Linkovi

Šta praktično znači ukidanje afirmativne akcije na američkim fakultetima?


Arhiv - Protest studenata koji su tražili očuvanje afirmativne akcije na fakultetima
Arhiv - Protest studenata koji su tražili očuvanje afirmativne akcije na fakultetima

Fakulteti u Americi prestaće da uzimaju u obzir rasu studenata pri upisu, poslije odluke Vrhovnog suda da stavi tačku na tu praksu poznatu kao afirmativna akcija.

Ova višedecenijska praksa je za cilj imala da poveća rasni diverzitet na visokim školama, odnosno omogući pripadnicima manjinskih zajednica - uglavnom afroameričke i hispano populacije - da studiraju u većem broju. Vrhovni sud je godinama potvrđivao ovaj pricnip, uz obrazloženje da pogoduje i fakultetima.

Fakulteti će sada morati da preispitaju upisne politike i očekuje se da će se najviše osjetiti na onim najselektivnijim - koji su najčešće i uzimali u obzir rasu prilikom upisa.

Univerziteti i dalje razmatraju kako će da primjene ove primjene, ali je sigurno da će imati uticaj u cijeloj zemlji.

Kada će odluka Vrhovnog suda stupiti na snagu?

Odluku će osjetiti oni koji završavaju srednju školu i sljedeće godine će da upisuju fakultete.

Sam upis za studente neće biti mnogo drugačiji, možda bude dodato pitanje o njihovom životnom iskustvu, ali će se iza kulisa desiti velike promjene u pogledu toga kako fakulteti rangiraju prijave za upis.

Predsjednik Univerziteta Noryheastern, Joseph E. Aoun, rekao je da će "odluka Vrhovnog suda drastično uticati na faktor rase pri upisu".

Koliko fakulteta uzima u obzir rasu pri upisu?

Tačan broj nije poznat, jer fakulteti nisu u obavezi da prijave da li razmatraju rasu pri upisu. Ova praksa je, međutim, česta na veoma selektivnim univerzitetima, poput Harvarda.

Devet država je do sada zabranilo pozitivnu diskriminaciju na privatnim univerzitetima, među njima su i Kalifornija, Michigan, Florida, Washington.

U državama koje su zabranile pozitivnu diskriminaciju, koledži su odgovorili time što su regrutovali više studenata iz siromašnijih sredina, nadajući se da će materijalni status biti pandan rasi.

Očekuje se da će sada fakulteti pokušavati da pronađu alternativne pristupe za upis.

Recimo, jedna od alternativa bi mogla da bude odluka da se na neki način nagrade studenti koji su savladali životne teškoće. Predsjednik Joe Biden kaže da bi to trebalo da bude "novi standard" pri upisu, odnono da se nagrade studenti koji su se borili sa rasnim ili materijalnim teškoćama.

Odluka Vrhovnog suda bi tako nešto mogla da dozvoli, jer se navodi da "ništa ne brani univerzitetima da uzmu u obzir to kako je rasa uticala na život studenta, sve dok ispunjava kvalitativne kriterijume za studije".

Da li će fakulteti ukinuti i druge prednosti pri upisu?

Samo nekoliko sati poslije odluke Vrhovnog suda, aktivisti i demokrate u Kongresu pozvali su fakultete da okončaju praksu davanja prednosti studentima čiji su roditelji završili taj isti fakultet. Ta praksa je išla u prilog bogatim bijelcima.

Biden je također pozvao Sekretarijat za obrazovanje da preispita tu praksu i sve ostale koje "daju više privilegija, umjesto prilika".

Mala, ali odabrana grupa univerziteta već je napustila takvu politiku - uključujući i vašingtonski Johns Hopkins. Ali, Harvard je održao.

Šta kažu fakulteti?

Širom SAD, koledži saopštavaju da će i dalje ostati privrženi principu rasne raznolikosti, bez obzira na odluku Vrhovnog suda. Mnogi su optimisti da će pronaći druge načine za to.

Predsjednik Univerziteta Rice Texasu, Reginald DesRoches, izjavio je da je "duboko razočaran" odlukom Vrhovnog suda, ali da je i "riješen jače nego ikad da očuva princip raznolikosti".

Predsednik Union koledža u New Yorku, David Harris, poručuje da su studenti iz manjinskih zajednica i dalje dobrodošli, ali da će odluka Vrhovnog suda sigurno otežati njihov posao.

XS
SM
MD
LG