Vazdušni napadi koalicionih snaga dodatno su podstakli strahovanja od širenja konflikta u regionu, gdje se od izbijanja rata Izraela i Hamasa u oktobru povećalo nasilje u koje su uključene grupe - koje podržava Teheran - u Jemenu, Libanu, Iraki i Siriji.
Hamas, koji američka vlada označava kao terorističku organizaciju, saopštio je da će Britanija i Sjedinjene Države biti "odgovorni za posljedice po regionalnu bezbjednost".
Amerika, Britanija i još osam saveznika saopštili su da je cilj vazdušnih napada "deeskalacija tenzija". Međutim, Iran i druge zemlje u regionu i van njega osudili su poteze Zapada ili su izrazile zabrinutost da bi situacija mogla da se pogorša.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da su napadi disproporcionalni.
"Kao da žele krvoproliće u Crvenom moru", rekao je Erdogan.
O napadima će u petak, na vanrednoj sjednici, raspravljati i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Francuska, koja predsjedava savjetom u januaru, saopštila je da je sastanak tražila Rusija i da će se održati nakon prethodno zakazane sjednice o situaciji u Gazi.
Poslije vijesti o vazdušnim napadima, cijena nafte porasla je za četiri odsto, a analitičari ističu da postoji strahovanje na tržištu da je region "na putu nepredvidljive eskalacije".
Huti izvode sve više napada na, kako tvrde, brodove povezane sa Izraelom na ključnoj trgovinskoj ruti u Crvenom moru, od kako je napad Hamasa na Izrael 7. oktobra izazvao rat u Pojasu Gaze.
Kroz moreuz Bab al-Mandeb obično prolazi oko 12 odsto globalne pomorske trgovine, ali je od sredine novembra broj brodskih kontejnera pao za 70 odsto, navode eksperti.
Pobunjenici kontrolišu veliki dio Jemena od građanskog rata u toj zemlji 2014. godine i dio su regionalnog otpora protiv Izraela i njegovih saveznika, koji podržava Iran.
U napadima u petak mete su bili aerodromi, vazduhoplovna baza i vojni kamp, prenijela je TV stanica Masirah koju kontrolišu Huti, dok su dopisnici agencije AFP i očevici saopštili da su mogli da se čuju žestoki udari u Hodeidi i Sani.
Britansko ministarstvo odbrane saopštilo je da su četiri borbena aviona pogodila lokaciju u sjeverozapadnom Jemenu sa koje se lansiraju dronovi, kao i bazu iz koje se ispaljuju rakete i bespilotne letjelice iznad Crvenog mora.
"Naša zemlja je meta masovnog agresivnog napada američkih i britanskih "snaga", rekao je zamjenik ministra inostranih poslova pobunjenika Hussein Al-Ezi. Prema zvaničnim medijima Huta, dodao je da će dvije zemlje morati da se pripreme da "plate veliku cijenu".
Američki predsjednik Joe Biden rekao je da su napadi "odbrambeni potez" nakon napada u Crvenom morau i da neće "oklijevati" da naredi novu vojnu akciju ako bude potrebno.
Iz američke Centralne komande je saopšteno da je 60 meta na 16 lokacija koje kontrolišu Huti pogođeno sa više od 100 komada precizno navođene municije. U napadu su korišteni borbeni avioni i rakete Tomahawk.
Vojni portparol Huta saopštio je da je ubijeno najmanje pet osoba. Portparol iranskog ministarstva inostranih poslova rekao je da će zapadni vazdušni napadi "samo podstaći nesigurnost i nestabilnost u regionu" i odvući pažnju svjetske javnosti sa Gaze.
Stotine građana protestovale su u Teheranu protiv Amerike, Britanije i Izraela, a u znak podrške stanovnicima Gaze i Jemena. Protesta je bilo i u Bahreinu.
Saudijsko ministarstvo inostranih poslova saopštilo je da Rijad "sa velikom zabrinutošću prati vojne operacije" i pozvalo na "uzdržanost i izbjegavanje eskalacije".
Saudijska Arabija pokušava da se izvuče iz devetogodišnjeg rata sa Hutima, mada su borbe uglavnom zaustavljene od primirja početkom 2022. godine. Kina je saopštila da je "zabrinuta zbog eskalacije tenzija u Crvenom moru", dok je Moskva osudili "nelegitmne" napade.
Biden je poručio da su napadi bili uspješni i da je naložio udare "na mete u Jemenu koje Huti pobunjenici koriste da ugroze slobodu navigacije na jednoj od ključnih pomorskih ruta u svijetu".
Britanski premijer Rishi Sunak rekao je da je kršenje međunarodnog prava, za koje su odgovorni Huti, zahtijevalo snažan odgovor.
