće biti izbrisana sa mape."
Trump nije rekao da li će SAD nastaviti da predvode Ukrajinsku kontakt grupu kada se Joe Biden, aktuelni predsjednik, povuče sa funkcije.
Od početka ruske invazije u februaru 2022. grupa od oko 50 zemalja je Ukrajini dala više od 126 milijardi dolara u oružju, obuci i opremi. SAD su od toga dale 66 milijardi.
Sjedinjene Države će Ukrajini poslati još oružja i opreme iz postojećih vojnih zaliha, u vrijednosti od 500 miliona dolara, što će, kako su zvaničnici rekli za Glas Amerike, biti posljednji paket vojne pomoći prije nego što Bajden napusti funkciju.
Pomoć između ostalog uključuje municiju za protivvazdušnu odbranu, rakete zemlja-vazduh, pomoćnu opremu za avione F-16, opremu za bezbjednu komunikaciju, oružje malog kalibra i municiju.
Novi američki paket pomoći najavljen je u četvrak, kada je aktuelni sekretar za odbranu SAD Lloyd Austin posljednji put ugostio Ukrajinsku kontakt grupu za odbranu u bazi Ramstein u Njemačkoj.
"Naš fokus će biti na održavanju zamaha, postizanju rezultata i slanju jasne poruke: međunarodna zajednica je odlučna u svojoj podršci Ukrajini", rekao je Austin.
Bradley Bowman, viši direktor Centra za vojnu i političku moć pri Fondaciji za odbranu demokratija, kaže da Trump, koji je bio veoma kritičan prema postupanju Bidenove administracije u Afganistanu, ne bi htio da vidi sličnu humanitarnu krizu za vrijeme svog mandata.
"Ako imate veliko smanjenje ili kraj američke podrške Ukrajini, onda biste mogli imati veliku katastrofu u Ukrajini", rekao je on za Glas Amerike.
Umjesto da obustave pomoć Kijevu, rekao je Bowman, SAD bi trebale pojačati podršku Ukrajini u prvim mjesecima nove administracije "kako bi Ukrajinu stavile u najjaču moguću poziciju" prije bilo kakvih mirovnih pregovora.
Dok analitičari ukazuju na Ukrajinsku kontakt grupu za odbranu kao na vrhunsku tačku Austinovog naslijeđa, kašnjenja u finansiranju zbog Kongresa i razmatranja unutar Bidenove administracije o tome koje oružje dati Kijevu, otežavali su borbu Ukrajine.
Bowman kaže da im je Bidenova administracija prečesto, kada bi Ukrajina nešto tražila, odgovarala sa "ne", zatim sa "možda", prije nego što bi na kraju rekla "da".
"Tokom tog vremenskog perioda, vidjeli smo Ruse kako napreduju, Ukrajince kako umiru i kašnjenje je mnogo koštalo", rekao je on.
Jeff Seldin je doprinio pisanju ovog izvještaja.
Vrhovni sud odbio da blokira izricanje kazne Trumpu za isplatu novca porno glumici
Američki Vrhovni sud odbacio je zahtjev novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da blokira izricanje kazne protiv njega pred sudom u New Yorku, u procesu za falsifikovanje poslovne dokumentacije, u svrhe tajnih novčanih isplata bivšoj porno glumici Stormy Daniels.
Ishod glasanja sudija Vrhovnog suda, kojih ukupno ima devet, iznosio je 5:4.
Trumpu bi presuda u tom postupku pred sudom na Manhattanu trebalo da bude izrečena u petak u 9.30 sati po lokalnom vremenu.
Trumpovi advokati su se u srijedu obratili najvišem sudu nakon što su njujorški sudovi odbili da odlože izricanje presude sudije Juana Merchana, koji je predsjedavao Trumpovim suđenjem i osudom prošlog maja po 34 tačke optužnice za falsifikovanje poslovne dokumentacije. Trump je negirao krivicu.
U podnesku najvišem njujorškom sudu, Trumpovi advokati su rekli da su Merchan i državni apelacioni sud "pogrešno propustili" da zaustave izricanje presude, tvrdeći da Ustav zahtijeva automatsku pauzu dok se žale na odluku sudije kojom je potvrđena presuda.
Merchan je nagovijestio da neće izreći zatvorsku kaznu, novčane kazne ili uslovnu, a Trumpovi advokati tvrde da bi osuda za krivično djelo i dalje imala nepodnošljive posljedice, uključujući i odvraćanje pažnje dok se priprema da preuzme dužnost.
Godina "teških odluka" za Iran
Nakon što je pretrpio niz ozbiljnih udaraca, Iran je slabiji i ranjiviji nego što je bio godinama, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Tokom teške 2024. godine, Teheran je doživio slabljenje svog regionalnog uticaja i vojnog odbrambenog kapaciteta protiv glavnih neprijatelja Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, dok je iranska ekonomija nastavila da propada.
Stručnjaci smatraju da će Islamska Republika morati donositi teške odluke u 2025. godini, jer novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump preuzima dužnost, a nuklearni sporazum između Teherana i svjetskih sila ističe.
"Očekujem da će 2025. biti godina teških odluka za Teheran, jer se režim suočava s tvrdim pristupom predstojeće Trumpove administracije i pokušava se zaštititi od posljedica tog kursa", rekla je Sanam Vakil, direktorica programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u londonskom think tanku Chatham House.
U defanzivi
Pad dugogodišnjeg sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, saveznika Irana, u decembru predstavljao je veliki udarac regionalnim ambicijama Teherana.
Pod Assadom, Sirija je bila dio iranske "osovine otpora", njegove mreže regionalnih saveznika i partnera, što je omogućavalo Teheranu da snabdijeva svoje saveznike. To je uključivalo i Hezbollah, političku stranku i oružanu grupu u Libanu, koja je decenija bila najvažniji partner Irana.
Nekada značajna sila, Hezbollah je sada tek sjenka svoje nekadašnje moći. Izraelsko bombardovanje i kopnena invazija prošle godine ozbiljno su oslabili vojne kapacitete grupe i uništili njen rukovodeći kadar.
U međuvremenu, izraelski rat u Pojasu Gaze protiv još jednog saveznika Teherana - palestinske grupe Hamas, koju su SAD i EU proglasile terorističkom organizacijom, ostavio je Iranu malo uticaja u palestinskoj enklavi.
Na domaćem planu stvari ne stoje ništa bolje. Nacionalna valuta izgubila je preko 60 posto svoje vrijednosti u odnosu na američki dolar u protekloj godini, dok su vlasti povukle kontroverzni zakon o jačanju sprovođenja hidžaba iz straha od javnog revolta.
Hamidreza Azizi, saradnik Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove, kaže da se klerikalni režim Irana nalazi u "kritičnoj situaciji".
"Ovo bi mogla biti najizazovnija faza u historiji Islamske Republike od rata s Irakom 1980.-1988., ili možda čak ozbiljnija", ocijenio je.
Azizi je dodao da čak i osnovna baza podrške režimu sada "dovodi u pitanje valjanost" unutrašnje i vanjske politike zemlje.
Pogoršanje situacije dodatno otežava činjenica da bi 2025. mogla biti presudna godina za iranski nuklearni program, s praktično nepostojećim nuklearnim sporazumom iz 2015. koji bi trebao isteći u oktobru, dok Zapad postaje sve nestrpljiviji zbog izostanka napretka u obnovi dogovora.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je početkom januara upozorio da se iranski nuklearni program približava "tački bez povratka", što je Teheran kasnije nazvao "obmanjujućom" izjavom.
"Šok terapija"
Iran se suočava s posljedicama godina loših ulaganja kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, što ga je dovelo u kritičnu tačku, kaže Alex Vatanka, direktor Iranskog programa u institutu Middle East Institute u Washingtonu.
"Iranu je potrebna šok terapija…potres do temelja koji bi možda mogao spasiti ovaj režim", rekao je Vatanka.
Analitičari smatraju da Teheran mora provesti značajne promjene politike i donijeti teške odluke, poput angažmana s Trumpovom administracijom, kako bi spriječio daljnji pad.
Tokom Trumpovog prvog mandata (2017.-2021.), njegova administracija je vodila kampanju "maksimalnog pritiska" na Iran, što je uključivalo uvođenje teških sankcija protiv Teherana.
"Čini se da raste konsenzus među političkim krugovima u Teheranu da je, s obzirom na složenosti kako na unutrašnjem tako i na vanjskom planu, postizanje sporazuma najpragmatičniji kurs djelovanja", rekao je Azizi.
Iako bi "svijet trebao pozdraviti" takav sporazum, on možda neće biti dovoljan da spasi klerikalni režim, smatra Vatanka.
"Ne postoji ništa što Trump ili bilo ko drugi može učiniti za teški problem s kojim se režim u Iranu suočava, a to je da je izgubio podršku vlastitog naroda", zaključio je, osvrćući se na rastuće nezadovoljstvo u zemlji posljednjih godina.
