Linkovi

SAD ne paniče zbog novootkrivene kineske vojne moći


Američki ministar odbrane: Ne tražimo novi hladni rat
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:07 0:00

Američki ministar odbrane: Ne tražimo novi hladni rat

Najviši američki odbrambeni zvaničnici priznaju da su nedavna kineska vojna dostignuća, uključujući testiranje sistema hipersoničnog oružja, razlog za zabrinutost, ali sekretar za odbranu izjavljuje da se - ukoliko se Peking nadao da će to zastrašiti ili uplašiti SAD - tako nešto ne događa.

"Amerika nije zemlja koja se plaši konkurencije", rekao je Lojd Ostin vladinim zvaničnicima i odbrambenim kompanijama u govoru u subotu na Reganovom nacionalnom odbrambenom forumu u dolini Simi u Kaliforniji.

"Suočavamo se sa ogromnim izazovom", rekao je on. "I ovo ćemo dočekati sa samopouzdanjem i odlučnošću – bez panike i pesimizma".

Tokom svog govora, Ostin se obratio Kini i Tajvanu, ali je govorio i o Rusiji, koja ima desetine hiljada vojnika nagomilanih duž granice sa Ukrajinom.

SAD su i dalje fokusirane na Ukrajinu, rekao je on, dodajući da je Rusija izvršila invaziju i ranije, 2014. kada je anektirala poluostrvo Krim. SAD se staraju da Ukrajina ima ono što joj je potrebno za odbranu svoje teritorije, rekao je Ostin.

Kada je u pitanju Tajvan, Ostin je rekao da SAD rade na odvraćanju od sukoba, a ne na promjeni statusa kvo. On je rekao da SAD traže otvorene linije komunikacije sa kineskim vojnim liderima kako bi bile spriječene pogrešne procjene.

Najviši američki vojni zvaničnici su mjesecima u više navrata izražavali zabrinutost, upozoravajući da Peking "smanjuje jaz" jer ima za cilj da nadmaši Sjedinjene Države kao vodeću vojnu silu svijeta u narednoj deceniji.

Najviši vojni oficir Vašingtona, general Mark Mili, predsjedavajući Združenog generalštaba, otišao je toliko daleko da je uporedio kineski hipersonični test u julu sa ruskim lansiranjem prvog veštačkog satelita na svijetu 1950-ih, što je izazvalo svemirsku trku koja je dominirala narednih nekoliko decenija.

"Ne znam da li je to baš 'Sputnjik momenat', ali mislim da je vrlo blizu tome", rekao je Mili za televiziju Bloomberg prošlog mjeseca. "Privlači svu našu pažnju".

U izvještaju Pentagona objavljenom prošlog mjeseca o vojnoj moći Kine zaključuje se da je Peking "sve spremniji da se suprotstavi Sjedinjenim Državama i drugim zemljama u oblastima u kojima se interesi razlikuju" i upozorava da će Kina vjerovatno imati najmanje 1.000 nuklearnih bojevih glava do 2030.

Samo je sekeretar za odbranu Ostin, koji se upravo vratio sa putovanja u Seul gdje se sastao sa svojim južnokorejskim kolegom, nastojao da umanji anksioznost koja raste u Vašingtonu i drugdje.

Tokom zajedničke konferencije za novinare sa južnokorejskim ministrom odbrane Suhom Vukom prošle srijede, Ostin je nazvao kineski hipersonični test "sposobnošću, ali svakako ne i jedinom sposobnošću".

"Zabrinutost postoji", rekao je on i dodao: "Moj posao je da se fokusiram na širu sliku".

U pripremljenim napomenama u subotu, Ostin kaže da SAD "pojačavaju svoje napore" da se suprotstave usponu Kine kao vojne sile, želeći da ulože više novca u istraživanje i razvoj i testiranje novih sistema koji će omogućiti SAD da bude više smrtonosna na daljinu.

On takođe kaže da se novac troši na bespilotne i stelt tehnologije i da se ulažu napori da se osigura da postojeći sistemi oružja budu otporniji, kako na fizički napad tako i na napade iz cyber prostora.

"Kada održavamo našu tehnološku prednost, održavamo našu vojnu prednost", stoji u pripremljenim napomenama Ostina. "Sjedinjene Države imaju prednost kojoj nijedna autokratija ne može da parira — našu kombinaciju slobodnog preduzetništva, slobodnih umova i slobodnih ljudi".

Sekretarijat za odbranu, pod Ostinom, takođe je naglašavao jače veze sa saveznicima u Indo-pacifičkom regionu, nešto što je naglasio i on sam tokom svoje posjete Seulu i u naknadnom telefonskom razgovoru sa svojim japanskim kolegom.

Ali on kaže da na širenje tradicionalnih saveza i nove napore kao što su AUKUS (Australija, Velika Britanija i SAD) i KVAD (SAD, Japan, Indija i Australija), ne treba gledati kao na prve poteze u novom Hladnom ratu, ovog puta postavljajući Vašington protiv Pekinga umjesto protiv Moskve.

"Ne tražimo azijsku verziju NATO-a niti pokušavamo da izgradimo anti-kinesku koaliciju", rekao je Ostin. "I ne tražimo od zemalja da biraju između Sjedinjenih Država i Kine. Umjesto toga, radimo na unaprijeđenju međunarodnog sistema koji je slobodan, stabilan i otvoren", dodao je on.

Ali neki od razgovora oko ojačanih saveza SAD uznemirili su Peking.

Ranije ove nedelje, bivši japanski premijer Šinzo Abe rekao je istraživačkoj organizaciji sa sjedištem u Tajvanu da bi potencijalni kineski vojni napad na Tajvan bio "velika opasnost za teritoriju Japana... i stoga vanredna situacija za savez Japana i SAD".

Kao odgovor, Kina je pozvala japanskog ambasadora na hitan sastanak.

U saopštenju pomoćnice kineskog ministra inostranih poslova Hua Čunjin dalje je kritikovana Abeova izjava, rekavši da se u njoj "otvoreno osporava suverenitet Kine i daje drska podrška snagama za nezavisnost Tajvana".

XS
SM
MD
LG