Tokom teške 2024. godine, Teheran je doživio slabljenje svog regionalnog uticaja i vojnog odbrambenog kapaciteta protiv glavnih neprijatelja Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, dok je iranska ekonomija nastavila da propada.
Stručnjaci smatraju da će Islamska Republika morati donositi teške odluke u 2025. godini, jer novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump preuzima dužnost, a nuklearni sporazum između Teherana i svjetskih sila ističe.
"Očekujem da će 2025. biti godina teških odluka za Teheran, jer se režim suočava s tvrdim pristupom predstojeće Trumpove administracije i pokušava se zaštititi od posljedica tog kursa", rekla je Sanam Vakil, direktorica programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u londonskom think tanku Chatham House.
U defanzivi
Pad dugogodišnjeg sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, saveznika Irana, u decembru predstavljao je veliki udarac regionalnim ambicijama Teherana.
Pod Assadom, Sirija je bila dio iranske "osovine otpora", njegove mreže regionalnih saveznika i partnera, što je omogućavalo Teheranu da snabdijeva svoje saveznike. To je uključivalo i Hezbollah, političku stranku i oružanu grupu u Libanu, koja je decenija bila najvažniji partner Irana.
Nekada značajna sila, Hezbollah je sada tek sjenka svoje nekadašnje moći. Izraelsko bombardovanje i kopnena invazija prošle godine ozbiljno su oslabili vojne kapacitete grupe i uništili njen rukovodeći kadar.
U međuvremenu, izraelski rat u Pojasu Gaze protiv još jednog saveznika Teherana - palestinske grupe Hamas, koju su SAD i EU proglasile terorističkom organizacijom, ostavio je Iranu malo uticaja u palestinskoj enklavi.
Na domaćem planu stvari ne stoje ništa bolje. Nacionalna valuta izgubila je preko 60 posto svoje vrijednosti u odnosu na američki dolar u protekloj godini, dok su vlasti povukle kontroverzni zakon o jačanju sprovođenja hidžaba iz straha od javnog revolta.
Hamidreza Azizi, saradnik Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove, kaže da se klerikalni režim Irana nalazi u "kritičnoj situaciji".
"Ovo bi mogla biti najizazovnija faza u historiji Islamske Republike od rata s Irakom 1980.-1988., ili možda čak ozbiljnija", ocijenio je.
Azizi je dodao da čak i osnovna baza podrške režimu sada "dovodi u pitanje valjanost" unutrašnje i vanjske politike zemlje.
Pogoršanje situacije dodatno otežava činjenica da bi 2025. mogla biti presudna godina za iranski nuklearni program, s praktično nepostojećim nuklearnim sporazumom iz 2015. koji bi trebao isteći u oktobru, dok Zapad postaje sve nestrpljiviji zbog izostanka napretka u obnovi dogovora.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je početkom januara upozorio da se iranski nuklearni program približava "tački bez povratka", što je Teheran kasnije nazvao "obmanjujućom" izjavom.
"Šok terapija"
Iran se suočava s posljedicama godina loših ulaganja kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, što ga je dovelo u kritičnu tačku, kaže Alex Vatanka, direktor Iranskog programa u institutu Middle East Institute u Washingtonu.
"Iranu je potrebna šok terapija…potres do temelja koji bi možda mogao spasiti ovaj režim", rekao je Vatanka.
Analitičari smatraju da Teheran mora provesti značajne promjene politike i donijeti teške odluke, poput angažmana s Trumpovom administracijom, kako bi spriječio daljnji pad.
Tokom Trumpovog prvog mandata (2017.-2021.), njegova administracija je vodila kampanju "maksimalnog pritiska" na Iran, što je uključivalo uvođenje teških sankcija protiv Teherana.
"Čini se da raste konsenzus među političkim krugovima u Teheranu da je, s obzirom na složenosti kako na unutrašnjem tako i na vanjskom planu, postizanje sporazuma najpragmatičniji kurs djelovanja", rekao je Azizi.
Iako bi "svijet trebao pozdraviti" takav sporazum, on možda neće biti dovoljan da spasi klerikalni režim, smatra Vatanka.
"Ne postoji ništa što Trump ili bilo ko drugi može učiniti za teški problem s kojim se režim u Iranu suočava, a to je da je izgubio podršku vlastitog naroda", zaključio je, osvrćući se na rastuće nezadovoljstvo u zemlji posljednjih godina.
