Najnovije
Stanišiću i Simatoviću po 12 godina zatvora
Jovic Stanišić i Franko Simatović, bivši zvaničnici Državne bezbjednosti (DB) Srbije, osuđeni na po 12 godina zatvora zbog ratnih zločina u Bosanskom Šamcu, dok su oslobođeni od optužbi za druge zločine u BiH i Hrvatskoj, uključujući da su bili dio udruženog zločinačkog poduhvata.
Optužnica ih tereti za progon, ubistva, prisilno premještanje i deportaciju Hrvata i Muslimana u Hrvatskoj i BiH, od 1991. do 1995. godine, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Zločini u Bosanskom Šamcu
Prema optužnici Haškog tužilaštva, 11. aprila 1992., na poziv lokalnih vođa bosanskih Srba, u Bosanki Šamac su iz Srbije stigle srpske snage, konkretno specijalne jedinice DB-a, navodi BIRN BiH.
Deset dana kasnije, specijalne jedinice DB-a i lokalne snage koje su obučili pripadnici specijalnih snaga DB-a napale su Bosanski Šamac i preuzele kontrolu nad gradom. Civili su, prema optužnici, zatvarani u zgradu policije i obližnje zgrade, i u zgradu Teritorijalne odbrane, gdje su tučeni i na druge načine maltretirani.
Pedesetak bosanskih Hrvata i Muslimana zatvoreni su u poljoprivredni objekat u selu Crkvina, u kojem su tučeni, a namjanje 16 civila je ubijeno.
BIRN BiH javlja da Vijeće konstatuje da su Stanišić i Simatović odgovorni za podržavanje i pomaganje zločina u Bosanskom Šamcu, ali da nisu krivi za planiranje i naređivanje.
Pretresno vijeće je, kako je naveo sudija Burton Hall, utvrdilo da su obojica znali za kampanju progona, ubistava i deportacije nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj i BiH u periodu navedenom optužnicom (od 1991. do 1995. godine), ali da nisu bili dio udruženog zločinačkog poduhvata, javlja Radio Slobodna Evropa (RSE).
"Pretresno vijeće nije utvrdilo da su Stanišić i Simatović dijelili namjeru udruženog zločinačkog poduhvata", navodi se u presudi, prenosi RSE.
U kaznu će im se uračunati vrijeme u pritvoru, gdje će ostati do prebacivanja u države u kojima će izdržavati kazne, izvještava BIRN BiH.
Prvostepenu presudu Stanišiću i Simatoviću izreklo je sudsko vijeće kojim predsjedava Burton Hall, a čine ga sudije Joseph Masanche i Seon Ki Park. Na presudu koja bude donijeta tužioci i odbrana imaju pravo žalbe.
Tokom iznošenja završnih riječi tužioci su tvrdili da su dokazali njihovu krivicu za zločine za koje su optuženi – tražeći kaznu doživotnog zavora, dok je odbrana zatražila oslobađajuću presudu.
Reakcije na presudu
Amir Mehmedović, predsednik Udruženja logoraša iz Bosanskog Šamca u sjeveroistočnoj Bosni, za RSE kaže kako se nadao ovakvom ishodu presude. Sud je jedino za zločine u Bosanskom Šamcu utvrdio krivicu Stanišića i Simatovića.
"Značiće nam mnogo, bar da neka pravda postoji, mada to nije ništa za ono što je narod doživio, ali eto, bar smo nešto doživjeli", kaže Mehmedović.
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, presudu Simatoviću i Stanišiću pratio je u sudnici u Hagu. Za RSE kaže da je najvažnije da su Stanišić i Simatović osuđeni na zatvorske kazne.
"Za ono drugo za šta ih je Tužilaštvo teretilo, navodno nije bilo dokaza, ali mi smo se čuli sa gospodinom Bramercom i ići će žalba Tužilaštva u vezi s ostalim tačkama optužnice za koje su oslobođeni. Ono što je najbitnije u svemu tome je da je kroz ovu presudu dokazano da je Srbija počinila agresiju na BiH", smatra Tahirović.
Munira Subašić, predsjednica Udruženja "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa" u Hagu je takođe prisustvovala izricanju presude. Za RSE kaže da je ključno to što je dokazana uloga Srbije u ratnim zločinima, iako Stanišić i Simatović osuđeni za zločin nad zarobljenim Srebreničanima.
Tužilaštvo i odbrana o presudi
Nakon osuđujuće presude Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, stigle su reakcija iz Tužilaštva i od Odbrane.
Glavni tužilac Serge Brammertz navodi da su u Tužilaštvu zadovoljni što su nekadašnji zvaničnici Državne bezbjednosti Srbije krivi za neke od zločina navedenih u optužnici.
"Tužilaštvo će pažljivo proučiti pismenu presudu, kada bude dostupna, uzimajući u obzir tačke optužnice za koje Pretresno veće nije utvrdilo da su dokazane van razumne sumnje, i odlučiti postoje li osnovi za žalbu", navodi Brammertz.
BIRN BiH prenosi izjavu branioca optuženog Stanišića, Waynea Jordasha: "Ovo je iznenađujuća presuda... Vijeće je izgleda reklo - mi moramo naći način da opravdamo to što smo im sudili dva puta".
Tok postupka
Ponovljeno suđenje Stanišiću i Simatoviću posljednji je proces u kom se, prema navodima optužnice, utvrđuje da li su zvaničnici Srbije učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu, koji je predvodio tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević - čiji je cilj bilo uklanjanje većine Bošnjaka i Hrvata sa dijelova teritorija BiH i Hrvatske.
U prethodnom postupku prvostepenom presudom krivice su oslobođeni 2013. godine. Ona je, međutim, ukinuta u decembru 2015. kada je naloženo ponovno suđenje koje je počelo 2017.
Jovica Stanišić i Franko Simatović uhapšeni su marta 2003. godine i prebačeni u pritvor Haškog tribunala.
Od tada ih je sud, više puta tokom procesa, puštao na privremenu slobodu.
Postupak i suđenje protiv njih ukupno traje 18 godina.
See all News Updates of the Day
Trump zaprijetio da će povratiti kontrolu nad Panamskim kanalom
Novoizabrani predsjednik SAD Donald Trump zaprijetio je u nedjelju da će ponovo uvesti američku kontrolu nad Panamskim kanalom, optužujući Panamu da naplaćuje previsoke cijene za korištenje tog centralnoameričkog prolaza, što je bio povod za oštar odgovor panamskog predsjednika Joea Raula Mulina.
Govoreći pred pristalicama u Arizoni u nedjelju, Trump je također rekao da neće dozvoliti da kanal padne u "pogrešne ruke", upozoravajući na potencijalni kineski utjecaj u tom prolazu.
Kina ne kontroliše niti upravlja kanalom, ali podružnica kompanije CK Hutchison Holdings sa sjedištem u Hong Kongu već dugo upravlja dvjema lukama koje se nalaze na ulazima u kanal na Karibima i Pacifiku.
Komentari novoizabranog predsjednika uslijedili su nekoliko sati nakon što je izrekao sličnu pretnju Panami u objavi na svojoj društvenoj meži Truth Social u subotu uveče.
"Da li je neko ikada čuo za Panamski kanal", upitao je Trump u nedjelju na AmericaFestu, godišnjem događaju koji organizuje konzervativna gruša Turning Point. "Zato što nas kradu na Panamskom kanalu kao što nas kradu svuda drugdje."
Trumpovi komentari izuzetno su rijedak slučaj da neki američki lider izjavljuje da bi mogao da podstakne neku suverenu zemlju da preda teritoriju. Također naglašava očekivanu promjenu u američkoj diplomatiji pod Trumpom, koji ni u prošlosti nije bježao od prijetnji saveznicima i upotrebe ratoborne retorike kada je imao posla sa kolegama.
"Naknade koje naplaćuje Panama su smiješne, veoma nepravedne", rekao je Trump. "To je dato je Panami i narodu Paname, ali postoje odredbe. Morate da se ponšate fer prema nama, a oni nas nisu fer. Ako principi - i moralni, i pravni - ovog velikodušnog gesta davanja nisu uslijedili, onda ćemo zahtijevati da nam se vrati Panamski kanal, u potpunosti, brzo i bez pitanja."
Predsjednik Paname Mulino rekao je u snimljenoj poruci koju je objavio u nedjelju popodne da se o nezavisnosti Paname ne može pregovarati i da Kina nema utjecaj na administraciju kanala. On je također branio stope prolaza koje Panama naplaćuje, rekavši da one nisu određene "iz hira".
"Svaki kvadratni metar Panamskog kanala i okoline pripada Panami i nastaviće da pripada [Panami]", rekao je Mulino u saopštenju, objavljenom X-u.
Nekoliko drugih panamskih političara, uključujući i članove opozicije, također je izašlo na društvene mreže da kritikuju Trumpove izjave.
Sjedinjene Države su u velikoj mjeri izgradile kanal i upravljale teritorijom oko tog prolaza decenijama, ali su 1977. potpisale dva sporazuma sa Panamom kojim je otvoren put za povratak kanala pod punu kontrolu Paname. Sjedinjene Države su predale kontrolu nad prolazom 1999. nakon perioda zajedničkog administriranja.
Plovni put, koji omogućava prelazak do 14.000 brodova godišnje, čini 2,5 odsto globalne pomorske trgovine i ključan je za američki uvoz automobila i komercijalne robe iz Azije brodovima za prevoz kontejnera, kao i za američki izvoz robe, uključujući tečni prirodni gas.
Nije jasno kako bi Trump nastojao da povrati kontrolu nad kanalom, a ne bi imao nikakvo pravo na pristup prema međunarodnom pravu, ako bi odlučio da uđe u igru za kontrolu nad prolazom.
Ovo nije prvi put da Trump otvoreno razmišlja o teritorijalnom proširenju.
Tokom svog mandata 2017-2021, Trump je izrazio interesovanje za kupovinu Grenlanda, autonomne teritorije Danske. Danske vlasti su to javno odbile prije bilo kakvih razgovora.
Trumpovo pojavljivanje na AmericaFestu završilo je četvorodnevni događaj koji je okupio više od 20.000 aktivista.
Papa Franjo u svojoj molitvi uoči Božića pozvao na prekid vatre na svim frontovima
Papa Franjo pozvao je na prekid vatre na svim ratnim frontovima u svojoj nedjeljnoj molitvi uoči Božića, osuđujući "okrutnost" bombardovanja škola i bolnica u Ukrajini i Gazi.
"Neka utihne oružje i neka zazvone božićne pjesme", rekao je Franjo, dajući svoj nedjeljni blagoslov iz zatvorenog prostora zbog prehlade i zbog pridržavanja mjera predostrožnosti uoči napornog božićnog perioda.
"Pomolimo se da na Božić dođe do prekida vatre na svim ratnim frontovima, u Ukrajini, u Svetoj zemlji, širom Bliskog istoka i širom svijeta", rekao je papa.
Franjo je podsjetio, kao što to često čini, na "razbijenu Ukrajinu" koja je i dalje pogođena napadima na gradove, "u kojima se ponekad oštećuju škole, bolnice i crkve".
Također je izrazio svoj bol misleći na Gazu, "na takvu okrutnost, na pucanje na djecu, na bombardovanje škola i bolnica... koliko okrutnosti!"
Franjo je u subotu također kritikovao akcije Izraela u Gazi i rekao da njegov izaslanik nije mogao da uđe na teritoriju zbog izraelskog bombardovanja. Izraelske vlasti su u nedjelju dozvolile kardinalu Pjerbatisti Picabali, vođi Katoličke crkve u Svetoj zemlji, da uđe u Gazu i odsluži predbožićnu misu sa članovima male hrišćanske zajednice na toj teritoriji.
Izrael tvrdi da je uložio velike napore da poštedi civile i da je u ratu samo sa Hamasom, kojeg optužuje za genocidno nasilje u napadu koji je rasplamsao sukob.
Papa, koji je prošle nedjelje napunio 88 godina, izgledao je u nedjelju kao da je u dobroj formi, nakon što je djelovalo da je otežano disao i bio skrušen tokom svoje godišnje božićne čestitke vatikanskim birokratama u subotu.
Vatikan je naveo niske spoljašnje temperature i Francisovu napornu nedjelju koja je pred nama kada je odlučio da svoj nedjeljni blagoslov da u zatvorenom prostoru.
Papa će u utorak inaugurisati svoju veliku Svetu godinu i predvoditi Badnje veče i Božić u Bazilici Svetog Petra. U četvrtak bi trebalo da otputuje u posjetu glavnom rimskom zatvoru.
Franjo je dugo patio od napada bronhitisa, posebno zimi. Godine 2023. završio je u bolnici da bi primio intravenske antibiotike. Odstranjen mu je dio jednog pluća dok je bio mladić i često se čini da ostaje bez daha, posebno nakon hodanja ili napora.
Šef NATO-a kaže da Zelenski neopravdano kritikuje Scholza
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte rekao je da smatra da su ponekad oštre kritike ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog prema njemačkom kancelaru Olafu Scholzu neopravdane, javila je DPA.
Iako je Njemačka vitalni saveznik Ukrajine, njeno oklijevanje u obezbjeđivanju krstarećih raketa dugog dometa Taurus je izvor frustracije u Kijevu, koji se bori protiv neprijatelja naoružanog moćnim oružjem dugog dometa.
"Često sam govorio Zelenskom da treba da prestane da kritikuje Olafa Scholza, jer mislim da je to nepravedno", rekao je Rutte u ponedeljak u intervjuu, prenosi DPA.
Rutte je također rekao da će on, za razliku od Scholza, snabdjeti Ukrajinu krstarećim projektilima Taurus i da neće postavljati ograničenja u njihovoj upotrebi.
"Uopšteno govoreći, znamo da su takve sposobnosti veoma važne za Ukrajinu", rekao je Rutte, dodajući da nije na njemu da odlučuje šta saveznici treba da isporuče.
Nakon novembarskog telefonskog razgovora Scholza s ruskim liderom Vladimirom Putinom u novembru, Zelenski je rekao da je otvorio Pandorinu kutiju koja je potkopala napore da se izoluje ruski lider i okonča rat u Ukrajini "poštenim mirom".
Putin se sastao sa slovačkim premijerom u Moskvi, razgovori o isporukama gasa
Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je 22. decembra u Kremlju sa slovačkim premijerom Robertom Ficom, jednim od rijetkih evropskih lidera sa kojima Putin održava veze otkako je Moskva pokrenula punu invaziju na Ukrajinu prije skoro tri godine.
Fico je stigao u Rusiju u "radnu posjetu" i sastao se sa Putinom jedan na jedan, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov ruskoj državnoj novinskoj agenciji RIA Novosti.
Prema riječima Peskova, sastanak je trebalo da bude usredsređen na "međunarodnu situaciju" i vjerovatno će biti riječi o isporuci ruskog prirodnog gasa.
Fico, čiji se stavovi o ratu Rusije protiv Ukrajine oštro razlikuju od stavova većine evropskih lidera, vratio se na vlast prošle godine nakon što je njegova ljevičarska partija "Smer" pobijedila na parlamentarnim izborima na proruskoj i antiameričkoj platformi.
Od tada je prekinuo vojnu pomoć svoje zemlje Ukrajini, kritikovao je sankcije EU Rusiji i obećao da će blokirati ulazak Ukrajine u NATO.
Posjeta lidera zemlje članice NATO-a i EU ranije nije bila najavljena. To je prva Ficova posjeta Moskvi od početka ruske invazije velikih razmjera na Ukrajinu.
Mađarski premijer Viktor Orban posjetio je Rusiju u julu nakon što je njegova zemlja preuzela rotirajuće predsjedavanje EU, što je naišlo na osudu Kijeva i evropskih lidera.
Mihal Simecka, lider Progresivne Slovačke, opisao je Ficov put da se sastane sa Putinom kao "sramotu za Slovačku i izdaju nacionalnih interesa".
"Ako je premijeru zaista stalo do tranzita gasa trebalo je da pregovara sa Ukrajinom, a ne da pretvara Slovačku u oružje Putinove propagande", napisao je Simecka na mreži X.
Peskov je rekao da se može "pretpostaviti" da će se tokom Ficovog sastanka sa Putinom razgovarati o isporuci ruskog gasa.
Slovačka i Mađarska, koje se oslanjaju na ruski gas, izrazile su zabrinutost zbog mogućnosti gubitka snabdijevanja nakon što je Ukrajina saopštila da neće obnoviti ugovor koji ističe 31. decembra i dozvoljava tranzit ruskog gasa preko njene teritorije.
Činilo se da je Ukrajina ublažila svoj stav ranije ove nedjelje kada je predsjednik Volodimir Zelenski rekao da bi Kijev mogao da razmotri nastavak tranzita ruskog gasa pod uslovom da Moskva ne dobije novac do kraja rata.
"Nećemo dopustiti da se dodatne milijarde zarade na našoj krvi, na životima naših građana", rekao je Zelenski na konferenciji za novinare 19. decembra tokom samita EU u Briselu.
No dodao je da ako Rusija osigura plin, ali ne zahtijeva plaćanje do kraja rata, "onda je to moguće. Možemo razmisliti o tome", rekao je.
Zelenski je kritizirao Fitza koji tvrdi da će se njegova zemlja suočiti s ekonomskim udarom ako izgubi jeftini plin iz Rusije.
"Da budem iskren, u ratu je pomalo sramotno govoriti o novcu jer gubimo ljudske živote", rekao je Zelenski.
Zelenski je rekao da je rekao Fitzu da će Ukrajina biti otvorena za transport plina druge zemlje kroz svoju cjevovodnu infrastrukturu do Europe, ali će trebati garancije da plin nije ruski.
Europska komisija objavila je da je spremna dočekati istek trenutnog ugovora, a sve zemlje koje dobivaju ruski plin preko ukrajinske rute imaju pristup alternativnim opskrbama.
Kina kaže da se SAD "igraju vatrom" nakon najnovije vojne pomoći Tajvanu
Kineska vlada protestirala je u nedjelju zbog najnovijih američkih najava o vojnoj prodaji i pomoći Tajvanu, upozoravajući Sjedinjene Države da se "igraju vatrom".
Američki predsjednik Joe Biden odobrio je u subotu pružanje do 571 miliona dolara u materijalu i uslugama Ministarstva odbrane te u vojnom obrazovanju i obuci za samoupravni Tajvan, koji Peking smatra svojom teritorijom i kaže da mora biti pod njegovom kontrolom. Odvojeno, Ministarstvo odbrane je u petak saopćilo da je odobreno 295 miliona dolara vojne prodaje.
U saopćenju Ministarstva vanjskih poslova Kine apelira se na SAD da prestanu s naoružavanjem Tajvana i zaustave, kako je rečeno, "opasne poteze koji potkopavaju mir i stabilnost u Tajvanskom moreuzu".
Američka vojna prodaja i pomoć imaju za cilj da pomognu Tajvanu da se odbrani i odvrati Kinu od pokretanja napada.
Vojna pomoć od 571 milion dolara dolazi povrh Bidenovog odobrenja od 567 milijuna dolara za iste svrhe krajem septembra. Vojna prodaja uključuje 265 miliona dolara za oko 300 taktičkih radijskih sustava i 30 miliona dolara za 16 nosača oružja.
Ministarstvo vanjskih poslova Tajvana pozdravilo je odobrenje dvije prodaje, rekavši u objavi na X da je time ponovo potvrđena "predanost američke vlade našoj odbrani".
U oktobru su SAD odobrile prodaju oružja Tajvanu od dvije milijarde dolara, uključujući prvu isporuku naprednog odbrambenog sistema od raketa zemlja-vazduh, što je također izazvalo kritike Kine, dok je Peking odgovorio ratnim vježbama oko Tajvana.
Tajvan je ranije ovog mjeseca zatražio od Kine da prekine svoju tekuću vojnu aktivnost u obližnjim vodama, za koje je rekao da potkopavaju mir i stabilnost i remete međunarodno pomorstvo i trgovinu.
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump rekao je da se neće posvetiti odbrani Tajvana ako bi Kina izvršila invaziju tokom njegovog mandata.
Trump je također rekao da Tajvan treba da plati SAD-u za odbranu od Kine. Tajvan troši oko 2,5% svog BDP-a na odbranu.
