Najnovije
Stanišiću i Simatoviću po 12 godina zatvora
Jovic Stanišić i Franko Simatović, bivši zvaničnici Državne bezbjednosti (DB) Srbije, osuđeni na po 12 godina zatvora zbog ratnih zločina u Bosanskom Šamcu, dok su oslobođeni od optužbi za druge zločine u BiH i Hrvatskoj, uključujući da su bili dio udruženog zločinačkog poduhvata.
Optužnica ih tereti za progon, ubistva, prisilno premještanje i deportaciju Hrvata i Muslimana u Hrvatskoj i BiH, od 1991. do 1995. godine, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Zločini u Bosanskom Šamcu
Prema optužnici Haškog tužilaštva, 11. aprila 1992., na poziv lokalnih vođa bosanskih Srba, u Bosanki Šamac su iz Srbije stigle srpske snage, konkretno specijalne jedinice DB-a, navodi BIRN BiH.
Deset dana kasnije, specijalne jedinice DB-a i lokalne snage koje su obučili pripadnici specijalnih snaga DB-a napale su Bosanski Šamac i preuzele kontrolu nad gradom. Civili su, prema optužnici, zatvarani u zgradu policije i obližnje zgrade, i u zgradu Teritorijalne odbrane, gdje su tučeni i na druge načine maltretirani.
Pedesetak bosanskih Hrvata i Muslimana zatvoreni su u poljoprivredni objekat u selu Crkvina, u kojem su tučeni, a namjanje 16 civila je ubijeno.
BIRN BiH javlja da Vijeće konstatuje da su Stanišić i Simatović odgovorni za podržavanje i pomaganje zločina u Bosanskom Šamcu, ali da nisu krivi za planiranje i naređivanje.
Pretresno vijeće je, kako je naveo sudija Burton Hall, utvrdilo da su obojica znali za kampanju progona, ubistava i deportacije nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj i BiH u periodu navedenom optužnicom (od 1991. do 1995. godine), ali da nisu bili dio udruženog zločinačkog poduhvata, javlja Radio Slobodna Evropa (RSE).
"Pretresno vijeće nije utvrdilo da su Stanišić i Simatović dijelili namjeru udruženog zločinačkog poduhvata", navodi se u presudi, prenosi RSE.
U kaznu će im se uračunati vrijeme u pritvoru, gdje će ostati do prebacivanja u države u kojima će izdržavati kazne, izvještava BIRN BiH.
Prvostepenu presudu Stanišiću i Simatoviću izreklo je sudsko vijeće kojim predsjedava Burton Hall, a čine ga sudije Joseph Masanche i Seon Ki Park. Na presudu koja bude donijeta tužioci i odbrana imaju pravo žalbe.
Tokom iznošenja završnih riječi tužioci su tvrdili da su dokazali njihovu krivicu za zločine za koje su optuženi – tražeći kaznu doživotnog zavora, dok je odbrana zatražila oslobađajuću presudu.
Reakcije na presudu
Amir Mehmedović, predsednik Udruženja logoraša iz Bosanskog Šamca u sjeveroistočnoj Bosni, za RSE kaže kako se nadao ovakvom ishodu presude. Sud je jedino za zločine u Bosanskom Šamcu utvrdio krivicu Stanišića i Simatovića.
"Značiće nam mnogo, bar da neka pravda postoji, mada to nije ništa za ono što je narod doživio, ali eto, bar smo nešto doživjeli", kaže Mehmedović.
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, presudu Simatoviću i Stanišiću pratio je u sudnici u Hagu. Za RSE kaže da je najvažnije da su Stanišić i Simatović osuđeni na zatvorske kazne.
"Za ono drugo za šta ih je Tužilaštvo teretilo, navodno nije bilo dokaza, ali mi smo se čuli sa gospodinom Bramercom i ići će žalba Tužilaštva u vezi s ostalim tačkama optužnice za koje su oslobođeni. Ono što je najbitnije u svemu tome je da je kroz ovu presudu dokazano da je Srbija počinila agresiju na BiH", smatra Tahirović.
Munira Subašić, predsjednica Udruženja "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa" u Hagu je takođe prisustvovala izricanju presude. Za RSE kaže da je ključno to što je dokazana uloga Srbije u ratnim zločinima, iako Stanišić i Simatović osuđeni za zločin nad zarobljenim Srebreničanima.
Tužilaštvo i odbrana o presudi
Nakon osuđujuće presude Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, stigle su reakcija iz Tužilaštva i od Odbrane.
Glavni tužilac Serge Brammertz navodi da su u Tužilaštvu zadovoljni što su nekadašnji zvaničnici Državne bezbjednosti Srbije krivi za neke od zločina navedenih u optužnici.
"Tužilaštvo će pažljivo proučiti pismenu presudu, kada bude dostupna, uzimajući u obzir tačke optužnice za koje Pretresno veće nije utvrdilo da su dokazane van razumne sumnje, i odlučiti postoje li osnovi za žalbu", navodi Brammertz.
BIRN BiH prenosi izjavu branioca optuženog Stanišića, Waynea Jordasha: "Ovo je iznenađujuća presuda... Vijeće je izgleda reklo - mi moramo naći način da opravdamo to što smo im sudili dva puta".
Tok postupka
Ponovljeno suđenje Stanišiću i Simatoviću posljednji je proces u kom se, prema navodima optužnice, utvrđuje da li su zvaničnici Srbije učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu, koji je predvodio tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević - čiji je cilj bilo uklanjanje većine Bošnjaka i Hrvata sa dijelova teritorija BiH i Hrvatske.
U prethodnom postupku prvostepenom presudom krivice su oslobođeni 2013. godine. Ona je, međutim, ukinuta u decembru 2015. kada je naloženo ponovno suđenje koje je počelo 2017.
Jovica Stanišić i Franko Simatović uhapšeni su marta 2003. godine i prebačeni u pritvor Haškog tribunala.
Od tada ih je sud, više puta tokom procesa, puštao na privremenu slobodu.
Postupak i suđenje protiv njih ukupno traje 18 godina.
See all News Updates of the Day
Akademici entiteta RS: Usvajanje rezolucije o Srebrenici moglo bi narušiti imidž srpskog naroda u svijetu
Iako je rezolucija o Srebrenici, o kojoj se očekuje rasprava u Ujedinjenim Nacijama, neobavezujuća njeno usvajanje bi moglo dodatno narušiti imidž srpskog naroda u svijetu. Stav je ovo akademske zajednice u Republici Srpskoj iznesen na okruglom stolu u banjalučkom Univerzitetu.
Virginia: Farma mesa životinja hranjenih travom
Bean Hollow Grassfed je prodavnica specijalizirana za prodaju mesa od životinja hranjenih travom, koja je takođe odobrena i certificirana za dobrobit životinja. Kupci mogu odabrati željene komade, izvagati ih, sami se poslužiti i platiti. Kupci se mogu sami poslužit.
Vojna pomoć Ukrajini, Izraelu i Tajvanu: Očekuje se brza potvrda u Senatu
Poslanici u Zastupničkom domu američkog Kongresa su prošle subote velikom većinom usvojili zakon o stranoj pomoći vrijedan 95 milijardi dolara. Mjera je sada upućena Senatu, za koji se očekuje da će glasati početkom ove sedmice.
New York: Ako Trump bude svjedočio, pitaće ga i o starim slučajevima
Sudac Vrhovnog suda New Yorka Juan Merchan odlučio je da, ukoliko bivši američki predsjednik Donald Trump odluči da svjedoči na suđenju koje ga optužuje da je planirao da se umiješa u ishod izbora za Bijelu kuću 2016, tužiocima će biti dopušteno da ga pitaju o građanskim parnicama koje izgubio.
Američki State Department ističe hitne prijetnje globalnim ljudskim pravima
Američki State Department je u ponedjeljak objavio svoje godišnje izvještaje o praksi ljudskih prava, u kojima se navodi ruska invazija na Ukrajinu, građanski rat u Sudanu i rat između Izraela i Hamasa kao samo neke od najvećih globalnih zabrinutosti za ljudska prava.
“Prilikom sastavljanja ovih … [izvještaja] crpili smo iz raznih vjerodostojnih izvora zasnovanih na činjenicama, uključujući izvještaje vladinih agencija, nevladinih organizacija i medija,” rekao je državni sekretar Antony Blinken u online izjavi.
Godina obuhvaćena izvještajima, 2023., poklopila se sa 75. godišnjicom Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda. Izvještaji su zasnovani na međunarodno priznatim ljudskim pravima navedenim u deklaraciji, između ostalih sporazuma.
U predgovoru izvještaja, Blinken je najprije naveo rusku invaziju na Ukrajinu kao značajno kršenje ljudskih prava. “Nepoštivanje i prezir Kremlja prema ljudskim pravima su u potpunosti vidljivi”, rekao je on, navodeći njegovu upotrebu nasilja nad građanima kao “oruđe ratovanja”.
On je također govorio o građanskom ratu u Sudanu kao o značajnoj prijetnji ljudskim pravima, dodajući da su obje strane u sukobu "ispustile užasno nasilje, smrt i uništenje".
Sukob Izraela i Hamasa također izaziva "duboko zabrinjavajuću zabrinutost za ljudska prava", rekao je Blinken. Dodao je da su SAD osudile terorističke napade Hamasa 7. oktobra, istovremeno pozivajući Izrael da u svom odgovoru minimizira štetu civilima.
Blinken je također razgovarao o iranskom gušenju svojih građana - posebno žena - kao prijetnji ljudskim pravima. Dodao je da izvještaj pokriva suzbijanje ženskih prava u Afganistanu pod vlašću talibana, tretman Kine prema većinskom muslimanskom Ujgurskom stanovništvu i maltretiranje političkih zatvorenika na Kubi.
Uprkos ovim kršenjima ljudskih prava, „ohrabrujući razvoj događaja takođe se može naći u ovom izvještaju“, rekao je Blinken.
Blinken je opisao napredak Kenije, Japana, Estonije i Slovenije u unapređenju LGBTQI+ prava, kao i napredak koji je postigao Jordan u unapređenju prava osoba s invaliditetom. On se također osvrnuo na napredak Meksika u sprovođenju reformi rada kako bi se poboljšali uslovi rada.
"Ove svijetle tačke su važan podsjetnik da je napredak u ljudskim pravima zaista moguć, sve dok predani pojedinci u svakom dijelu svijeta nastave da rade na održavanju temeljnog dostojanstva svih ljudi", rekao je.
