Linkovi

Vijesti

Stotine hiljada ljudi na protestu protiv Brexita u Londonu

Protivnici Brexita na masovnom protestu u Londonu

Stotine hiljada ljudi koji se protive izlasku Velike Britanije iz EU izašlo je na ulice Londona i zahtijevalo novi referendum o Brexitu, u trenutku ozbiljne političke krize u kojoj se nalazi premijerka Theresa May.

Demonstranti u centru Londona, na najmasovnijem protestu protiv Brexita do sada, zahtijevali su da se ponovo glasa o izlasku Britainje iz EU i da je "najbolji dogovor onaj u kojem nema Brexita".

Britanska premijerka Theresa May nekoliko puta je odbacila prijedlog o novom referendumu uz obrazloženje da bi to produbilo podjele. Pristalice Brexita smatraju da bi drugi referendum izazvao veliku ustavnu krizu.

Britanska premijerka Theresa May
Britanska premijerka Theresa May

Gotovo tri godine poslije referenduma na kojem je izglasan izlazak Britanije iz EU nije poznato da li će se to uopšte desiti jer je parlament dva puta odbacio dogovor premijerke May.

Pošto je premijerka May nagovijestila da možda neće iznositi pred parlament prijedlog koji je dva puta odbačen, nije poznato šta je dalja strategija za Brexit. Pojedini britanski mediji prenose da raste pritisak na May da podnese ostavku.

May je apelovala na EU da odloži datum formalnog izlaska Britanije iz EU, koji je bio zakazan za 29. mart. EU je pristala da odloži povlačenje Velike Britanije iz EU 22. maj 2019. godine, pod uslovom da May dobije podršku za svoj prijedlog u parlamentu.

See all News Updates of the Day

Sud BiH: Radončiću 24025 KM za naknadu troškova

Fahrudin Radončić

Radončić i suoptuženici očekuju da dobiju naknadu i za duševnu bol, saopćeno je iz njegove stranke Saveza za bolju budućnost.

Sud Bosne i Hercegovine donio je rješenje o naknadi troškova krivičnog postupka od optužbi oslobođenom predsjedniku Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudinu Radončiću kojim je naložena isplata u iznosu od 24.025 KM (12.000 eura) iz budžeta Bosne i Hercegovine, javlja agencija Fena.

Kako je saopćeno iz ove stranke, nakon ovakve odluke Suda, očekivano je da Radončić, kao i Bakir Dautbašić i Bilsena Šahman, dodatno dobiju naknadu troškova za boravak u pritvoru te nanijetu duševnu bol.

Mala je to satisfakcija za proživljeno, kažu u SBB-u, te smatraju da je BiH potreban zakon po kojem će finansijske posljedice zbog "političkih motiviranih optužnica koje padaju na sudovima iz svog džepa plaćati korumpirani i nesavjesni tužioci, a ne građani, odnosno budžet BiH".

Šahman je već dobila naknadu od 26.500 KM, Dautbašić 30.854 KM, Radončić 24.025 KM, a sličan iznos dobit će i Zijad Hadžijahić.

Ukoliko se ovim iznosima dodaju buduće posebne pojedinačne odštete zbog boravka u pritvoru i trogodišnjeg suđenja, jasno je da se radi o šteti od više stotina hiljada KM koja je nastala kao posljedica zloupotrebe pravne države i položaja, saopćeno je iz ove stranke.

EU uvela sankcije Turskoj zbog traganja za gasom na teritoriji Kipra

Ministri spoljnih poslova EU su pojačali pritisak na Tursku uvođenjem nekih sankcija zbog traženja gasa u vodama koje potpadaju u isključivu ekonomsku zonu Kipra, člana EU.

Ministri su u izjavi naveli da se u svijetlu turskih "ilegalnih aktivnosti bušenja" suspenduju razgovori o sporazumu o vazdušnom saobraćaju i da će od Evropske investicione banke biti zatraženo da "preispita" pozajmice Ankari.

