Linkovi

Aktuelno

Stručnjaci: Sporne komisije vlade RS su platforme za selektivnu istinu

Zida sa imenima žrtava na pijaci Markale

Komisija za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu i Komisija za istraživanja stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji počet će s radom krajem marta ove godine, uprkos kritikama domaćih i međunarodnih eksperata za tranzicijsku pravdu da se radi o “platformama za selektivnu istinu”.

Nakon što je početkom ovog mjeseca Vlada Republike Srpske imenovala članove komisija za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu od 1991. do 1995. godine i stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995., prvi sastanci ovih komisija bit će održani krajem marta, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih.

Direktor ovog centra Milorad Kojić kaže da je cilj komisija “samo da se utvrdi istina”.

“A istina može biti samo jedna. Ovo su međunarodne komisije koje će raditi bez pritisaka i očekujemo da utvrde istinu”, ističe Kojić.

Uprkos ovim najavama, pravnici i eksperti za tranzicijsku pravdu su kritizirali osnivanje ovih komisija smatrajući da su osobe koje su imenovane u njih pristrasne, kao i da se radi o pokušaju osporavanja genocida u Srebrenici i kampanje terorisanja građana Sarajeva.

Direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske Branko Todorović smatra da je jedini cilj komisija da se “zločini relativiziraju”.

“Cilj je da se omogući vlasti koja je činila zločine da se opravda i da se zločini relativiziraju, da se umanje i da se falsifikuju ili opravdaju, i to nije samo cilj ovih komisija, nego i aktivnosti svih vladajućih političkih struktura u BiH u ovih 20 i nešto godina”, kaže Todorović.

Todorović naglašava da međunarodna zajednica dopušta “iživljavanje nad istinom i žrtvama”.

“Ured visokog predstavnika (OHR), Evropska unija (EU) i Vijeće za implementaciju mira puštaju vlasti da rade šta god im padne na pamet. Oni ćute, povlače se, oni su svojim nečinjenjem u prethodnim godinama, i puštanjem ovih naših domaćih, doveli da vlast može da radi šta god hoće nekažnjeno, pa do negiranja i Haaga i žrtava”, kaže Todorović.

Trideset i jedan međunarodni stručnjak za sukobe u bivšoj Jugoslaviji u četvrtak, 21. februara, potpisao je otvoreno pismo u kome se navodi da formiranje komisije od strane vlasti Republike Srpske “više liči na revizionizam nego na istinski napor za utvrđivanje istine”.

Jasne presude domaćih i međunarodnih sudova


Izvršni direktor Međunarodnog centra za tranzicijsku pravdu Fernando Travesí kaže da širom svijeta postoji trend da se mehanizmi tranzicijske pravde – poput formiranja komisija za utvrđivanje činjenica – kreiraju ne vodeći računa o uključivanju žrtava u taj proces.

“Neke vlade, koje nemaju istinski interes da se sprovede pravda, odgovornost, reparacije ili reforme koje se suštinski bave posljedicama kršenja ljudskih prava ili se bave historijskim uzrocima nasilja, naučile su da igraju igru i da koriste jezik tranzicijske pravde kako bi zadovoljili međunarodnu zajednicu ili da se prikažu kao da prate međunarodne standarde. Njihovi stvarni ciljevi, ipak, suprotni su ciljevima tranzicijske pravde”, objašnjava Travesí.

Vlada Republike Srpske je za predsjedavajućeg Komisije za Srebrenicu imenovala Gideona Greifa iz Izraela, a članovi su Adenrele Shinaba iz Nigerije, Yuki Osa iz Japana, Roger Bayard iz Australije, Zeng Yi iz Kine, Giuseppe Zaccharia iz Italije, Markus Goldbach iz Njemačke, Laurence Armand French iz SAD-a i Marija Đurić iz Srbije.

Članovi Komisije za Sarajevo su Raphael Israeli, Walter Manoschek, Darko Tanasković, Laurence Armand French, Giuseppe Zaccharia, Viktor Bezručenko iz Rusije i Patrick Barriot.

Neki od članova komisija prethodno su javno izjavljivali sumnju u utvrđene činjenice o dešavanjima u Srebrenici.

Haški tribunal, Sud BiH te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 45 osoba – na 699 godina i tri doživotne kazne zatvora – za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u julu 1995. u Srebrenici. U desetinama presuda utvrđeno je da se u Srebrenici dogodio genocid kada su srpske snage ubile više od 7.000 muškaraca i dječaka.

Vlada Republike Srpske je 2004. godine usvojila izvještaj Komisije o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. – kojim je utvrđeno da se na tom području desio genocid – ali je ovaj izvještaj stavljen van snage prošle godine.

Haški sud je osudio i dvojicu bivših komandanata Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Stanislava Galića i Dragomira Miloševića za kampanju teroriziranja građana Sarajeva dok je glavni grad BiH bio pod opsadom.

Kojić kaže da posao Komisije za Srebrenicu nije samo da sagleda događaje iz “sedam ili devet dana jula 1995., već sve što se dešavalo u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine”. Optužbe da Vlada Republike Srpske želi umanjiti zločin u Srebrenici, tvrdi Kojić, besmislene su.

Bivši sudija Vehid Šehić ističe da je najveći problem u BiH što niko ne želi istinski da se suoči s prošlošću isključivo na osnovu činjenica koje su nesporno utvrđene.

“U BiH uvijek su tri istine, a može postojati samo jedna istina. Oni zloupotrebljavaju istinu, a ustvari to su poluistine, koje nekad mogu biti pogubnije nego i laž. I ovo formiranje komisije je iz nekih drugih razloga – ne da se istinski suočimo s prošlošću, jer nesporna je činjenica da je Haški sud nesporno utvrdio činjenice vezano za Srebrenicu”, kaže Šehić.

(Ne)ovisna komisija


Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) također ističe da formiranje komisija ne može utjecati na utvrđenu historijsku činjenicu – potvrđenu pred Haškim tribunalom i Međunarodnim sudom pravde – da je u Srebrenici počinjen genocid.

“Više od 8.000 osoba prijavljene su kao nestale prilikom pada zaštićenih zona UN-a Srebrenice i Žepe u julu 1995. godine. Od tog broja, 6.979 osoba je identifikovano na temelju analize DNK, a svega 84 osobe su identifikovane prije nego što je ICMP 2001. godine počeo primjenjivati postupak identifikacije na osnovu analize DNK. Utvrđivanje identiteta se zasniva na pouzdanosti od minimalno 99,95 procenata. Identitet velike većine osoba nestalih u Srebrenici i Žepi je naučno i definitivno potvrđen”, navode iz ICMP-a.

Branko Todorović kaže da se vlast u Republici Srpskoj, umjesto da radi na pronalasku žrtava, njihovoj evidenciji i obeštećenju, bavi “političkom manipulacijom žrtvama”.

“Imamo falsifikovanje istorije kontinuirano sa svih strana. Imamo revizionizam, poricanje istine, negiranje, relativiziranje, glorifikaciju i slavljenje zločinaca, što je civilizacijski, moralno, etički, vjerski i ljudski neprihvatljivo. Negiramo sudove poput Haškog tribunala, Suda BiH ili drugih sudova koji su krajnje ozbiljnim dokazima i na činjenicama donosili presude”, kaže Todorović.

Komentirajući optužbe da je formiranje komisija pokušaj revizionističkog pristupa, Kojić kaže da je riječ o obrnutim tezama, jer je “u političkom Sarajevu istina utvrđena 1996. godine, i od tada pokušava da se nametne”.

“Međunarodni eksperti i komisija bit će nezavisni u svom radu i oni moraju utvrditi činjenice koje će biti predmet istorijskog izučavanja”, naglašava Kojić.

On dodaje da će se komisije baviti i time kako su mediji izvještavali od 1991. do 1995. i “stvarali sliku u međunarodnoj javnosti o isključivoj odgovornosti Srba”.

Govoreći o porukama da Komisija za Sarajevo ne treba računati ni na kakvu podršku iz tog grada, Kojić navodi da to neće dovesti u pitanje njen rad.

“Ipak ih pozivam da sarađuju i ako imaju dokumentaciju koja ide u prilog njihovoj tezi, da je učine dostupnom Komisiji. Oni bježe od istine, žele da skrivanjem dokumentacije, medijskim izvještavanjima, nakaradnim sudskim procesima, održe lažnu tezu”, smatra Kojić.

Šehić ističe da se ovakvim tumačenjima pokušava na jedan drugačiji način van suda utvrđivati “novo činjenično stanje”.

“Za mene je neprihvatljivo da se dovodi u pitanje odluka Haškog tribunala. S druge strane, to pokazuje i jedan selektivan pristup odlukama i nije to svojstveno samo za BiH, već i za Hrvatsku i Srbiju, jer se uvijek pozivaju na odluke Tribunala koje idu njima u prilog. To je stanje koje je apsolutno neprihvatljivo”, kaže Šehić.

Fernando Travesí smatra da je iz ovih razloga potrebna depolitizacija tranzicijske pravde.

“Potrebna nam je sofisticirana politička analiza svakog konteksta. Trebamo da analiziramo kritički kako bismo vidjeli da li je neki pristup inkluzivan za sve žrtve, da li daje platformu da se glas žrtava čuje… Samo tada možemo govoriti o tranzicijskoj pravdi”, ističe on.

Bosanskohercegovačko društvo, prema Branku Todoroviću, daleko je od ovog pristupa.

“BiH nije ni u jednom elementu prošla ono što je potrebno postkonfliktnom duštvu. Nije imala tranzicionu pravdu, suočavanje s istinom, a komoli izgradnju pomirenja”, zaključuje Todorović.

See all News Updates of the Day

BiH Statistike za 2019: Pao izvoz, povećan uvoz

ilustracija

Izvoz iz BiH za devet mjeseci 2019. u poređenju sa prošlogodišnjim u padu je. Također, uvoz je u toj usporedbi u porastu, govore podaci Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Uzrok povećanja uvoza prema mišljenju Nihada Bajramovića iz vanjsko-trgovinske komore je rezultat privredne aktivnosti u zemlji tj. povećanog obima domaće potrošnje.

Vanjsko-trgovinski deficit povećan je za 8.9 % i dostiže 6 milijadi KM.

Početak 2019. pokazao je pozitivan razvoj u Italiji koja je izašla iz recesije dok su ekonomije Francuske i Španije ostvarile rast, 0.3 i 0.7 %.

Što se tiče BiH zbog neprovođenja sporazuma o slobodnoj trgovoni smanjen je izvoz u Tursku a zbog trgovinskog rata za više od 90 % opao izvoz na Kosovo.

Glavni vanjsko-trgovinski partner BiH je Evropska Unija a unutar nje Hrvatska. Što se tiče ekonomskih odnosa sa Srbijom, po prvi put je dosegnut stepen pokrivenosti uvoza izvozom od 50 %. To jedina zemlja iz sporazuma CEFTA sa kojom BiH ne ostvaruje suficit.

Opao je i izvoz hrane, za oko 5% i iznosi 615 miliona KM. Zemlje u koje BiH najviše izvozi agroindustrijske proizvode su Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija i Crna Gora.

Globalne političke tenzije, rast protekcionizma, američko-kineski trgovinski rat, daju negativne konotacije trgovini, što za posljedicu ima smanjenje prognoze rasta eurozone, usporavanje ekonomske aktivnosti i opreznije investiranje, što se odražava i na BiH kao izvozno orijentisanu zemlju, stav je iz Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Ambasador SAD za vjerske slobode u posjeti Potočarima: Vjera treba da okuplja ljude

U.S. Ambassador-at-Large for International Religious Freedom Sam Brownback presents the 2018 International Religious Freedom Report at the State Department in Washington, June 21, 2019.

Ambasador Sjedinjenih Država za međunarodne vjerske slobode Sam Brownback posjetio je u utorak Memorijalni centar Potočari kod Srebrenice.

„Ovdje se desilo nešto strašno. Došlo je do brutalnog ubijanja. Hiljade ljudi su ovdje brutalno ubijeni. Zbog onoga što jesu, zbog njihove vjere. To je tragedija“, kazao je Brownback.

On je rekao i kako vjera treba da okuplja ljude zajedno.

Prethodno je iz State Departmenta saopšteno da će Sam Brownback boraviti od 10. do 20.novembra u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Albaniji i Holandiji.

Nakon posjete Srebrenici i Sarajevu, ambasador će otputovati u Prištinu 14. novembra, gdje će govoriti na događaju koji organizuje ambasada SAD na Kosovu, na temu vjerskog pluralizma mladih iz različitih vjerskih zajednica. Ambasador Braunbek će se takođe sastati sa vjerskim liderima", stoji u saopštenju.

Takođe, 15. novembra ambasador će posjetiti i Podgoricu kako bi se sastao sa lokalnim vjerskim liderima.

Od 18. do 19. novembra, ambasador Brownback će biti u Tirani u Albaniji, gdje će govoriti na konferenciji "Religija kao instrument mira".

Albanija je domaćin ove regionalne konferencije koja za cilj ima unaprijeđenje vjerskih sloboda u regionu.

Putovanje će završiti u Hagu u Holandiji, gdje će učestvovati na sastanku Međunarodne kontakt skupine za vjersku slobodu na kojem će razgovarati o Međunarodnom savezu vjerske slobode s istomišljenicima, zaključuje se u saopštenju.

State Religious Freedom
State Religious Freedom

Komšić "uhvatio" Macrona na crvenom tepihu. Dogovoreno da trebaju razgovarati o BiH

Komšić "uhvatio" Macrona na crvenom tepihu. Dogovoreno da trebaju razgovarati o BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:13 0:00

Zašto Amerikanci žive u sve većim kućama?

Amerikance oduvijek privlače veliki, otvoreni prostori tako da, možda, nije iznenađujuće što kuće koje se grade u Sjedinjenim Državama spadaju u neke od najprostranijih na planeti. A postaju - sve veće.

Prosječna američka kuća danas je više nego dvostruko veća u odnosu na one građene 1950-ih. Prosječna veličina nove, porodične kuće 2019. iznosila je 240 kvadratnih metara, prema podacima Nacionalnog udruženja građevinara.

Snažna osjećanja Amerikanaca prema posjedovanju sopstvene kuće vjerovatno imaju korjene u prošlosti pionira "divljeg zapada" koji su sticali vlasništvo nad zemljom od vlade, pod uslovom da je obrađuju.

“Privlačnost porodične kuće za Amerikance, još od početka 20. vijeka, je što je označavala autonomiju. Svaka kuća je - zamak", kaže Luis Hajman, istoričar i asistent na univerzitetu Kornel. “Zato one označavaju nečiju nezavisnost i dostignuće."

Prosečna američka kuća ima 240 kvadratnih metara.
Prosečna američka kuća ima 240 kvadratnih metara.

Federalna vlada snažno je podržavala ideju da je američki ideal - nacija kućevlasnika. Kada je 1934. otvorena Federalna uprava za stambena pitanja (FHA), to je unijelo revoluciju u proces kupovine kuća. Uspostavljanjem federalnog sistema kredita za kuće, koji Amerikanci koriste i danas, FHA je olakšala kupovinu kuće milionima ljudi. U to vrijeme, većina Amerikanaca je živjela u iznajmljenom prostoru a 40% su bili vlasnici kuća. Do 2001, ta cifra je porasla na 68 procenata.

1940-ih, predsjednik Frenklin Ruzvelt je vlasništvo nad kućom poistovjetio sa državljanstvom, navodeći da je "nacija kućevlasnika, ljudi koji imaju stvaran udio u svojoj sopstvenoj zemlji, nepobjediva."

Danas, broj kućevlasnika u Americi stoji na oko 65 procenata. Kod mnogih Amerikanaca, mogućnost da investiraju u kupovinu kuće pomogla je da se zamaskira ekonomska stagnacija. Iako je stopa nezaposlenosti rekordno niska, realne plate američkih radnika - broj robe i usluga koje mogu da se kupe zarađenim novcem, decenijama se nisu promijenile.

Dok Amerikanci vide da njihove plate stagniraju poslije 1970-ih, mogu da zarade novac investiranjem u kuće", ističe Hajman. "Kuće su postale način za prosječne Amerikance da profitiraju. Ne postoji drugi način za Amerikance da steknu dodatni prihod mimo svojih kuća. Ako ste obična osoba, ne možete da to ostvarite na berzi, tako da je to način da se, praktično, bavite špekulacijama na stambenom tržištu.

Za neke Amerikance, posjedovanje velike kuće je statusni simbol, fizički dokaz da su uspjeli u životu.

Klasični primjer velike kuće u predgrađu je već decenijama veoma moćan simbol", kaže istoričar arhitekture Vilijam Ričards. "Ljudi ponekad žele da određene sobe imaju specifičnu namjenu - da imaju veliko predsoblje na ulazu u kuću sa mjestom za cipele i kapute, posebne spavaće sobe za svako dijete i goste, poseban vešeraj."

A prostrane kuće se danas mogu lakše kupiti nego nekada. "U dizajnu i izgradnji postoji veća efikasnost iz raznih razloga, zbog čega je danas manje skupo sagraditi veliku kuću", kaže Ričards.

Ali da li velike kuće čine ljude srećnijim? Ne - prema nedavnom post-doktorskom istraživanju koje je obavio Klement Bele, profesor pri Evropskoj školi biznisa INSEAD.

“Iako su porodične kuće sve luksuznije od 1980, zadovoljstvo kućevlasnika je ostalo na istom nivou u američkim predgrađima", napisao je Bele.

Ljudi koji žive u većim kućama su, međutim, zadovoljniji svojom imovinom ali to zadovoljstvo opada kad se u blizini sagrade još veće kuće.

Trump: Saslušanja o opozivu su "sramotna"

Predsjednik Donald Trump pred novinarima na Južnom travnjaku Bijele kuće u Vašingtonu, 8. novembra 2019.

Predsjednik SAD Donald Trump ponovo je u nedelju napao prošlonedeljna saslušanja o opozivu koja su ciljala njega, nazivajući ih "sramotnim" i prigovarajući da demokrate blokiraju svjedoke koje republikanci žele da saslušaju.

On je rekao da "korumpiran političar" Adam Šif, predsjedavajući Odborom Predstavničkog doma za obavještajne službe, koji predvodi aktivnosti u vezi sa istragom o opozivu, i predsjedavajuća Predstavničkim domom Nensi Pelosi, žele da zvaničnici Bijele kuće svjedoče u "sramotnom lovu na vještice".

Trump je na Tviteru napisao da Šiv "neće da dopusti advokata Bijele kuće, niti će dozvoliti BILO KOGA od svjedoka koje smo zahtjevali". To je, nastavio je, po prvi put u ovom procesu i istoriji Kongresa.

Pod pravilima saslušanja o opozivu, koje je usvojio Predstavnički dom pod kontrolom demokrata, Trumpu će biti dozvoljeno da ima pravnika koji ga predstavlja kad Odbor za pravosuđe zaokruži moguće dokumente o opozivu protiv njega u narednim nedeljama i, ukoliko ga Predstavnički dom u punom sastavu opozove, na suđenju u Senatu u kome većinu imaju republikanci.

Ali, pravila ne zahtjevaju pravno zastupanje Trumpa na saslušanjima pred Komitetom Predstavničkog doma za obavještajne službe koja počinju u srijedu.

Dvojica zvaničnika američkog State Departmenta, Viljem Tejlor i Džordž Kent, spremni su da svjedoče da je Trump tražio od ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da otvori istragu kako bi politički profitirao u trenutku kada je Ukrajini uskratio 391 milion dolara američke vojne pomoći koju je Kijev očajniči želio kao pomoć u borbi protiv proruskih separatista na istoku zemlje.

"Poziv ukrajinskom predsjedniku bio je SAVRŠEN", napisao je Trump na Tviteru. "Pročitajte transkript! NIJE rečeno ništa što na bilo koji način nije u redu. Republikanci, nemojte da vas uhvate u zamku za budale govoreći da nije savršen, već da je za opoziv. Ne, mnogo je jači od toga. NIŠTA LOŠE NIJE URAĐENO!"

Trump je nedeljama negirao da je Zelenskom krajem jula uputio "quid pro quo" (usluga za uslugu) poziv - vojna pomoć u zamjenu za istragu o jednom od njegovih glavnih demokratskih izazivača 2020. godine, bivšeg potpredsjednika Džoa Bajdena, rad njegovog sina Hantera za ukrajinsku gasnu kompaniju - i odbacio teorije o ukrajinskoj umiješanosti u izbore u SAD 2016. na kojima je Trump pobijedio.

Trump je odobrio vojnu pomoć Ukrajini u septembru, iako Kijev nije započeo istragu.

Šif je pozvao republikance da dostave spisak svjedoka koje žele da ispituju, ali je odbio svjedočenje dvije najistaknutije ličnosti sa republikanske liste želja: Hantera Bajdena i neimenovanog uzbnjivača koji je isprovocirao napore demokrata za opoziv, iznoseći zabrinutost po pitanju Trumpovog zahtjeva Zelenskom u julu.

Prema američkom zakonu, identiteti uzbunjivača koji dolaze iz unutrašnjih strutura vlasti zaštićeni su od otkrivanja.

Međutim, Trump je zatražio da uzbunjivač bude imenovan i rekao da bi trebalo da mu bude omogućeno da se konfrontira sa osobom koja ga optužuje.

Demokrate su izrazile zabrinutost po pitanju zaštite bezbjednosti uzbunjivača i napomenule da su veliki dio onoga što je on naveo potvrdili vladini zvaničnici koji su čuli Trumpov poziv, ili kojima je bilo naloženo da traže od Ukrajine istragu protiv Bajdenovih. Uz to, u grubom transkriptu Trumpovog razgovora sa Zelenskim, koji je objavila Bijela kuća, citira se Trumpa kako traži "uslugu".

Šif je rekao da bi pozivanje uzbunjivača na svjedočenje bilo "suvišno i nepotrebno".

"Odbor ... neće olakšavati napore predsjednika Trumpa i njegovih saveznika u Kongresu da prijete, zastrašuju i svete se uzbunjivaču koji je hrabro podigao inicijalnu uzbunu", rekao je Šif u pismu lideru republikanaca u Odboru za obaveštajne službe, kongresmenu Devinu Nansu. "...Uzbunjivač ima pravo prema zakonima koje podržava ovaj odbor da ostane anoniman i da bude zaštićen od štete."

Šif je rekao da je nakon nekoliko nedjelja svjedočenja iza zatvorenih vrata njegova istraga "prikupila sve veći broj dokaza - od svjedoka i dokumenata, uključujući i riječi predsjednika u njegovom pozivu od 25. jula - koji ne samo da potvrđuju, već i daleko prevazilaze početne informacije u pritužbi uzbunjivača... U svjetlu predsjednikovih prijetnji, nastup tog pojedinca pred nama samo bi bi dovelo u ozbijan rizik njegovu (uzbunjivačevu) ličnu bezbjednost".

Šif je rekao da javna saslušanja o opozivu "neće služiti kao sredstvo" za ono što je nazvao "lažnom istragom protiv Bajdenovih ili opovrgavanjem zavjera o miješanju u američke izbore 2016, koje je predsjednik Trump pritisnuo na Ukrajinu da sprovede u njegovu ličnu političku korist".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG