“Ponovo pozivamo Srbiju da se pridruži međunarodnim sankcijama kako bi Rusija odgovarala za zločine i kršenja koje je počinila u Ukrajini”, ukazao je State Department.
Istaknuto je da Amerika neće prekinuti sa sankcionisanjem saradnika Rusije.
“Sjedinjene Države su preduzele i nastaviće sa preduzimanjem koordinisanih poteza protiv onih koji pomažu Kremlju - zaobilazeći sankcije i mjere kontrole izvoza. Sjedinjene Države, njihovi saveznici i partneri, ujedinjeni su u podršci Ukrajini koja se suočava sa neopravdanim ruskim ratom - uključujući i jače napore usmjerene protiv izbjegavanja sankcija”, precizirano je u u odgovoru.
Pitanja na koja je, međutim, odgovor izostao bila su kako se takvoj praksi može stati na put - i da li će protiv srpskih kompanija ili, pak same Srbije, biti primijenjene neke konkretne mjere ukoliko se nastavi izvoz spornih dobara i roba Ruskoj Federaciji.
Prema nedavno objavljenom istraživanju, više srpskih kompanija u Rusiju izvoze robu i dobra takozvane dvostruke namjene. Nalaze se na meti zapadnih sankcija pošto se mogu koristiti za rusko naoružanje - upotrijebljeno pri invaziji na Ukrajinu.
Roba dvostruke namjene, na šta ukazuje i naziv, može se koristiti u vojne i civilne svrhe.
Izvoz se, kako u istraživanju navodi Radio Slobodna Evropa (RSE), obavlja uprkos obećanju predsjednika Aleksandra Vučića da Srbija neće služiti kao kanal za zaobilaženje sankcija koje su Rusiji uvele Sjedinjene Države i Evropska unija.
Carinske evidencije iz baza podataka međunarodne trgovine koje je analizirao RSE pokazuje da su srpske kompanije isporučile najmanje 71,1 milion dolara sankcionisane robe dvostruke namjene u Rusiju otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu, februara 2022.
Analizirane pošiljke obuhvataju elektroniku i drugu opremu koju su Sjedinjene Države i EU, u svojoj kaznenoj politici, kategorisale kao prioritetne zbog njihove upotrebe za rusko naoružanje raspoređeno u Ukrajini.
Srbija, iako kandidatkinja za članstvo i država koja deset godina pregovara o članstvu u Evropskoj uniji – još se nije usaglasila sa kaznenom politikom prema Rusiji, na šta je zapadni partneri učestalo podsjećaju.
Na tom tragu je i odgovor Evropske unije Glasu Amerike, povodom izvoza dobara i roba Rusiji, koja se nalaze na crnoj listi SAD i EU.
“Srbija treba da nastavi sa jačanjem napora protiv zaobilaženja sankcija. Iako ne komentarišemo konkretne slučajeve, pomno pratimo sva dešavanja. Kako je navedeno u najnovijem izvještaju o napretku na putu proširenja - Srbija bi hitno trebalo da poboljša usklađenost sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije, uključujući i primjenu restriktivnih mjera”, navedeno je u odgovoru portparola Petera Stana Glasu Amerike.
Takođe, Stano je podsjetio i na boravak Dejvida O’ Salivena - specijalnog izaslanika Evropske unije za primjenu sankcija, tokom maja u Beogradu.
“Nakon posjete specijalnog izaslanika Evropske unije, srpski carinski organi su preduzeli konkretne korake u vezi sa pitanjima koja je izaslanik pokrenuo. To obuhvata i konkretne akcije za jačanje izvozne kontrole. U toku je bliska saradnja i razmjena informacija između vlasti EU i Srbije na tehničkom nivou”, rekao je Stano za Glas Amerike.
Dejvid O’ Saliven je krajem oktobra Srbiju i Tursku označio državama koje su, kako je rekao, najviše razočarale zbog neuvođenja sankcija Rusiji.
Taj stav, diplomata Evropske unije obrazložio je činjenicom da je riječ o kandidatima za članstvo u Uniji – koji bi sa tom organizacijom trebalo da imaju usklađenu zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku.
Vlasti Srbije, koja se deceniju nalazi u pristupnom procesu za članstvo u EU, održavaju blisku političku, vojnu i ekonomsku saradnju sa Ruskom Federacijom. Obrazloženje za to su, najčešće, bile istorijsko-kulturno-religijske veze.
Tihi diplomatski pritisci kao moguća reakcija Sjedinjenih Država
Frenk Vogl, istraživač i profesor na Univerzitetu Džordžtaun u Vašingtonu, kaže za Glas Amerike da Sjedinjene Države u ovakvim slučajevima pribjegavaju, kako ih označava, tihim diplomatskim pritiscima – kako se od toga ne bi stvarao veliki javni slučaj.
“Strateški značaj i veze Sjedinjenih Država i Srbije, situacija na Kosovu i čitavom Balkanu, su toliko komplikovani i važni - da mislim da će se Sekretarijat za finansije, koji će istraživati kršenje sankcija, obratiti State Departmentu čije će diplomate razgovarati sa vlastima Srbije. Očekujem da će se slično dogoditi i kada je riječ o Evropskoj uniji. Ne vjerujem da će se ići ka većoj diskusiji u javnoj sferi o tome podržavaju li srpske vlasti Rusiju ili ne”, kaže za Glas Amerike Vogl - suosnivač dvije vodeće međunarodne antikorupcijske organizacije: Transparensi internešenel (Transparency International) i Partnerstva za fond transparentnosti (Partnership for Transparency Fund).
On smatra da bi posljedice mogle biti dvostruke.
“Ukoliko diplomatski pritisak bude značajan, vlasti Srbije će preduzeti mjere protiv kompanija. Kako bi Sjedinjenim Državama i Evropskoj uniji pokazale da pokušavaju da urade pravu stvar. To ne znači da će taj vidi trgovine biti prekinut, ali bi mogle da pokušaju da urade nešto što ima simboličan značaj”, ukazuje antikorupcijski stručnjak u razgovoru za Glas Amerike.
“Druga stvar je pratiti tok novca. Kako je novac isplaćivan – ako su dobra otišla u Rusiju… Ko plaća i gdje novac ide? Ukoliko su SAD u mogućnosti to da prate i otkriju, preko Sekretarijata za pravosuđe mogle bi da pokrenu procese protiv banaka, ili finansijskih posrednika. To bi nesumnjivo bilo povezano sa kompanijama iz Srbije. Otkrivanje traga novca potrebno je da bi se od toga formirao slučaj. Nikada niste sigurno šta bi se od toga moglo istaći – što bi doprinelo krivičnom gonjenju”, zaključuje u razgovoru za Glas Amerike Frenk Vogl – profesor na Univerzitetu Džordžtaun.
Jedna srpska kompanija sa sjedištem u Beogradu našla se ranije među entitetima i pojedincima širom sveta, kojima su Sjedinjene Države uvele sankcije zbog podrške ruskoj agresiji na Ukrajinu.
Riječ je o firmi MCI Trading DOO – sankcionisanoj jula 2023. zbog pomoći jednoj ruskoj firmi u nabavci visokotehnološke opreme od proizvođača iz Azije, Evrope i sa Bliskog istoka.
Svrha sankcija koje je znatan dio međunarodne zajednice uveo Rusiji je da onemogući vojsci te zemlje pristup visokim tehnologijama za razvijanja naoružanja, da ruske vlasti liši novca za finansiranje rata i da nametne posljedice po rusku vojnu infrastrukturu.
