Ključna lokalna pitanja u najvećem gradu Republike Srpske i dalje su neriješena, smatraju predstavnici gradskog odbora PDP-a. Dok prvi čovjek grada Banjaluke Igor Radojičić uveliko realizuje najavljeni 'veliki investicijski ciklus' vrijednosti nekoliko desetina miliona maraka pod nazivom „Banja Luka se gradi“, prestavnici PDP-a smatraju da se realni problemi i dalje drže „pod tepihom“, a razne akcije Gradske uprave služe da se građani ubijede da u Banjaluci „teče med i mlijeko“.
„Nismo protiv toga da Banjaluka bude prepoznatljiva na svjetskoj mapi i da se razvija kultura, ali mislimo da treba posložiti prioritete. Zašto imamo probleme u Centru za socijalni rad? Šta je bilo sa aferama u gradskim vrtićima? Ko je izvršio određena ubistva i zašto određene istrage stoje? Prioriteti su da građani znaju kakvo je stanje bezbjednosti i šta se dešavalo u prošlosti. Da li je sađenje cvijeća važnije od odgovora na pitanja koja smo imali tokom cijele prošle godine?“, pita se Saša Čekrlija, potpredsjednik GO PDP-a.
Predstavnici ove političke partije ističu da se građani prigradskih banjalučkih naselja i dalje suočavaju sa osnovnim problemima kao što su nedostatak kanalizacije i vodosnabdijevanje, a da je Gradska uprava odštampala 50 000 primjeraka časopisa „Banjaluka“ koji su podijeljeni građanima da ih ubijede kako se Banjaluka gradi i razvija.
„Nismo dobili odgovor koliko je to koštalo građane Banjaluke, ali je definitivno sve koštalo preko 50 000 KM. Tim novcem pojedinim naseljima u Banjaluci može da se riješi vodosnabdijevanje, kanalizacija ili pješački prelaz. Mi smo protiv toga da se javna sredstva građana koriste u promociju, štampanje letaka i časopisa koji se onda dijele da se Banjalučani ubijede kako se Banjaluka razvija i napreduje“, kaže Draško Stanivuković, predsjednik GO PDP-a.
Upravo ovo je bio razlog da gradski odbor PDP-a, kao odgovor na časopis Gradske uprave, odštampa časopis „Banjalučka realnost“ koji će u narednih nekoliko dana na Trgu Krajine dijeliti građanima Banjaluke.
„Realnost je da 60 posto stanovnika grada nema kanalizaciju, a da preko 30 posto nema vodu. Vrbas je postao kanalizacija. Njihova kampanja 'Banjaluka ljudskog lica' u našem časopisu je predstavljena kao 'Banjaluka mrkog lica' - ovdje su građani deložirani iz svojih domaćinstava, brutalno su pretučeni na ovom Trgu, napadnuti i danas nemaju mogućnost da se okupe i da kažu ono što misle“, rekao je Stanković.
Pored toga što se, kako kaže, na realne probleme građana ne obraća pažnja, neracionalno se troši i novac tih istih građana.
„Mještani Kuljana, najbrže rastućeg naselja u našem gradu, nemaju ambulantu, vrtić, mjesnu zajednicu, dječije igralište, svoju školu, put, kanalizaciju i rasvjetu. To je naselje sa 6000 stanovnika i to je banjalučka realnost“, ističe Stanivuković.
Među građanima Banjaluke koji su se zatekli na Trgu Krajine tokom podijele časopisa „Banjalučka realnost“ bilo je onih koji smatraju da Banjaluka i treba da se gradi, ali ne žele da pričaju o politici. Oni malo hrabriji koji su odgovarali na novinarska pitanja kažu da je Banjaluka davno izgubila svoj epitet: „Svi oni koji dođu samo kažu ovo je moje i počnu tu da grade. Ima većih prioriteta koji bi mogli da se urade, ali ovoj vlasti su izgleda prioritet samo oni i njihovi“.
Šta zapravo koči napredak u Banjaluci?
Predstavnici Rekreativne zone Banjaluka dugo godina su se borili da najljepše izletište iznad Banjaluke Šehitluci/Banj brdo zaista ostane rekrativna zona svih građana. Nakon brojnih okupljanja građana, koji su jasno iznijeli svoje zahtjeve, iz borbe su izašli kao pobjednici.
„Aktuelna Gradska uprava je solidno odgovorila na zahtjeve građana. Popravio se kontakt sa građanskom inicijativom, odustalo se od priče puštanja saobraćaja i uradile su se određene stvari koje smo predlagali, kao što to je npr. uvođenje organizovanog prevoza. Uglavnom prihvatila se ideja rekreativnih zona grada koje sada treba kvalitetno rješavati, ali naravno to ne treba da bude poseban prioritet grada. Ono što treba biti prioritet je rješavanje infrastrukturalnih problema“, smatra Goran Pivašević, član Rekreativne zone i jedan od najangažovanijih banjalučkih aktivista.
On ističe da ima pozitivnih primjera na izgradnji saobraćajnica i mostova, ali da to ne treba doživljavati kao senzaciju, jer Grad to i treba da radi.
„U tom pogledu dobra je odluka u vezi sa izgradnjom novih mostova koji stvarno trebaju biti prioritet u gradu, jer smo svi vidjeli šta znači kada se suočite sa problemom da vam je most potpuno propao kao što je to bio slučaj sa Zelenim mostom. Dobro je i što se radi na izgradnji saobraćajnica duž naselja sa većim brojem stanovnika kao što su Priječani i Motike“, kaže Pivašević, ali ističe da Grad, ipak, mora uraditi ozbiljan preokret u strategiji razvoja saobraćaja ili ćemo se vremenom morati suočiti sa još većim kolapsom u gradu, bez obzira na izgrađenu saobraćajnu infrastrukturu, mostove, kružne tokove i sl.
Iako ima pozitivnih pomaka, kada se sve sumira, prema njegovom mišljenju, generalna kočnica bilo kakvog ozbiljnog napretka je partokratija koja vlada ne samo u okvirima Grada Banjaluka, nego generalno u našem društvu i u regionu.
„Kroz ovakav uticaj stranaka sve je manje stručnosti u radu, a sve je više formalnosti. I to nam već dolazi na naplatu. Sve više građana napušta ove prostore, ne više samo zbog novca, već zbog toga što ne osjećaju sigurnost u svom životu u kojem ne vide više ni jedan jasan cilj za kojim bi mogli krenuti. Zato ovaj problem partokratije treba biti primaran za rješavanje, jer ako se on ne riješi džaba nam je sve ostalo“, zaključuje Pivašević.