Oni su takođe podržali prijedlog Evropske komisije da smanji finansijsku pomoć Turskoj za narednu godinu. Ministri su upozorili da se dogovaraju dodatne "ciljane mjere" da bi se kaznila Turska, koja je 2005. počela pristupne pregovore s EU, prenosi Beta pozivajući se na AP.

Šef turske diplomatije Mevlut Čavušolu je prošle nedelje upozorio da će Turska intenzivirati bušenje nedaleko od Kipra ako EU uvede sankcije.

Dva turska broda u pratnji ratnih brodova traže gas na oba kraja etnički podijeljenog Kipra.

Evropski ministri su ponovili da turske ilegalne akcije imaju "ozbiljan negativni uticaj" na odnose Turske i EU i pozvali Ankaru da poštuje suverena prava Kipra u skladu s međunarodnim pravom.

Oni su pozdravili poziv kiparske vlade Turskoj da pregovaraju o granicama svojih isključivih ekonomskih zona.

Turska ne priznaje Kipar kao državu i tvrdi da 44 odsto isključive ekonomske zone Kipra pripada njoj. Kiparski Turci iz otcijepljene Turske Republike Sjeverni Kipar polažu pravo na još 25 odsto.

Kipar je podijeljen po etničkoj liniji kada je Turska 1974. izvršila invaziju nakon puča pristalica ujedinjenja s Grčkom. Nezavisnost Sjevernog Kipra priznaje samo Turska koja na ostrvu drži više od 35.000 vojnika. Kipar je 2004. primljen u EU ali samo stanovnici južnog dijela uživaju povlastice članstva.

U subotu ukop 86 žrtava ratnih zločina iz Prijedora i Kotor Varoši

Bosnia-Herzegovina - Newspapers Kozarski vjesnik in remembrance of war victims from Prijedor, Prijedor, 31May2019

Za kolektivnu dženazu koja će 20. jula ove godine biti klanjana u Vedrom polju u Hambarinama, spremni su posmrtni ostaci 86 žrtava ratnih zločina iz Prijedora i Kotor Varoši, saopšteno je iz Instituta za nestale osobe BiH.

Radi se o žrtvama bošnjačke nacionalnosti čiji su posmrtni ostaci uglavnom ekshumirani na Korićanskim stijenama.

Najmlađe žrtve koje će ove godine biti ukopane su mladići koji su, kada su ubijeni, imali svega 19 godina: Samir (Sadika) Garibović, Emir (Kemala) Đonlagić i Suad (Mehe) Kljajić. Suad će biti ukopan zajedno sa svojim ocem Mehom.

Najstarija žrtva koja će biti ukopana ove godine je Bećir (Adema) Bešić, rođen 1931. godine.

Ove godine konačni smiraj će naći otac i sin, Elezović Hajrudin i Jasmin, braća Edin i Emir Elezović te Fahrudin Elezović.

Zajedno će biti ukopani i otac i sin Šerif i Zafir Bajrić te braća Zulić, Mirsad i Suad; braća Jakupović, Armin i Dedo; braća Grabić, Mustafa i Vejsil; te braća Sivac, Nedžad i Edin.

Nakon kolektivne dženaze, posmrtni ostaci žrtava bit će ukopani u različitim mezarijima, a u skladu sa željama njihovih porodica. Najveći broj žrtava, 68 njih, će biti ukopan u Šehidskom mezarju Kamičani dok će ostali biti ukopani u Šehidskim mezarjima Čarakovo, Hambarine, Bišćani, Skela, Rizvanovići te Šehidskom mezarju Dabovci u Kotor Varoši.

Ove godine, 31. maja, na Međunarodni dan bijelih traka, prvi put je lokalna novina Kozarski vjesnik objavila osmrtnicu sa imenima i fotografijama 102 ubijene prijedorske djece.

Međunarodni dan bijelih traka obilježava se u gradovima Bosne i Hercegovine, regiona, ali i svijeta, u znak sjećanja na više od 3.000 ubijenih u prijedorskoj opštini od 1992. do 1995. godine.

Obilježavanje Dana bijelih traka organizuje građanska inicijativa "Jer me se tiče", a kao i proteklih godina i ove je godine bilo posvećeno podršci roditeljima 102 prijedorske djece, koji godinama od lokalnih vlasti bezuspješno traže podizanje spomenika svoj ubijenoj djeci.

UNHCR zabrinut zbog restrikcija u SAD oko azila

Agencija UN za izbjeglice (UNHCR) saopštila je da je "duboko zabrinuta" zbog novih restrikcija u SAD u vezi sa azilom, navodeći da će to ugroziti osjetljive porodice.

Saopštenje je objavljeno danas, nakon što je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa saopštila da će ukinuti sve vrste zaštite koju donosi azil za većinu migranata koji dolaze u SAD preko granice sa Meksikom.

Očekuje se da će novo pravilo stupiti na snagu danas i da će pogoditi mnoge izbjeglice koje bježe od nasilja i siromaštva u centralnoj Americi, prenosi AP.

Prema novom planu, migranti koji na putu ka SAD prođu kroz neku drugu zemlju - u ovom slučaju Meksiko - neće moći da dobiju azil.

UNHCR je saopštio da ovo pravilo ograničava pravo na prijavu za azil i ugrožava pravo ljudima da ne budu poslati nazad u državu u kojoj mogu biti suočeni sa progonom.

Bijela kuća novim pravilom nastoji smanjiti broj zahtjeva za azil

FILE - Members of Mexico's National Guard patrol the border between Mexico and the U.S. as part of an ongoing operation to prevent migrants from crossing illegally into the United States, in Ciudad Juarez, Mexico, June 26, 2019.

Administracija Donalda Trumpa napravila je korak naprijed kako bi blokirala većinu migranata koji prelaze južnu američku granicu nakon što su prošli kroz Meksiko tražeći azil.

Novo pravilo koje redefinira prihvatljivost azila - koje će stupiti na snagu u utorak - je posljednji pokušaj da se zaustavi dotok nedokumentovanih migranata u zemlju, i dolazi u trenutku frustracije Bijele kuće zbog neuspjeha Kongresa da promijeni zakon o azilu.

"Sjedinjene Države su velikodušna zemlja, ali su pod velikim pritiskom vezanim za hapšenje i obradu stotina hiljada stranaca duž južne granice", izjavio je u izjavi državni tužilac Bill Barr.

"Ovo pravilo će smanjiti priliv ekonomskih migranata i onih koji žele da iskoriste naš sistem azila da bi dobili ulazak u Sjedinjene Države", dodao je Barr.

Novo pravilo Bijele kuće cilja na nedavni val stotina hiljada migranata iz Centralne Amerike i drugih zemalja koji su pokušali da uđu u Sjedinjene Države iz Meksika i zatraže azil kako bi stekli boravak u zemlji.

Ovi zahtjevi, koje sve više podnose porodice koje tvrde da bježe od endemskog nasilja i siromaštva u svojim zemljama, dozvoljavaju podnosiocima zahtjeva da ostanu u Sjedinjenim Državama i da se slobodno kreću dok se njihovi slučajevi rješavaju, što može potrajati dvije godine.

Mnogi nestaju u zemlji i nikada se ne pojavljuju da bi riješili svoje slučajeve, kažu imigracioni zvaničnici.

Novo pravilo proglašava svakog migranta koji ulazi u Sjedinjene Države sa južne granice i koji nije tražio azil u bilo kojoj od zemalja kroz koje prolazi da bi došao u Sjedinjene Države nepodobnim za azil.

Vršilac dužnosti državnog sekretara za unutrašnju sigurnost Kevin McAleenan izjavio je da je taj potez, nazvan "privremenim pravilom" umjesto akcije Kongresa, neophodan jer su se prethodni napori na promjeni imigracionih zakona u cilju zaustavljanja protoka migranata pokazali neadekvatnim.

Pravilo uključuje izuzetke za ljude koji mogu dokazati da su žrtve mučenja ili progona, ali američki imigracioni zvaničnici su jasno stavili do znanja da smatraju kako su većina nedavnih migranata iz Centralne Amerike ekonomski migranti, zbog čega nisu podobni za azil, prenosi AFP.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG