Linkovi

Stefan Mihajlović za VOA: Umjetnost je veoma moćno oružje


Buju Banton (FOTO Roots Riddimz)

Iako je prije samo par decenija nosila negativan predznak ulična umjetnost danas se smatra sastavnim dijelom urbane kulture, a mnogi evropski gradovi kulturne prostore stavljaju na raspolaganje upravo ovim umjetnicima.

Najslobodnija vrsta umjetničkog izražavanja sve više je prisutna i u bh. javnom prostoru, a na banjalučkoj sceni sve stereotipe o crtanju po zidovima srušio je Stefan Mihajlović poznatiji kao Roots Riddimz. Bob Marley, Snoop Dogg, Bruce Lee, ali i Bata Stojković samo su neki od živopisnih likova koje je oslikao i oživio mnoge banjalučke zidove.

Bruce Lee (FOTO Roots Riddimz)
Bruce Lee (FOTO Roots Riddimz)

„Kao dijete sam imao priliku da dosta putujem i živim u gradovima kao što su Vancouver i Atina, fasciniralo bi me svaki put kad bih naišao na neki dobar grafit ili mural. Jednostavno sam osjetio da to imam u sebi“, priča za Glas Amerike ovaj umjetnik.

Oslikao je brojne svjetske i domaće poznati ličnosti, ali ističe da mu je najdraži mural koji je nedavno nacrtao na Majorci u Španiji, a koji je posvetio tragično stradalom prijatelju Davidu Dragičeviću. Kako kaže, ovaj mural nosi težinu kao nijedan do sada i kada stanete pred njega djeluje kao da je zaista živ.

Mural posvećen Davidu Dragičeviću na Majorci (FOTO Roots Riddimz)
Mural posvećen Davidu Dragičeviću na Majorci (FOTO Roots Riddimz)

„David je bio moj prijatelj, podržavao je moje crtanje grafita u naselju i uvijek je doprinosio pozitivnu energiju u čitavu priču, bezuslovno i iskreno. Moja poruka bi bila da ga nikad ne zaborave i da svako doprinese ovom slučaju koliko može i osjeća da treba. Učinio sam koliko je bilo na meni, žao mi je što nisam u prilici da učinim više. Osjećao sam da je taj zadatak povjeren meni i to se moralo ispoštovati“, kaže Mihajlović.

On ističe da je nekad i jedna iskra dovoljna da potpali vatru u ljudima.

Tupac Shakur (FOTO Roots Riddimz)
Tupac Shakur (FOTO Roots Riddimz)

„Volio bih kad bi više umjetnika postupilo slično, bilo da su u pitanju likovni umjetnici, muzičari, pisci ili nešto četvrto. Smatram da je umjetnost veoma moćno oružje u ovom vidu borbe“, objašnjava Mihajlović.

Upravo ukazivanjem na društvene probleme brojni svjetski ulični umjetnici svojim djelima slali su snažne poruke javnosti. Jedan od njih je svakako Ganzeer koji je ostavio neizbrisiv trag tokom revolucije u Egiptu ili najpoznatiji ulični umjetnik današnjice Banksy. Međutim, prema riječima Mihajlovića ovakve poruke su u BiH više prisutne u objavama - crtežima i karikaturama na internetu i u novinama, nego po javnim površinama.

Eazy-E (FOTO Roots Riddimz)
Eazy-E (FOTO Roots Riddimz)

„Najčešće su ljudi u prilici da vide oštre poruke raznoraznih grupa i udruženja ispisane po zgradama, ali ubrzo ih uklone“, kaže ovaj umjetnik dodajući da postoje razni tipovi ulične umjetnosti, te da za neke od njih i nije potreban veliki talenat.

Velika je razlika kada neko uzme sprej i našara ili napiše nešto bezveze i kada umjetnik provede dva-tri ili čak više dana konkretno i osmišljeno oslikavajući površinu. Tako da je lako prosječnim građanima poistovjetiti jedne sa drugima na prvi pogled. Ne krivim ih i ja se znam uhvatiti za glavu kad vidim šta sve ljudi rade“, objašnjava Mihajlović.

Kada je u pitanju Banjaluka, Stefan ističe, da su reakcije ljudi na uličnu umjetnost različite.

„Kao i u svakom drugom gradu, postoje ljudi koji to podržavaju i razumiju, ali na žalost preovladava konzervativna većina kojima je to 'Bože sačuvaj!'“, priča ovaj umjetnik.

On ističe da omladina daleko pozitivnije reaguje, da cijene ovu vrstu umjetnosti i da im je lijepo da postoji nešto drugačije u gradu, ali je našao način kako da pridobije simpatije i starijih sugrađana.

Bata Stojković (FOTO Roots Riddimz)
Bata Stojković (FOTO Roots Riddimz)

„Vjerujem da se ne pronalaze u svemu tome, zato je grafit sa Batom bio svima od toliko značaja, glumac je blago rečeno legendaran i nema ko ga ne voli, i mlađi i stariji. A dobro je prošla i priča sa Neletom Karajlićem koji je došao da se uslika pored grafita posvećenom njemu uz stihove pjesme 'Dobri jarani'“, kaže Mihajlović.

Ovaj umjetnik poput mnogih mladih i talentovanih ljudi odlučio je da život nastavi van granica BiH, kako kaže, većina ljudi ovdje živi u uslovima u kojima se bore za osnovno odnosno da plate hranu i račune, tako da teško sebi mogu da priušte nešto više poput slike ili murala.

Mural posvećen 'Zabranjenom pušenju' u Banjaluci (FOTO Roots Riddimz)
Mural posvećen 'Zabranjenom pušenju' u Banjaluci (FOTO Roots Riddimz)

„To je zaista tužno, jer su upravo ti ljudi oni koji najviše cijene umjetnost, dok oni imućniji uglavnom troše na separe u klubu i sve što ide uz to. U njihovim očima si potreban svijetu koliko i novo poskupljenje cigareta. U Evropi je lakše i narod je zainteresovaniji za takve stvari, ali opet od tebe sve zavisi koliko ćeš da se boriš i uložiš u to. Najvažnije je istrajati, biti strpljiv i iskreno voljeti to čime se baviš, a na kraju prepoznaće ko treba da prepozna“, ističe Mihajlović.

O narednim planovima ne želi mnogo da govori. Cilj mu je da u ovoj godini uradi duplo više murala nego prošle i da učestvuje na par festivala StreetArta po Evropi. Od Banjaluke nije odustao, u skorijoj budućnosti priprema iznenađenje za svoje sugrađane, a kako kaže, ako sve bude išlo po planu iznenadiće i ljubitelje ulične umjetnosti u Sarajevu.

Komentari

XS
SM
MD
LG