Linkovi

Aktuelno

Srpsko-ruski “zavet” dobrovoljaca Višegrada i Donbasa

Savo Cvjetinović sa Viktorom Zaplatinom i Aleksejom Sosonnyjem. Izvor: BIRN BiH

U Bosni i Hercegovini postoji mreža veza srpsko-ruskih nevladinih organizacija, vlasti Republike Srpske (RS) i niza pojedinaca iz Rusije koji su učestvovali u odvajanjima regije Krima od Ukrajine i borbama u Donbasu, okupljenih u organizaciju s više od 10.000 dobrovoljaca, pokazuje istraživanje Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Piše: Semir Mujkić

Viktor Zaplatin i Aleksandar Kravčenko nisu bili samo ruski dobrovoljci u masi ljudi koja se u aprilu ove godine okupila na vojničkom groblju iznad Višegrada da bi odala počast poginulim koji su ratovali na strani Vojske Republike Srpske (VRS).

Još od svog odlaska iz BiH po završetku rata, njih dvojica i Vladimir Sidorov, čest gost višegradskih okupljanja, održavaju bliske veze i predvode političku partiju i organizacije koje nastoje stvoriti pozitivan stav prema odlasku na strana ratišta u Ukrajini, što je, po domaćim zakonima, zabranjeno.

Oni su dio mreže poznanstava koja povezuje ultradesničarsku rusku partiju, udruženja dobrovoljaca iz ukrajinske regije Donbas, “Noćne vukove” i organizacije i političare iz Republike Srpske, u kojima religija igra presudnu ulogu.

“Pošto ste vi iz muslimanskog medija – nemam ništa protiv vas niti muslimanskog naroda, ali vi objavljujete tendenciozno i antisrpski, antiruski i antipravoslavno – ne vidim mogućnost da razgovaram s vama”, kazao je za BIRN BiH Kravčenko, kada smo ga zamolili za razgovor.

On je ranije za “Radio Slobodna Evropa” (RSE) tvrdio da mu je zabranjen ulazak u Srbiju zbog pomaganja dobrovoljcima da odu ratovati u Ukrajini. Na svom Facebook profilu objavio je i fotografiju s Gavrilom Stevićem, za sada jedinim optuženim iz BiH za ratovanje u Ukrajini.

Kravčenko je u aprilu ove godine bio u Višegradu na Danu ruskih dobrovoljaca. Na fotografiji koju je objavio Sidorov može se vidjeti uz načelnika Višegrada Mladena Đurevića. Tog dana, Đurević je prije svečanog ručka poljubio crvenu zastavu na kojoj je bijeli krst i koja predstavlja udruženje Savez dobrovoljaca Donbasa, u kojem se, između ostalih, nalaze dobrovoljci Republike Srpske u Ukrajini.

Đurević je odbio govoriti za BIRN BiH.

Pokrovitelj višegradskog skupa je Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.

U podne školskog dana, dijelu programa u Domu kulture prisustvovalo je na desetine djece sa školskim ruksacima na leđima. U organizaciji ovog događaja pomaže i organizacija Srpsko-ruska zajednica “Zavet”, čiji je istaknuti član ministar Duško Milunović.

“Zavet” je napravio i prevod prikazanog filma, kako su naveli, “o zločinima NATO-a”, dok su govornici i izvođači u zvaničnom dijelu programa govorili o sukobu hrišćanstva i islama.

“Svakako da smo protiv ulaska u NATO”, kaže predsjednik “Zaveta” Savo Cvjetinović i dodaje da nije neobično što se taj stav podudara sa interesima Rusije.

“S obzirom da smo bliski narodi i blisko osjećamo, uklapa se u ciljeve, ali nismo nagovarani iz Rusije da tako nešto uradimo”, kaže Cvjetinović.

Obilježavanje Dana ruskih dobrovoljaca u Višegradu. Izvor: BIRN BiH
Obilježavanje Dana ruskih dobrovoljaca u Višegradu. Izvor: BIRN BiH

Ruski dobrovoljci protiv “Allahovog puta”


U svojim govorima u Višegradu ruski dobrovoljci isticali su slične motive dolaska u BiH na početku 1993. godine – bliskost naroda i pravoslavnu povezanost.

Hrabrost i spremnost ruskih dobrovoljaca u Višegradu davali su vjeru “ovdašnjem uplašenom narodu i snagu borcima VRS-a”, rekao je na obilježavanju Dana ruskih dobrovoljaca u Višegradu savjetnik ministra za boračko-invalidsku zaštitu RS-a Milan Torbica.

“Dok su Srbi i Rusi zajedno, Allahov put neće biti uspostavljen, to je istorija pokazala”, kazao je Torbica prije prikazivanja filma “Nema tuđeg rata” o ruskim dobrovoljcima.

Torbica je na groblju Mejdan iznad Višegrada položio cvijeće na spomenik ruskim dobrovoljcima, koji je 2011. godine otkrio tadašnji ministar boračko-invalidske zaštite Petar Đokić, predsjednik Socijalističke partije (SP), o čijim je vezama s ruskom bajkerskom grupom “Noćni vukovi”, redovnim gostima višegradskog okupljanja, BIRN BiH ranije pisao.

Zajedno s Torbicom, cvijeće je položio i Radomir Graonić, vršilac dužnosti pomoćnika ministra rada i boračko-invalidske zaštite Duška Milunovića, člana SP-a. Graonić i Milunović su članovi “Zaveta”.

Predsjednik udruženja, profesor historije i bivši načelnik Centra javne bezbjednosti (CJB) Bijeljina Savo Cvjetinović kaže da je Graonić trebao u Novom Gradu osnovati odbor “Zaveta”, ali to nije uradio.

“Graonić je imao zadatak da formira odbor u Novom Gradu. Nešto je zatajio, ali je u Udruženju deklarisan kao neko ko voli Ruse i rusku kulturu”, za BIRN BiH kaže Cvjetinović, predsjednik Opštinskog odbora SNSD-a u Loparama, tokom razgovora u Bijeljini, gdje je sjedište “Zaveta”.

Udruženje osnovano 2007. nema prostorije pa je registrovano na kućnu adresu sekretara. Slično je i u drugim gradovima, poput Prijedora i Brčkog, a gradska organizacija postoji i na Palama. Jedan od osnivača “Zaveta” u Brčkom je potpredsjednik “Noćnih vukova” RS-a Goran Tadić, vozač ministra Đokića, o čijim poslovnim vezama je BIRN BiH ranije pisao. Udruženje je u distriktu registrovano na Tadićevu adresu.

U razgovoru za BIRN BiH Tadić kaže da se udruženje bavi kulturnim radom i saradnjom s društvima iz Rusije.

“Prošle ili pretprošle godine dolazila je jedna veća grupa ljudi koji su obišli čitavu RS. Prodavali su slike, pa bili su dugo na trgu ovdje u Banjaluci, ispred ‘Boske’, prodavali te ruske babuške, suvenire i tu se, eto, neko prijateljstvo stvara i na osnovu toga se finansira”, govori Tadić i dodaje da je lokalno brčansko udruženje finansirano iz entitetskih budžeta tek sa 2.000 konvertibilnih maraka (KM).

Cvjetinović kaže da je odjeljenje u Kozarskoj Dubici jedino koje ima svoje prostorije. Za to se pobrinuo predsjednik “Zaveta” u ovom gradu i sadašnji ministar rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović. On je ujedno i autor himne i počasni član “Noćnih vukova” RS-a.

Ovo ministarstvo daje novac “Zavetu” za organizaciju godišnjice ruskim dobrovoljcima u Višegradu, kaže Cvjetinović i objašnjava da su posljednji put dobili 3.000 KM za događaj.

Milunović nije pristao na razgovor s novinarima BIRN-a BiH, a Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske nije u zakonskom roku odgovorilo na zahtjev za pristup informacijama o iznosu sredstava koje je dodijelilo “Zavetu”.

Vladimir Sidorov u Donbasu. Izvor: Facebook
Vladimir Sidorov u Donbasu. Izvor: Facebook

Uloga višegradskih dobrovoljaca u Ukrajini


Osim u BiH, “Zavet” radi u Srbiji i Rusiji, gdje ima dvije kancelarije – u Sankt Peterburgu i Moskvi. Kancelariju u Moskvi vodi bivši višegradski dobrovoljac Vladimir Sidorov. On je član ultradesničarske partije LDPR, čijeg je vođu sankcionisala Evropska unija (EU).

Ova partija otvoreno je zagovarala odvajanje Krima od Ukrajine. U noći referenduma 16. marta 2014. godine na Krimu, zastave LDPR-a vijorile su se ispred sjedišta lokalne vlade na Lenjinovom trgu, gdje su se danima ranije mogli vidjeti kozaci. Na Krimu su tada već bili i ravnogorski dobrovoljci te “Noćni vukovi”, koje je, zbog zauzimanja gasnog postrojenja i pomorske baze u Sevastopolju, američki State Department stavio na listu sankcija, kao i zbog kasnijeg učešća u regrutovanju dobrovoljaca za borbe u Lugansku i Donjecku.

Sidorov, na čijim se profilima na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije iz Luganska iz oktobra 2014. godine, s puškom u rukama, uz koje piše da učestvuje u dijeljenju humanitarne pomoći, redovan je posjetilac u Višegradu u vrijeme godišnjice dobrovoljcima. Graonić je fotografiju popratio komentarom: “Ti si naš heroj.”

Evropska unija je u februaru 2015. godine na listu sankcija stavila predsjednika Sidorovljeve partije LDPR Vladimira Žirinovskog zbog “aktivne podrške upotrebi ruskih oružanih snaga u Ukrajini”.

U Sidorovljevoj biografiji piše da je predstavnik Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS-a te da predsjedava organizacijom Otadžbinskog saveza dobrovoljaca RS-a u Rusiji.

U ime ovog saveza, Sidorov je u martu 2015. godine dodijelio priznanje Igoru Strelkovu, odnosno Girkinu, bivšem višegradskom dobrovoljcu koga su ukrajinske vlasti optužile za terorizam i na listi je sankcija Evropske unije od 2014. godine jer se smatra članom Glavne obavještajne službe Rusije koji je učestvovao u otcjepljenju Krima i borbama u regiji Donbasa.

Sidorov nije odgovorio na više upita BIRN-a BiH za razgovor.

Blizak prijatelj Sidorova još iz vremena rata u BiH je Viktor Zaplatin, što je vidljivo iz događaja kojima prisustvuju i fotografijama na društvenim mrežama. Zaplatin ima niz funkcija i pozicija. Najistaknutije među njima su da je kozački ataman i predstavnik Saveza dobrovoljaca Donbasa, organizacije koja okuplja dobrovoljce koji su se borili u Ukrajini, među njima i one iz Republike Srpske. U Višegradu je na obilježavanju 2016. prisutnim prenio pozdrave dobrovoljaca koji se “nalaze na ratnim pozicijama u Donjecku i Lugansku”.

“Savez dobrovoljaca Donbasa ne objedinjuje samo ruske dobrovoljce nego i dobrovoljce iz Republike Srpske i Srbije te iz drugih evropskih zemalja”, kazao je tada Zaplatin i prenio pozdrave prvog premijera samoproglašene Donjecke republike Aleksandra Borodaja.

BIRN BiH nije uspio razgovarati sa Zaplatinom.

Cvjetinović za BIRN BiH kaže da “prenošenje pozdrava ne znači ništa više od toga”.

“On je, prije svega, dobrovoljac kod nas. Kad prenosi pozdrave, mi zahvalimo i možemo reći: ‘Prenesite naše pozdrave u Donbas’”, kaže Cvjetinović i dodaje da ne poznaje Borodaja.

Borodaj, bivši novinar desničarskog lista “Zavtra” tokom 1990-ih, našao se na listi evropskih i američkih sankcija nakon pada holandskog aviona MH17 za koji holandski istražni tim vjeruje da je oboren s područja pod kontrolom proruskih pobunjenika.

Prvi optuženik za ratovanje u Siriju Gavrilo Stević sa Aleksandrom Kravčenkom. Izvor: Facebook
Prvi optuženik za ratovanje u Siriju Gavrilo Stević sa Aleksandrom Kravčenkom. Izvor: Facebook

Najavljeni sporazum “Zaveta” i Saveza dobrovoljaca


Borodaj je predsjednik Saveza dobrovoljaca Donbasa, čija su dva kongresa održana u Rostovu na Donu, gradu gdje dobrovoljci dolaze i odakle idu na ratišta, poput Gavrila Stevića, u BiH optuženog za ratovanje u Ukrajini. Najmanje jednom sastanku ove organizacije prisustvovao je lični savjetnik Vladimira Putina. Ovim sastancima često prisustvuje i Zaplatin.

Savez dobrovoljaca Donbasa je tokom svog predstavljanja u novembru 2015. godine u Beogradu najavio potpisivanje ugovora sa devet organizacija iz Srbije i Republike Srpske, među kojima su najavili “Zavet”, Boračku organizaciju Republike Srpske i Veterane Republike Srpske.

Kako je rečeno na predstavljanju u Beogradu, ugovor se odnosi na pomoć dobrovoljcima, najprije u liječenju i ostvarivanju prava za učesnike borbi u regiji Donbasa, “stvaranju uslova za obezbjeđivanje dostojnog života za dobrovoljce i njihove porodice” i “formiranje pozitivnog društvenog mišljenja o dobrovoljačkom pokretu”.

Bosna i Hercegovina je 2014. dopunom Krivičnog zakona BiH zabranila odlaske na strana ratišta, kao i regrutovanje i podsticanje odlazaka na ratišta. Ova krivična djela se smatraju djelima terorizma. Po ovom osnovu, u BiH su do sada osuđene ukupno 24 osobe na više oko 50 godina zatvora zbog ratovanja u Siriji. Sudovi u Srbiji su od 2015. osudili 30 osoba jer su se borile na strani proruskih jedinica u Ukrajini.

“Lično ne bih to uradio niti bih kome to savjetovao. S druge strane, neko ko zna da je to krivično djelo, uradio je svjesno i spreman je da odgovara, platiš ceh onome što si uradio”, kaže Cvjetinović.

On objašnjava da nema ništa protiv potpisivanja ugovora sa Savezom dobrovoljaca Donbasa, ali da nije potpisan na događaju u Beogradu na koji je otišao na poziv Zaplatina. Dodaje da ne poznaje Stevića – za sada jedinog optuženog za ratovanje u Ukrajini.

“Ako treba neke pravne pomoći koliko im se može pomoći, da ne odgovaraju za nešto što nisu krivi, svakako bismo im pomogli. (…) Šta bismo mi tu mogli pomoći pravno, koliko možemo, ali advokati traže pare, a mi para nemamo”, kaže Cvjetinović.

Cvjetinović tvrdi da “Zavet” nema saradnju sa Savezom dobrovoljaca Donbasa osim što sretne njihove članove na Danu ruskih dobrovoljaca u aprilu i jednom ih je sreo kada je bio u Beogradu.

“Zaplatin, kao dobrovoljac i komandant odreda dobrovoljačkog, kod nas ima poseban status, i kad dođe, mi ga dočekamo i nekoga ko je došao s njim – ko god dođe s njim naš je prijatelj”, kaže Cvjetinović.

Predstavnici Saveza tvrde da ne pružaju pomoć dobrovoljcima u odlasku na ratišta, iako se na njihovoj stranici mogu pronaći uputstva za ponašanje na ratištu, već isključivo pruža podršku dobrovoljcima veteranima, najprije u zdravstvenoj zaštiti. EU je ipak u julu 2014. godine na listu osoba pod sankcijama stavila i predsjednika Saveza, između ostalog jer je “aktivno uključen u regrutovanje i trening ‘dobrovoljaca’ poslanih da se bore u Donbasu”.

Savez dobrovoljaca Donbasa od 2015. godine okuplja dobrovoljce koji su se borili na ruskoj strani u regiji Donbasa, najviše u Lugansku i Donjecku. Danas ima više od 10.000 članova.

U rukovodstvu Saveza je i Nikolaj Đakonov, koji je s grupom kozaka boravio u Banjaluci u oktobru 2014. godine. Aleksej Sosonny, koji je sa Zaplatinom nedavno boravio u Višegradu na obilježavanju Dana ruskih dobrovoljaca, šef je kadrovske službe Saveza.

Prema podacima koje je 2017. godine na svom profilu na Facebooku objavio srbijanski dobrovoljac Dejan Berić, Savez dobrovoljaca Donbasa odlikovao je najmanje jednog dobrovoljca iz Republike Srpske.

Savez dobrovoljaca nije odgovorio na upit BIRN-a BiH o njihovim aktivnostima i članovima u BiH.

Aleksandar Kravčenko i Viktor Zaplatin u Višegradu. Izvor: BIRN BiH
Aleksandar Kravčenko i Viktor Zaplatin u Višegradu. Izvor: BIRN BiH

Veza “Kosovskog fronta” i bh. dobrovoljaca


Osim Saveza, dobrovoljci u Ukrajini su se “okupljali” oko Aleksandra Kravčenka, višegradskog dobrovoljca i osnivača “Kosovskog fronta”, organizacije koju u Srbiji smatraju odgovornom za pomaganje u odlasku boraca na strana ratišta, kako je sam Kravčenko rekao u intervjuu za RSE.

Na jednoj od fotografija su Kravčenko i Stević, dok su na drugoj njih dvojica s grupom ljudi, među kojima je poznati dobrovoljac u regionu Donbasa, član Ravnogorskog pokreta u Srbiji, Bratislav Živković – koji nije odgovorio na upit BIRN-a BiH. Za njega Stević, u optužnici koju je Sud BiH nedavno potvrdio, navodi kako je organizovao put dobrovoljaca u Ukrajinu.

“Oni su imali namjeru da idu da ratuju i kad su već došli, naša je bila moralna obaveza da im pomognemo da se snađu u stranoj zemlji. Pojedini mediji, pojedini zvaničnici u Srbiji su pogrešno shvatili da je ‘Kosovski front’ organizovao dolazak srpskih dobrovoljaca u Donbas. To nije tačno”, kazao je Kravčenko u intervjuu za RSE u 2017. godini.

Njegov višegradski saborac, Viktor Zaplatin je također kozački ataman. On je predvodio skup u Kotoru u Crnoj Gori kada je 2016. godine osnovana Balkanska kozačka vojska. Tada je navedeno da svaki od 26 delegata ovog skupa predstavlja po najmanje 50 vojnika kozaka. Skupu je tada prisustvovao i Gavrilo Stević.

Zahvaljujući inicijativi “Zaveta” i poznanstvu sa Sidorovom, Višegrad se bratimio sa moskovskom opštinom Zvenigrad – objašnjava Savo Cvjetinović – a Bijeljina sa Azovom, ruskim gradom u blizini ukrajinske granice.

“Sidorov živi u Zvenigradu i to je bila njegova inicijativa”, kaže Cvjetinović i objašnjava da je Zvenigrad “moskovsko Dedinje”.

Opština Višegrad nije odgovorila na upit BIRN-a BiH o izdvajanjima za rad “Zaveta”, a načelnik Đurević odbio je razgovarati o ovoj temi. Kazao je kako Višegrad nije finansirao rad “Zaveta”.

Od Grada Bijeljine je “Zavet” u posljednjih pet godina dobio 8.550 KM za kurseve ruskog jezika, potvrđeno je za BIRN BiH iz Gradske uprave.

Veronika Vichova, analitičarka programa “Kremlin Watch” u think-tanku “European Values” sa sjedištem u Pragu, objašnjava da kod rada proruskih organizacija, finansiranje iz Rusije ne mora igrati odlučujuću ulogu. Ona objašnjava da postoje dvije vrste organizacija – one koje djeluju same iako mogu imati ideje bliske Kremlinu i druge koje se nazivaju GONGOs, lažne nevladine organizacije “koje djeluju kao nezavisne, ali su u stvarnosti povezane, upravljane ili finansirane od ruskih vlasti”.

“Mnoge od njih promovišu svojevrsno slavensko naslijeđe, organizuju događaje, obraćaju se ruskoj manjini u drugim zemljama, ali se mogu fokusirati i na više političke teme”, objašnjava Vichova.

Srpsko-ruska zajednica je prije svega organizacija za kulturnu saradnju, objašnjava Cvjetinović. Svake godine “Zavet” organizuje kurseve ruskog jezika. Jedan od kurseva finansirala je Fondacija “Ruski mir”, kaže Cvjetinović.

Ovu fondaciju, koja ima svoje kancelarije u brojnim zemljama Evropske unije i širom svijeta, Evropski parlament je 2016. uvrstio u rezoluciju o suprotstavljanju propagandi.

Ruska Vlada koristi širok krug alata i instrumenata poput “posebnih fondacija (naprimjer ‘Ruski mir’)”, te višejezične televizijske stanice, pseudonovinske agencije i multimedijalne servise, prekogranične društvene i religijske grupe “jer se režim želi predstaviti kao jedini branilac tradicionalnih hrišćanskih vrijednosti”, društvene medije i internet trolove da “izazove demokratske vrijednosti, podijeli Evropu, pridobije domaću podršku i stvori utisak propalih zemalja u istočnom susjedstvu EU”, navodi se u rezoluciji Evropskog parlamenta.

Iz Fondacije nisu odgovorili na zahtjev BIRN-a BiH za komentar.

Viktor Zaplatin i Aleksej Sosonny. Izvor: BIRN BiH
Viktor Zaplatin i Aleksej Sosonny. Izvor: BIRN BiH

Ranije je “Zavet” postavio bilborde u Prijedoru i Banjaluci s porukom kako BiH ne treba ući u NATO.

“Negdje prije par godina je bilo nekoliko, ne može se to nazvati kampanjom, kampanja bi bila ako bi od Trebinja do Banjaluke bilo po nekoliko bilborda u svakom gradu. Ovo je uglavnom iz vlastitih sredstava. S obzirom na bombardovanje ‘95. i ‘99. od strane NATO-a, uzimamo sebi za pravo da kažemo da nismo za ulazak u NATO”, kaže Cvjetinović.

U suprotstavljanju zapadnim ideologijama, proruske nevladine organizacije igraju važnu ulogu, kaže za BIRN BiH Melissa Hooper, direktorica programa za ljudska prava i civilno društvo u organizaciji “Human Rights First”.

“One uključuju udruženja, konferencije i forume, od kojih neki okupljaju separatističke pokrete ili konzervativne desničarske pokrete i političke partije u Rusiji da dijele ideje (…) u nadi da će se proruske ideje ‘primiti’”, kaže Hooper i objašnjava da ove organizacije često izgledaju kao da su izrasle iz lokalnih sredina, ali su, ustvari, povezane s ruskom Vladom.

“Neke od ovih ‘nevladinih’ organizacija su napravljene oko pravoslavne religije, konzervativnih hrišćanskih vrijednosti ili ruskog jezika i kulture. Neke čak uključuju paravojnu podršku desničarskih aktivista i trening za mlade kako bi ‘pružili zaštitu’ protiv stranog uticaja migranata”.

See all News Updates of the Day

U Zavodu u Pazariću: Djeca vezana za radijator, namještaj...

U Zavodu u Pazariću: Djeca vezana za radijator, namještaj...
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:30 0:00

Protesti pred Parlamentom FBiH nakon potresnih fotografija o odnosu prema štićenicima u Zavodu u Pazariću

Protestno okupljanje građana pred Parlamentom FBiH, 20. novembar 2019.

Pred Parlamentom FBiH okupilo se nekoliko desetina građana nakon objavljenih potresnih fotografija zlostavljanja štićenika u Zavodu u Pazariću.

Fotografije i snimke sa medijima je podijelila zastupnica u Parlamentu FBiH Sabina Ćudić.

„Mnoga od te djece sama pružaju ruke da im se ruke vežu, zato što su navikli da i po 14 sati budu vezanih ruku i nogu (…)”, kaže Ćudić.

U Zavodu u Pazariću: Djeca vezana za radijator, namještaj...
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:30 0:00

Mediji izvještavaju da je Ćudić zatražila u Parlamentu da se na dnevnom redu nađu i informacije o stanju u Pazariću, ali je ta njena inicijativa većinom glasova odbijena.

Građani okupljeni ispred Parlamenta traže odgovornost i da se utvrdi kada su snimci nastali.

„Ovo se mora riješiti odmah, ne za sedam dana, već odmah. Grozno je da se iživljavaju ovako nad ljudskim bićima, posebno djecom. Nama su, nažalost, ruke svezane, a parlamentarci su radi nas i moraju raditi za dobrobit građana”, kazali su okupljeni građani.

Protestno okupljanje građana ispred Parlamenta FBiH, 20. novembar 2019.
Protestno okupljanje građana ispred Parlamenta FBiH, 20. novembar 2019.

Aktuelni direktor Zavoda Redžep Salić tvrdi da su snimci nastali prije njegovog dolaska na tu poziciju.

Portal Klix javlja da je Parlament FBiH naložio da se u narednih sedam dana izvrše provjere.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je hitno zatražilo od nadležnih institucija - svih kantonalnih ministarstava za socijalni rad da djeluju na području svoje mjesne nadležnosti, ukoliko imaju smještene svoje štićenike u Zavodu Pazarić, a federalne i kantonalne uprave za inspekcijske poslove da hitno izvrše nadzor i utvrde činjenice te poduzmu odgovarajuće zakonske mjere.

Fotografije i snimci su objavljeni na Međunarodni dan djeteta.

Za sutra su najavljeni protesti pred Vladom FBiH.

Sondland kaže da je radio po Trumpovom naređenju i da je bilo "usluge za uslugu", Trump to negira

U.S. Ambassador to the European Union Gordon Sondland is sworn in to testify before the House Intelligence Committee on Capitol Hill in Washington, Nov. 20, 2019, during a public impeachment hearing of President Donald Trump.

Američki ambasador pri Evropskoj uniji ​Gordon Sondland rekao je u svedočenju pred Odborom za obavještajna pitanja Predstavničkog doma, u istrazi o opozivu Donalda Trumpa, da je sve radio u skladu sa "Trumpovim naređenjima", a implicirao je i da su sa pritiscima na Ukrajinu bili upoznati i državni sekretar Mike Pompeo i potpredsjednik SAD Mike Pence.

Sondlend je kazao da je po "Trumpovim naređenjima" radio i sa Trampovim ličnim advokatom Rudyjem Giulianijem koji je pritiskao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da pokrene istragu o kompaniji "Burisma" i navodnom ukrajinskom miješanju u američke izbore 2016.

Ambasador SAD u EU je rekao da je to bilo povezano sa dolaskom Zelenskog na sastanak u Belu kuću i da je to bila "usluga za uslugu".

U istom danu planirano je da javno svjedoče još dva američka zvaničnika – Laura Cooper, zamjenica pomoćnika državnog sekretara odbrane i Daivd Hale, službenik State Departmenta.

Gordon Sondland, jedan je od važnijih diplomata u administraciji Donalda Trumpa i jedan od značajnijih donatora predsjednika države iz redova republikanaca. U okviru istrage o opozivu, koju sprovodi većinski demokratski Predstavnički dom, jedan je od najintrigantnijih zvaničnika, zbog revizije izjave koju je dao o tom slučaju.

Taj američki diplomata je sredinom oktobra iza zatvorenih vrata dao iskaz u kojem je tvrdio da dodijeljivanje vojne pomoći Ukrajini u iznosu od 400 miliona dolara i pokretanje istrage o bivšem potpredsjedniku SAD-a Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru Bidenu nisu povezane.

Potom je početkom novembra Sondlandov advokat predao odborima Predstavničkog doma novu izjavu u kojoj diplomata potvrđuje sumnje o Trumpovom pritisku na Ukrajinu da se obaveže na sprovođenje istrage sa političkom konotacijom.

U dodatku na prethodno svjedočenje, Sondland je naveo da je visoko pozicioniranom ukrajinskom zvaničniku prenio da stotine miliona dolara vojne pomoći, najvjerovatnije neće biti isplaćene, dok Ukrajina ne pristane da se oglasi antikorupcijskom izjavom - koju su dvije strane razmatrale.

Svjedoci koji su do sada prisustvovali javnom pretresu ili svjedočili iza zatvorenih vrata, čiji su transkripti objavljeni, govorili su o zajedničkom djelovanju Trumpa i Sondlanda u tom slučaju.

Tako je David Holmes, zvaničnik američke ambasade u Kijevu, bez prisustva javnosti i u sjenci javnog svjedočenja bivše američke ambasadorice Mari Jovanovič, prošlog petka govorio o telefonskom razgovoru Trumpa i Sondlanda, koji se dogodio 26. jula 2019.

Prema detaljima Holmsovog svjedočenja, koji su procurili u javnost, a objavila ih agencija Reuters, američki predsjednik interesovao se za spremnost Ukrajine da sprovede istragu o Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru – koji je bio član Upravnog odbora jedne ukrajinske energetske kompanije.

Telefonski razgovor dogodio se dan poslije telefonske konverzacije američkog i ukrajinskog predsjednika - centralne tačke istrage o opozivu Donalda Trumpa.

“Dakle, sprovešće istragu?”, bilo je pitanje koje je, prema tvrdnjama svjedoka Davida Holmesa, Donald Trump uputio Gordonu Sondlandu, aludirajući na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

“Učiniće to”, odgovorio je Sondland, naveo je Holmes, dodajući da je ukrajinski predsjednik spreman da učini sve što se od njega bude zatražilo.

Svjedočenje Davida Holmesa, pomoćnika američkog diplomate Williama Taylora, koji je u srijedu bio na javnom pretresu u Predstavničkom domu Kongresa, direktnije povezuje Trumpa sa kampanjom pritisaka na Ukrajinu da se podrobnije istraži porodica Biden - predvođena predsjednikovim ličnim advokatom Rudyjem Giulianijem.

Holmesova izjava suprotstavljena je svjedočenju koje je Gordon Sondland dao pod zakletvom - u kojem nije pominjao telefonski razgovor sa Trumpom, koji je prema tvrdnjama američkog diplomate Holmesa, održan 26. jula 2019.

Poslije Sondlanda, Cooper i Halea, ostalo je da u četvrtak pred Odborom za obavještajna pitanja Predstavničkog doma svedoči Fiona Hill, bivša zvaničnica Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Do sada je pred tim tijelom govorilo šestoro diplomata ili vojnih zvaničnika - William Taylor, George, Kent, Mari Jovanovič, Jennifer Williams, Alexsander Vindman, Kurt Volker i Tim Morrison.

Senat SAD podržao demokratiju u Hongkongu

Police officers stand guard in front of a street scattered with umbrellas outside Hong Kong Polytechnic University (PolyU) in Hong Kong, China, November 19, 2019. Picture taken November 19, 2019. REUTERS/Thomas Peter

Senat SAD odobrio je zakon koji podržava ljudska prava u Hongkongu, nakon nekoliko mjeseci nasilnih protesta na toj teritoriji.

"Hongkonški zakon o ljudskim pravima i demokratiji", kako javlja novinska agencija AP, sada ide u Predstavnički dom.

Zakonom je predviđeno da SAD svake godine potvrđuju visok stepen autonomije Hongkonga kako bi opravdao poseban trgovinski status te teritorije kao i sankcije kineskim i hongkonškim zvaničnicima ako bi suzbijali slobode na toj teritoriji.

Republikanski senator Marko Rubio rekao je da će zakon poslati poruku podrške stanovnicima Hongkonga, koji mjesecima protestuju sa zahtjevima za osnovne slobode usprkos ugnjetavanju kineske vlade.

Kina je upozoravala ostale zemlje da se ne miješaju, navodeći da je situacija u Hongkongu njena unutrašnja stvar te je kao odgovor obećala još uvijek neodređene kontramere.

Protesti u Hongkongu traju od početka juna. Izbili su zbog prijedloga zakona o ekstradiciji koji je predviđao izručenje osumnjičenih Pekingu, ali su ubrzo prerasli u borbu za demokratska prava i očuvanje građanskih sloboda koje su Hongkongu garantovane 1997. kada je Velika Britanija vratila tu teritoriju Kini.

Irak: U novim sukobima ranjeno najmanje 27 demonstranata

Iraqi riot police fire tear gas while blocking al-Rashid Street during clashes with anti-government demonstrators in al-Rashid Street, in Baghdad, Iraq, Nov. 17, 2019.

Irački bezbjednosni zvaničnici saopštili su da je najmanje 27 demonstranata ranjeno u toku noći u novim sukobima u Bagdadu.

Iračke snage bezbjednosti bacile su suzavac kako bi spriječile demonstrante da udju u Zelenu zonu, sjedište vlade.

Najmanje 320 demonstranata ubijeno je, a hiljade su ranjene od kada su počeli nemiri 1. oktobra.

Desetine hiljada demonstranata od tada izlaze na ulice ogorčeni zbog korupcije i loših uslova za život uprkos ogromnom naftnom bogatstvu Iraka.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG