Linkovi

Eksperti: Istorijska prekretnica odnosa SAD i Njemačke


Zastave Sjedinjenih Država i Evropske unije (Foto: Reuters/VOA graphic)

Po dolasku u Bijelu kuću 20. januara jedan od glavnih priroriteta za Joe Bidena bilo je resetovanje transatlantskih odnosa, znatno poljuljanih tokom administracije Donalda Trumpa, što se posebno odnosi na Njemačku, četvrtu ekonomsku silu na svijetu. Međutim, do toga još nije došlo. 

U prvih sto dana svoje administracije Biden je zamrznuo Trumpovu odluku da povuče hiljade vojnika iz Njemačke, simbolično dodajući još 500 vojnika, odustao je i od uvođenja sankcija zajedničkom rusko-njemačkom projektu Sjeverni tok 2, očekujući uzvratne geostrateške poteze od strane kancelarke Angele Merkel.

Glavni kamen spoticanja u transatlantskim odnosima postalo je pitanje suzbijanja rastućeg uticaja Kine na evropskom tržištu i u tehnološkoj infrastrukturi, kaže analitičar Instituta Brookings, Stiven Pajfer.

Washington, istovremeno, ne želi da prinudi Berlin da bira između Amerike i Kine, smatra Pajfer.

“Kina je trenutno najveći njemački trgovinski partner, kao i najveće izvozno tržište u svijetu, ističe Pajfer. Međutim, iako su odnosi dvije zemlje isključivo poslovne prirode, ostaje otvoreno pitanje koliko je Berlin u stanju da u svojoj politici prema Kini uzme u obzir strateške izazove koje Kina predstavlja za Zapad? To će biti glavno pitanja u uzajamnim odnosima Berlina i Washingtona tokom narednih mjeseci.”

Razlike u pristupu između odlazeće kancelarke Angele Merkel i Bidenove administracije ostaju znatne. Bidenova administracija se nadala da će dolazeća vlada biti otvorenija nego što je to bila vlada Angele Merkel,“ kaže Stiven Sejbo.

On smatra da je jedna od glavnih teškoća u američko-njemačkim odnosima nedostatak povjerenja Berlina u američki politički sistem.

"Nijemci su vrlo zabrinuti da će dolaziti do smjene ‘trampizma’ i onog što je došlo sa povratkom Bidena: 'blaži trampizam' u odnosu na Kinu. Nijemci smatraju da se više ne mogu pouzdati u SAD kao pouzdanog saveznika, što sa sobom nosi dugoročne posljedice. Moraće da računaju u većoj mjeri na Kinu i Rusiju. Doći će, vjerujem, do sporovoznog udaljavanja između SAD i Njemačke po mnogim ključnim pitanjima", smatra Sejbo.

Američki pogled na Evropu je sasvim drugačiji. Ne samo analitičari, nego I mnogi članovi Kongresa i ljudi na prestižnim položajima ističu da je Evropa pod zaštitnim kišobranom Sjedinjenih Država izrasla u ekonomsku silu sa političkim ambicijama, ali nije uložila potrebna sredstva u sopstvenu bezbjednost.

Pajfer ističe da Njemačka ima dovoljno moći da evropski blok usmjeri u takvom pravcu.

„Njemačka je sposobna da oblikuje evropsku politiku na način da kontinent stekne bezbjednosnu moć srazmjernu svojoj ekonomskoj snazi. Išlo bi to i u prilog same Njemačke. Međutim, predstojeći (septembarski) izbori u Njemačkoj, ne samo da bi mogli da dovedu stranku Zelenih na vlast, već bi mogli da eliminišu sa scene desničarski savez odlazeće Angele Merkel", ukazuje Pajfer.

Takva promjena na vrhu uzdrmala bi ne samo američko-njemačke odnose, već bi dalje ugrozilo već umanjenu ulogu SAD na svjetskoj sceni, smatra Sejbo.

„Svijet danas više nema jednu dominantnu zemlju koja može da održi sistem na okupu, koja može da preokrene međunarodna pravila i stabilizuje medjunarodne odnose, kao što je to činila Amerika. Pored ostalog, zaslužna je za izgradnju globalizovanog trgovinskog sistema u korist većine u svijetu. Trenutno smo suočeni sa sve jačim nadmetanjem ojačalih velikih sila (Kine i Rusije) sa Amerikom, oslabljenom unutrašnjim previranjima.“

Svijet je krenuo u nepoznate vode, mnogo opasnije danas nego što su bile jučer, zaključuje Sejbo.

Komentari

XS
SM
MD
LG