Linkovi

Vijesti

Stotine hiljada ljudi na protestu protiv Brexita u Londonu

Protivnici Brexita na masovnom protestu u Londonu

Stotine hiljada ljudi koji se protive izlasku Velike Britanije iz EU izašlo je na ulice Londona i zahtijevalo novi referendum o Brexitu, u trenutku ozbiljne političke krize u kojoj se nalazi premijerka Theresa May.

Demonstranti u centru Londona, na najmasovnijem protestu protiv Brexita do sada, zahtijevali su da se ponovo glasa o izlasku Britainje iz EU i da je "najbolji dogovor onaj u kojem nema Brexita".

Britanska premijerka Theresa May nekoliko puta je odbacila prijedlog o novom referendumu uz obrazloženje da bi to produbilo podjele. Pristalice Brexita smatraju da bi drugi referendum izazvao veliku ustavnu krizu.

Britanska premijerka Theresa May
Britanska premijerka Theresa May

Gotovo tri godine poslije referenduma na kojem je izglasan izlazak Britanije iz EU nije poznato da li će se to uopšte desiti jer je parlament dva puta odbacio dogovor premijerke May.

Pošto je premijerka May nagovijestila da možda neće iznositi pred parlament prijedlog koji je dva puta odbačen, nije poznato šta je dalja strategija za Brexit. Pojedini britanski mediji prenose da raste pritisak na May da podnese ostavku.

May je apelovala na EU da odloži datum formalnog izlaska Britanije iz EU, koji je bio zakazan za 29. mart. EU je pristala da odloži povlačenje Velike Britanije iz EU 22. maj 2019. godine, pod uslovom da May dobije podršku za svoj prijedlog u parlamentu.

See all News Updates of the Day

Povratnik iz Sirije Ćufurović prebačen u zenički zatvor

Interpolova potjernica za Ibrom Ćufurovićem

Državljaninu Bosne i Hercegovine Ibri Ćufuroviću iz Velike Kladuše, određen je jednomjesečni pritvor nakon izručenja iz Sirije i saslušanja, te je iz Pritvorske jedinice Suda BiH prebačen u Kazneno-popravni zavod Zenica, potvrdio je za Glas Amerike Ćufurovićev advokat Senad Dupovac.

Dupovac je kazao kako je ročište u ovom predmetu održano 20. aprila odmah nakon Ćufurovićeg izručenja.

„Nakon izručenja BiH, Ćufurović je saslušan i održano je ročište. Određen mu je pritvor koji može trajati do 20. maja ove godine. Riječ je o osobi koja je u izuzetno teškom psihičkom i fizičkom stanju, s obzirom na to da se 17 mjeseci nalazio u pritvoru. Na saslušanju nije predočen nijedan dokaz koji Ćufurovića povezuje s tzv. Islamskom državom, stoga se on branio šutnjom. Nakon saslušanja i određivanja pritvora, iz Pritvorske jedinice Suda BiH je prebačen u Kazneno-popravni zavod Zenica zbog zatvorskih kapaciteta“, kazao je Dupovac te dodao kako je Ćufurović u međuvremenu dobio dijete koje još nije vidio.

„Njegova žena i dijete još uvijek se nalaze u kampu u Siriji“, rekao je advokat Dupovac.

Iz Suda BiH su također potvrdili da je donijeto rješenje prema kojem je osumnjičenom Ibri Ćufuroviću određen pritvor koji može trajati najduže 30 dana, od dana lišenja slobode, odnosno do 20. maja 2019. godine ili do druge odluke Suda. Pritvor je određen zbog opasnosti od bjekstva.

„Na istom ročištu Sud je donio rješenje kojim je stavljeno van snage rješenje Suda BiH, od 15. decembra 2015 godine, za određivanje pritvora osumnjičenom Ibri Ćufurović, a donesena je i naredba o povlačenju naredbe Suda BiH, od istog datuma, za raspisivanje potjernice, na osnovu koje je raspisana međunarodna potjernica prema osumnjičenom Ibri Ćufuroviću“, stoji u saopćenju Suda BiH.

Tužilaštvo Bosne i Hercgovine Ćufurovića sumnjiči za krivična djela organiziranje terorističke grupe, protivzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama u vezi s krivičnim djelom terorizam. Akcija izručenja sprovedena je u saradnji s policijskim agencijama u Bosni i Hercegovini, Ministarstvom sigurnosti, Obavještajno-sigurnosnom agencijom BiH te u saradnji i koordinaciji s Vladom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Ambasadom SAD-a u Sarajevu.

Ćufurović je u Siriju otišao 2013. godine, a ovo je prvi slučaj izručenja borca tzv. Islamske države BiH nakon upozorenja predsjednika SAD-a Donalda Trumpa saveznicima da preuzmu i procesuiranju oko 800 zarobljenih stranih boraca ili će SAD u suprotnom biti priseljene da ih puste na slobodu.

Dvadestčetverogodišnjem Ćufuroviću Sud BiH pritvor je odredio u decembru 2015. godine. Njegovo izručenje uz još jednog državljanina BiH Armina Čurta trebalo je uslijediti u martu ove godine no nadležni su april označili kao novi rok. Čekao se proces provjere, iako se znalo da su Ćufurović i Čurt duže od godinu dana u zatvorskom dijelu kampa Roj na sjeveroistoku Sirije. Još nije poznato kada će Čurt biti izručen BiH.

Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara, rekao je polovinom marta da su se na sirijskom ratištu u tom trenutku nalazile 102 osobe iz Bosne i Hercegovine, od čega 54 muškarca i 48 žena. Tačan broj zarobljenih i poginulih u ovom trenutku nije poznat.

Apel za povratak nadležnima u BiH ranije su uputile i tri bh. državljanke sa devetero djece koje se više od godinu dana nalaze u kampu Roj. Ranije je donesena odluka o formiranju Koordinacionog tijela za povratak žena i djeca iz Sirije u BiH, ali do sada nije zabilježen nijedan zvanični povratak.

"Nas tri, bosanske državljanke, apelujemo da nas Bosna i Hercegovina vrati natrag i našu maloljetnu djecu u normalan život, koji smo nekad imali. Spremni smo podnijeti i sudski proces, koji će sigurno uslijediti prilikom povratka u našu državu. Još jednom vas molimo u naše ime i imena naše nedužne djece da nas primite natrag i da nam pružite drugu priliku za novi život, ako ništa zbog maloljetne, nedužne djece. Spremne smo podnijeti posljedice naše greške, to je najmanji problem. Unaprijed Vam hvala i nadamo se da ćete nama i našoj djeci pružiti i omogućiti drugu priliku, jer ne postoji nijedna osoba na svijetu, a da ne pravi greške, pa bilo kojeg oblika. Još jednom, hvala", napisala je u pismu, između ostalog, jedna od tri Bosanke koja se nalazi u Siriji.

Trump podigao tužbu da bi blokirao svjedočenje o njegovim finansijama

Američki predsjednik Donald Trump podigao je tužbu kako bi blokirao nalog za svjedočenje koji je izdao predsjednik Komiteta za nadgledanje američkog Zastupničkog doma, koji dolazi iz reda demokrata, Elijah Cummings.

Ovim se nalogom traže informacije o Trumpovim finansijama, kao i o finansijama njegovih firmi.

„Nalog za svjedočenje predsjednika Cummingsa je nepravilan i ne može se sprovesti jer nema nikakve legitimne zakonske svrhe“, saopćili su na sudu odvjetnici Trumpa i njegove firme Trump Organizacije.

Donald Trump je jedini američki predsjednik u modernoj istoriji koji je odbio da objelodani svoju poreznu karticu, zbog čega ga neprekindno prozivaju iz Demokratske stranke.

Nakon što su preuzeli kontrolu nad Predstavničkim domom SAD u novembru, demokrate su objavile da će se preuzeti sve zakonske mjere koje su im na raspolaganju da dođu do podataka o finansijama američkog predsjednika.

Sjeverna Makedonija: U drugom krugu Pendarovski i Davkova

Stevo Pendarovski i Gordana Silijanovska Davkova (Foto: slobodnaevropa.mk)

U Sievernoj Makedoniji završen je prvi krug predsjedničkih izbora. Državna izborna komisija (DIK) je objavila da Stevo Pendarovski, kandidat vladajuće koalicije predvođene Socijaldemokratskim savezom, vodi sa osvojenih 24.916 glasova. Podaci su saopšteni na osnovu prebrojanih 9,21% listića.

Kako je navela Državna izborna komisija sledi kandidatkinja opozicione koalicije na čelu sa VMRO-DPMNE Gordana Siljanovska Davkova sa 22.226 glasova.

Državna izborna komisija (DIK) saopštila je da je pola sata prije zatvaranja biračkih mjesta glasalo 39,7 odsto birača i da nisu prijavljene značajnije nepravilnosti.

Građani su se opredjeljivali između tri predsednička kandidata Blerima Reke, koga su predložile Alijansa za Albance i Besa, dvije opozicione partije Albanaca. Druga na listi je Gordane Siljanovske-Davkove, iza koje stoji opoziciona koalicija na čelu sa VMRO DPMNE, a treći je Stevo Pendarovski, kandidat vladajuće koalicije predvođene Socijaldemokratskim savezom.

Gordana Siljanovska-Davkova, Blerim Reka, Stevo Pendarovski (Foto: RFE/RL
Gordana Siljanovska-Davkova, Blerim Reka, Stevo Pendarovski (Foto: RFE/RL

Za pobjedu u prvom krugu potrebna je većina glasova od ukupnog broja glasača, odnosno oko 904.000. Ukoliko nijedan od kandidata ne osvoji većinu, u drugi krug koji je zakazan za 5 maj, prolazi dvoje kandidata sa najviše glasova. Pobjednik će biti onaj koji osvoji više glasova, ukoliko na glasačka mjesta, izađe više od 40 procenta upisanih u glasača.

Ako i u drugom krugu niko od kandidata ne dobije potreban broj glasova izbori se ponavljaju.

Prema anketi sprovedenoj između 8. i 14. aprila, Siljanovska-Davkova ima podršku 38,3 odsto birača, a Pendarovski 33,2 odsto. Treći kandidat Blerim Reka imao je podršku 12,6 odsto glasača i dvije etničke albanske stranke.

Identifikovani napadači u Šri Lanki, 290 poginulih

Koordinisane napade u crkvama i školama u Šri Lanki izvršilo je sedam bombaša samoubica domaće militantne grupe Thowfeek Jamaath, saopštio je vladin zvaničnik, prenosi AP.

Svi bombaši su bili građani Šri Lanke, ali vlasti sumnjaju da su napadi provedeni uz pomoć međunarodne mreže, rekao je ministar zdravlja Rajitha Senaratne, prenosi Reuters.

"Ne vjerujemo da je te napade izvela grupa ljudi koja je djelovala samo unutar ove zemlje", rekao je Senaratne. "Postojala je međunarodna mreža bez koje ti napadi nisu mogli uspjeti."

Prema najnovijim podacima iz policije, u napadima je ubijeno najmanje 290 ljudi, a više od 500 je povrijeđeno. Policija je navela da je uhapsila 24 osobe, prenio je BBC.

Napadi su se dogodili dok su vjernici bili u crkrvi na obilježavanju Uskrsa prema gregorijanskom kalendaru.

Analiza tjelesnih ostataka je pokazala da je riječ o bombašima samoubicama, rekao je državni forenzički istražilac Arijananda Velijanga. Istakao je da je većinu napada izvršio po jedan bombaš i da su u hotelu Šangri La bila dvojica, prenio je AP.

Vlasti Šri Lanke uvele su u ponedjeljak policijski sat u prijestolnici Kolombu od 20.00 do 4.00 sata, saopštila je vladina Služba za informisanje.

Dvojica ministara iz Vlade sugerisala su da je bilo obavještajnih propusta.

Ministar za nacionalnu integraciju Mano Ganešan rekao je da su sigurnosni zvaničnici iz njegovog ministarstva upozoreni na mogućnost da će dvojica bombaša samoubica napasti političare.

Vlasti Šri Lanke su bile upozorene dvije sedmice prije ovih napada i imale su imena osumnjičenih, rekao je Rajitha Senaratne, piše Guardian.

"Četvrtog aprila, 14 dana pre nego što su se dogodili incidenti, bili smo informisani o ovim incidentima", rekao je Senaratne. "Dana 9. aprila, šef državne obavještajne službe napisao je pismo i u ovom pismu zapisana su mnoga imena članova terorističke organizacije. Premijer (Ranil Wickremesinghe) nije bio informisan o tim pismima i otkrićima."

Bomba na aerodromskom terminalu

Osam eksplozija je odjeknulo u crkvama i hotelima u Kolombu i okolini. U napadima su i stradali i turisti.

Improvizovana eksplozivna naprava pronađena je i deaktivirana u nedjelju kasno uveče na međunarodnom aerodromu u Kolombu, glavnom gradu Šri Lanke, izjavio je izvor iz policije.

Isti izvor rekao je AFP da je improvizovana bomba pronađena na putu koji je vodio ka glavnom aerodromskom terminalu koji je otvoren uz jake mjere sigurnosti poslije bombaških napada.

"U pitanju je bomba kućne izrade i eksploiziv je stavljen u cijev", naveo je izvor.

Premijer Šri Lanke najavio je da će tražiti podršku iz inostranstva kako bi se utvrdilo da li su napadači povezani sa međunarodnim terorizmom. Uslijedila su hapšenja, uveden je policijski sat i blokirane društvene mreže.

Policija je saopštila da su među poginulima i strani državljani, uključujući američki, britanski, kineski, holandski i portugalski. Velika Britanija, Kina, Danska, Indija i SAD kasnije su potvrdili da je nekoliko njihovih državljana među ubijenima.

Šri Lanka, ostrvska nacija od oko 22 miliona ljudi, vijekovima je imala problema sa oštrim podjelama između većinskih Singala, koji su u većinom budisti, i manjinskih Tamila, koji su hindusi, muslimani i kršćani.

Maltretiranje Tamila pomoglo je rastu naoružanih separatista i dovelo je do skoro 30-ogodišnjeg građanskog rata, stim da su borci poznatiji kao Tamilski tigrovi na kraju, de facto, stvorili nezavisnu domovinu na sjeveru zemlje.

Tigrovi su bili slomljeni tokom vladine ofanzive 2009. godine, a prema nekim procjenama nekoliko desetina hiljada Tamila umrlo je u posljednjih nekoliko mjeseci u pojedinačnim borbama.

U Šri Lanki nije zabilježeno djelovanje agresivnih muslimanskih militanata. Međutim, nakon završetka građanskog rata, brzo se formirao religijski rascjep. Tvrdokorni budistički sveštenici okupljali su stanovnike Šri Lanke protiv muslimana, koji čine oko deset posto populacije. Budistički državni lideri i lažni izvještaji na društvenim mrežama optužuju muslimane za regrutaciju djece, za povećavanje svojih redova kroz ženidbu sa budističkim ženama i za napade na budističke hramove.

Ekonomske prilike u manjim gradovima takođe imaju značajnu ulogu, budući da su muslimani vlasnici brojnih malih prodavnica u zemlji. Kada je u pitanju kršćanska manjina, iako su se posljednjih godina dešavali sporadični incidenti u kojima su maltretirani kršćani, nije se desilo ništa slično onome što se odigralo u nedjelju, navodi AP.

Svijet obilježava Dan planete Zemlje

file - An environmental militant shows an orange, painted as a globe, during an event to mark the Earth Overshoot Day on Aug. 1, 2018 in Berlin. Earth Overshoot Day marks the date when we (all of humanity) have used more from nature than our planet can re

Širom svijeta se obilježava Dan planete Zemlje čiji cilj je da ojača svijest i poštovanje ljudi prema životnoj sredini i prirodi.

Dan planete Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine, kada je tokom Konferencije UN o životnoj sredini i razvoju u Rio de Žaneiru, na kojoj je učestvovao veliki broj predstavnika vlada i nevladinih organizacija, usklađen dalekosežni program za promovisanje održivog razvoja.

Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine skupština UN je 22. april proglasila međunarodnim Danom planete Zemlje.

Počeci obilježavanja toga dana sežu u 1970. godinu, kada su pod vođstvom američkog senatora Gejlorda Nelsona u SAD održane prve masovne demonstracije za zaštitu životne sredine na kojima je učestvovalo više od 20 miliona ljudi.

Svake godine milioni ljudi širom svijeta učestvuju u obilježavanju Dana planete Zemlje, uključujući nevladine organizacije, škole i zajednice sa različitim interaktivnim programima.

Cilj je podići svijest o planeti Zemlji i pronaći održivo rješenje za zdravu i čistu životnu sredinu.

Ovom prilikom mnoge vlade uključuju se u spašavanje i pomoć ljudima koji su pogođeni klimatskim promjenama, ali i u spašavanje pojedinih vrsta životinja, ptica i insekata.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG