Italijanski naučnici objavili su svoje zaključke u ponedjeljak, dvije godine nakon što su identifikovali, kako vjeruju, veliko jezero ispod površine Marsa. Oni su područje koje su pratili proširili na još nekoliko stotina kilometara, koristeći dodatne podatke sa radara letjelice Evropske svemirske agencije, koja obilazi Mars.
U najnovijoj studiji objavljenoj u žurnalu "Astronomija prirode", naučnici su pružili dodatne dokaze da na Marsu postoji slano, podvodno jezero, za koje se procjenjuje da je dugo između 20 i 30 kilometara i zakopano kilometar i po ispod zaleđene površine.
Naučnike posebno intrigira što su identifikovala tri manje vodene površine oko jezera. Ta jezerca su, po svemu sudeći, različite veličine i odvojena od glavnog jezera.
Prije oko 4 milijarde godina, Mars je bio topao i vlažan, kao Zemlja. Ali crvena planeta se vremenom pretvorila u suhi, beživotni svijet kakav je danas. Istraživački tim koji predvodi Sebastijan Emanuel Lauro sa univerziteta Roma Tre koristio je metod sličan onome koji se koristi na Zemlji da bi se otkrila zakopana jezera na Antarktiku i kanadskom dijelu Arktika. Svoje zaključke su zasnovali na više od 100 radarskih mjerenja svemirske istraživačke misije Mars Ekspres od 2010. do 2019, sa letjelice lansirane u svemir 2003. godine.
Zbog potencijalne vode ispod površine, postoji i mogućnost da na Marsu, ili u unutrašnjosti planete, postoji život u vidu mikroba. Visoke koncentracije soli vjerovatno sprječavaju vodu da se zamrzne na toj ledenoj lokaciji, primjetili su naučnici. Temperatura na površini Južnog pola Marsa je minus 113 Celzijusovih stepeni ali se povećava na većim dubinama.
Te vodene površine su potencijalno interesantne za biologe i "buduće misije na Mars trebalo bi da se koncentrišu na taj region", napisali su istraživači.
