Najnovije
Pitanja koja "vise u vazduhu" o napadu na Capitol 6. januara
Posljednjeg petka u maju na glasanju o uspostavljanju dvopartijske komisije za istragu napada na američki Capitol 6. januara nedostajalo je šest glasova za odluku komisija bude formirana.
Glasanje je održano u istoj sali američkog Senata koju su izgrednici pregazili samo nekoliko minuta nakon što se tadašnji potpredsjednik Mike Pence žurno sklonio na sigurno.
Demonstranti su nastojali da zadrže tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa na vlasti i da ponište izbor demokrate Joe Bidena.
S obzirom na to da se lider republikanske manjine u Senatu Mitch McConnell i drugi republikanci odlučno protive još jednoj istrazi o napadu, izgleda da su šanse za pokretanje temeljne i dvopartijske istrage slabe.
Ali za mnoga pitanja ostaju četiri mjeseca nakon smrtonosnog incidenta koji je zapanjio naciju i veći dio svijeta.
"Meni kao Amerikancu to smeta", rekao je Colin P. Clarke, direktor za politiku i istraživanja u globalnoj obavještajnoj firmi "Soufan group", sa sjedištem u New Yorku.
Clarke kaže da razumije da su se partijske podjele produbile od januarske pobune, ali tvrdi da propust Senata da odobri kongresnu istražnu komisiju "izgleda kao da ljudi imaju šta da kriju".
Nakon što je prvobitno optužio Trumpa za pomaganje u podsticanju pobune, McConnell je pozvao kolege republikance da glasaju protiv osnivanja dvopartijske komisije, napominjući da su druge istrage u toku.
"Nema nove činjenice o tom danu koju bi proširena 'komisija' demokrata trebalo da otkrije... Nastaviću da podržavam stvarni, ozbiljni rad našeg krivičnopravnog sistema i naših senatskih odbora", rekao je on uoči proceduralnog glasanja.
18. maja, deset dana prije glasanja u Senatu na kom je usvajanje zakona zaustavljeno, Trump je izdao izjavu u kojoj savjetuje republikance u Senatu i Predstavničkom domu da glasaju za predloženu kongresnu komisiju, nazivajući je "zamkom demokrata" sa "samo više partijske nepravičnosti". Takođe je molio Republikanci da "postanu mnogo čvršći i pametniji i prestanu da budu iskorištavani od radikalne ljevice".
Kongresni odbori, istraga FBI...
Razni odbori Senata i Predstavničkog doma - za nacionalnu bezbjednost, nadzor, pravosuđe - organizuju saslušanja. Ali opseg istraga odbora ograničen je na njihove specifične jurisdikcije i nadležnosti, što sveobuhvatnu kongresnu reviziju - u nedostatku komisije sa širokim mandatom i ovlaštenjem za izdavanje obavezujućih poziva - čini gotovo nemogućom.
Slično tome, američki Sekretarijat za pravosuđe istražuje pobunu na Capitolu, a FBI je uložio iscrpne napore da identifikuje, uđe u trag i podigne optužnice protiv počinilaca i učesnika. Analitičari, međutim, primjećuju da se osnovni uzroci onoga što se dogodilo 6. januara i kritične odluke koje su u to vrijeme donijeli ključni igrači u Washingtonu šire teme od od pitanja reda i mira.
Predsjednik Biden mogao bi da potpiše uredbu za imenovanje predsjedničke komisije koja bi istražila događaje 6. januara, što je pristup kom se protivila predsjedavajuća Predstavničkim domom, demokratkinja Nancy Pelosi. I ta opcija ima nedostataka, kaže Seamus Hughes, bivši zaposlenik Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma. Hughes je primjetio da bi FBI odbio da dijeli osjetljive informacije ako članovima komisije nedostaju bezbjednosne dozvole, dodajući da pregled klasifikacija FBI-a "traje mjesec dana".
Pitanja raspravama na internetu
Hughes je zamjenik direktora Programa za ekstremizam Univerziteta George Washington, koji prati slučajeve 455 osoba uhapšenih u vezi sa neredima u Capitolu i koji je sakupio hiljade stranica pravnih dokumenata i demografskih podataka o pojedincima. Za njega su posebno zanimljive komunikacije između američkih organa reda prije 6. januara.
Hughes ukazuje na dopis FBI-a porijeklom iz Norfolka u državi Virginia, dan prije pobune, u kom se upozorava na raspravu na mreži o nasilju i "ratu" u američkom Capitolu. Želi da zna da li su postojali neki drugi dopisi koji su prorekli nasilje 6. januara.
"Sve je treptalo crveno (znakova upozorenja je bilo u izobilju) do 6. januara", rekao je Hughes za Glas Amerike, dodajući da je "čitav niz obavještajnih proizvoda" trebalo da upozori policiju da se spremaju ozbiljne nevolje. On također primjećuje da je FBI upozorio pojedine lidere ekstremističkih grupa protiv okupljanja u Washingtonu 6. januara.
"Ako se to podiglo na nivo da agenti FBI pokucaju na vrata nekih slučajnih osoba u Wisconsinu i kažu im da ne putuju 6. januara", rekao je Hughes, "to mi govori da je bilo zabrinutosti u Birou".
Riječi, postupci predsjednika Trumpa
U podne 6. januara, Trump je na mitingu vatrenih pristalica na otvorenom rekao da su mu izbori 2020. "ukradeni", dodajući: "Ako se ne borite pakleno, više nećete imati zemlju".
Gomila je nakon toga pohrlila ka Capitolu, dok se Trump vratio u Bijelu kuću gdje je navodno vidio upozorenja na televiziji o proboju.
Ono što je Trump činio i što nije činio dok je rulja lutala Capitolom, fokus je kalifornijskog demokratskog predstavnika Teda Lieua iz Californije, jednog od devet menadžera Predstavničkog doma za drugo suđenje predsjedniku Trumpu o opozivu. On želi da zna šta se dogodilo u Bijeloj kući kada su neredi započeli i kada su mnogobrojni zakonodavci pokušali da dođu do Trumpa telefonom moleći za pomoć da se situacija smiri.
Lider republikanske manjine u Predstavničkom domu Kevin McCarth navodno je stupio u žestoku raspravu sa Trumpom, dok ga je podsticao da opozove svoje pristalice.
"S kim je razgovarao (Trump)? Kakvi su bili ti razgovori", upitao je Lieu je u intervjuu za Glas Amerike, dodajući da je policija američkog Capitola trebalo da bude "bolje informisana, bolje naoružana i bolje opremljena za obračun sa ruljom".
Strani faktor
Iako izgrednici 6. januara nisu uspjeli da spriječe Kongres da potvrdi Bidenovu pobjedu na Elektorskom koledžu, neki posmatrači imaju pitanja o budućim izborima u svjetlu onoga što se dogodilo.
David Levine je savjetnik za integritet izbora u Alijansi za obezbjeđivanje demokratije. Kaže da je "izazov napredovati" do sljedećih izbora bez sveobuhvatnog, zajedničkog razumijevanja onoga što se dogodilo 6. januara.
Levine primjećuje da je rusko miješanje ubrizgalo haos i dezinformacije u izborni ciklus 2016. godine. Želi da zna "kakvu su ulogu, ako su je uopšte imali, imali strani faktori" u vođenju pobune na Capitolu.
Carke iz Soufan grupe ponovio je zabrinutost.
"Da li je bilo finansijskih transakcija kojih nismo svjesni", upitao je on dodajući da bi Amerikanci trebalo da znaju da li se finansiranje iz stranog entiteta usmjerava prema ekstremističkim grupama. "Nevjerovatno mi je što ne postoji želja da se saznaju ove stvari", rekao je.
Mozaik će vjerovatno biti sklopljen
Neki analitičari predviđaju da će "mozaik" izvještaja iz Kongresa i nezavisnih izvora dati složenu sliku događaja iz 6. januara. Ali Seamus Hughes kaže da američko razumijevanje nereda u Capitolu neće biti potpuno kao ono 11. septembra 2001. godine, kada su teroristički napadi podstakli formiranje posebne komisije i iscrpno izvještavanje o onome što se dogodilo.
David Levine se još uvijek nada da će biti moguća sveobuhvatnija analiza onoga što se dogodilo 6. januara, nazivajući to "pretposljednjim testom za zemlju", jer izbjegavanje istrage o političkim problemima "nije ono što rade dobre demokratije".
Levine je rekao: "Konačni test će biti obezbjeđivanje da se napadi na naš demokratski proces i institucije, poput onih kojima smo svejdočili 6. januara, nikada ne ponove".
See all News Updates of the Day
Ponovni pokušaj atentata na Trumpa, identificiran napadač
Jedan muškarac naoružan automatskom puškom , navjerovatnije tipa AK, ciljao je danas popodne prema lokaciji na kojoj je bivši predsjednik i republikanski predsjednički kandidat Donald Trump, igrao golf u West Palm Beachu na Floridi. Američka tajna služba obezbjedjenja je promptno reagirala i otvorili su vatru na tu osobu.
Gospodin Trump je bezbjedan i neozlijeđen, a FBI kaže da istražuje "situaciju koja se čini kao još jedan pokušaj atentata" na republikanskog predsjedničkog kandidata.
Na osobu , koju su mediji , uključujući AP, New York Times, i Fox News, identificirali kao 58-godišnjeg Ryan Wesley Routha, sa Hawaii-ja, agenti sigurnosne službe su otvorili vatru, nakon što su spazili cijev puške AK, kroz grmlje, na oko 365 do 450 metara daleko od samog Trumpa.
Osumnjičeni je potom bacio oružje i pobjegao terenskim vozilom, medjutim , ubrzo je uhvaćen i priveden u susjednom okrugu, rekli su zvaničnici. Još uvijek nike nitko ovlašten da govori o istrazi koja je u tijeku, a neki zvaničnici su govorili za AP pod uvjetom da ostanu anonimni.
To je oružje pronađeno je na mjestu događaja u blizini Trump International Golf Cluba u West Palm Beachu, izjavila su dvojica zvaničnika.
Ovaj incident je još jedan u nizu šokantnih dogadjaja u godini kampanje koju su obilježili neviđeni preokreti. Današnji incident se dogodio otprilike dva mjeseca nakon što je Trump upucan tokom pokušaja atentata na skupu u Pensilvaniji.
Teren za golf je bio djelimično zatvoren s obzirom da je Trump bio na terenu, a sigurnosno osoblje se nalazilo malo ispred njega kada su primijetili osobu sa vatrenim oružjem. Postoji tek nekoliko mjesta oko parametra golfskog terena gdje se golferi mogu vidjeti s druge strane ograde.
Trump se ovog vikenda vratio na Floridu sa Zapadne obale , gdje je izmedjuostaloga održao skup u Las Vegasu, i posjetio saveznu državu Utah na skupu njegovih donatora.
Bivši predsjednik od pokušaja atentata u julu ima pojačanu sigurnosnu službu oko sebe, što izmedjuostaloga uključuje ogradu od neprobojnog stakla na bini na kojoj govori, ako je skup na otvorenom. Trump je nakon incidenta bezbjedno vraćen u svoj privatni klub Mar-a-Lago, gdje živi u susjednom Palm Beachu.
Bijela kuća je saopćila da su predsjednik Joe Biden i potpredsjednica Kamala Harris, demokratski predsjednički kandidat, obavješteni i da će biti kontinuirano ažurirani o istrazi. Bijela kuća je dodala da im je "laknulo" kada su saznali da je Trump siguran.
Harris je u izjavi rekla da joj je "drago" što je Trump siguran, dodajući da "nasilju nije mjesto u Americi".
U X postu, senator Lindsey Graham, R-S.C, jedan od Trumpovih najvećih saveznika u Kongresu, rekao je da je razgovarao s Trumpom nakon incidenta i da je Trump bio "dobrog raspoloženja" i da je , kako se Graham izrazio, "jedan od najjačih ljudi koje sam imao ikada upoznao."
Šerif okruga Martin William D. Snyder rekao je da je osumnjičeni uhapšen u roku od nekoliko minuta nakon što su FBI, Tajna služba i ured šerifa okruga Palm Beach objavili super hitno, kodirano upozorenje s detaljima o konkretnom vozilu koje se traži, registarske tablice i opis putnika.
Snyder je za lokalnu stanicu izjavio da osumnjičeni "nije bio naoružan kada smo ga izveli iz auta".
Muškarac je imao mirno, ravnodušno držanje i nije pokazao nikakve emocije kada ga je zaustavila policija, rekao je Snyder, rekavši da osumnjičeni nije čak ni pitao zašto ga zaustavljaju.
Državni tužilac Merrick Garland je upoznat sa situacijom i redovno dobija najnovije informacije o njoj, rekla je glasnogovornica Ministarstva pravde.
Trump bi trebao govoriti o kriptovaluti uživo u ponedjeljak navečer na društvenoj mreži X , i očekuje se da će to učiniti iz svog odmarališta Mar-a-Lago na Floridi. Bivši predsjednik bi se u utorak trebao vratiti u predizbornu kampanju odlaskom u Flint, savezna država Michigen , nakon čega će u srijedu uslijediti predizborni skup u New Yorku na Long Islandu.
Obilna kiša zahvatila centralnu Evropu, više žrtava u poplavama
Jedna osoba se utopila na jugozapadu Poljske, spasilac je poginuo u Austriji, a hiljade je evakuisano u Češkoj nakon što je jaka kiša nastavila da zaliva centralnu Evropu u nedjelju, uzrokujući poplave u nekoliko dijelova regije.
Vatrogasac koji se borio s poplavama u Donjoj Austriji je također poginuo, rekao je austrijski vicekancelar Werner Kogler u nedjelju na platformi društvenih medija X, dok su vlasti proglasile pokrajinu koja okružuje Beč područjem katastrofe.
U istorijskom poljskom gradu Glucholazy u blizini češke granice srušio se most. Lokalni mediji izvještavaju da je odnesena kuća i srušen most u planinskom gradu Stronie Slaskie, gdje je pukla lokalna brana, prema poljskom meteorološkom institutu.
Rijeke su se izlile iz Poljske u Rumuniju, gdje su četiri osobe pronađene mrtve u subotu, nakon nekoliko dana kiše u sistemu niskog pritiska pod nazivom Boris.
Neki dijelovi Češke i Poljske suočili su se s najgorim poplavama u skoro tri decenije, a hiljade su evakuisane iz gradova. Četvrt miliona čeških domova ostalo je bez struje.
Češka policija saopštila je da traga za tri osobe koje su bile u automobilu koji je u subotu pao u reku Starič u blizini Lipove-lazne, sela oko 235 km istočno od Praga koje je jedno od najteže pogođenih susjedni grad Jesenik.
Reutersovi snimci pokazuju kako poplavna voda šiklja kroz oba grada, oštetivši neke kuće i noseći krhotine.
"Ne znamo šta će biti sljedeće", rekao je stanovnik Jesenika Mirek Burianek. "Internet mreža ne radi, telefoni ne rade... Čekamo ko će se pojaviti (da pomogne)."
Policija i vatrogasne službe koristile su helikopter za evakuaciju ljudi zaglavljenih u okrugu. Sveukupno, više od 10.000 ljudi je evakuisano u zemlji, rekao je šef vatrogasne službe za češku televiziju.
GORE NEGO PRIJE
U Poljskoj je jedna osoba umrla u okrugu Klodzko, za koji je premijer Donald Tusk rekao da je najteže pogođeno područje u zemlji.
"Situacija je veoma dramatična", rekao je Tusk novinarima u nedjelju ujutro nakon sastanka u gradu Klodzko, koji je dijelom bio pod vodom jer je lokalna rijeka porasla preko 6 metara.
To je premašilo rekord zabilježen u velikim poplavama 1997. godine, koje su djelimično oštetile grad i odnijele 56 života u Poljskoj.
Zvaničnici u Glucholazyju naredili su evakuaciju u nedjelju ujutro, iako napori da se zaštiti gradska infrastruktura nisu uspjeli spriječiti urušavanje mosta.
Policija je raspoređivala helikoptere za ljude zarobljene u poplavljenim kućama. Više kiše prognozira se širom centralne Evrope.
U glavnom gradu Mađarske Budimpešti, zvaničnici su podigli prognoze da će Dunav porasti u drugoj polovini ove sedmice na više od 8,5 metara, blizu rekordnih 8,91 metar zabilježenih 2013. godine.
"Prema prognozama, Budimpešti se približava jedna od najvećih poplava proteklih godina, ali mi smo spremni da je uhvatimo u koštac", rekao je gradonačelnik Budimpešte Gergely Karacsony.
Vlasti su u Rumuniji saopštile da je kiša bila manje intenzivna nego u subotu, kada su poplave ubile četiri osobe i oštetile 5.000 kuća.
Britanski ministar vanjskih poslova Lammy umanjio Putinove prijetnje
Ministar vanjskih poslova Velike Britanije David Lammy rekao je u nedjelju za ruskog predsjednika Vladimira Putina da se "hvališe u prazno" zbog njegovog upozorenja da bi dopuštanje Ukrajini da koristi oružje dugog dometa za napade unutar Rusije dovelo NATO u "rat" s Moskvom.
Tenzije između Rusije i Zapada oko sukoba dostigle su strašne nivoe ove sedmice kada su se američki predsjednik Joe Biden i britanski premijer Keir Starmer sastali u Bijeloj kući kako bi razgovarali o tome da li da ublaže pravila o upotrebi oružja koje je Kijev isporučio sa Zapada.
"Mislim da ono što Putin radi baca prašinu u zrak", rekao je Lammy za BBC.
"Ima puno buke. To je njegov modus operandi. On prijeti tenkovima, prijeti projektilima, prijeti nuklearnim oružjem."
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy mjesecima traži dozvolu da koristi britanske projektile Storm Shadow i rakete američke proizvodnje ATACMS za gađanje ciljeva dublje u Rusiji.
Biden i Starmer odgodili su odluku o tom potezu tokom sastanka u petak.
To je uslijedilo nakon što je Putin upozorio da bi zeleno svjetlo za korištenje oružja "značilo da su zemlje NATO-a, SAD, evropske zemlje u ratu s Rusijom".
"Ako je to slučaj, onda ćemo, uzimajući u obzir promjenu prirode sukoba, donijeti odgovarajuće odluke na osnovu prijetnji s kojima ćemo se suočiti", dodao je.
Ruski lider dugo je upozoravao zapadne zemlje da rizikuju da izazovu nuklearni rat zbog svoje podrške Ukrajini.
"Ne može nas imperijalistički fašista skrenuti sa kursa, zapravo, onaj koji želi da se useli u zemlje, htjeli ne htjeli", rekao je Lammy.
"Ako ga pustimo s Ukrajinom, vjerujte mi, neće stati na tome."
Lammy je rekao da će se razgovori između Starmera, Bidena i Zelenskog o upotrebi projektila nastaviti na skupu Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku kasnije ovog mjeseca.
Noćni život sada vlada u bivšem bastionu ISIL-a u Iraku
Da su to pokušali učiniti prije nekoliko godina, grupa Iračanki koja uživa u noćnom izlasku u Mosulu vjerovatno bi riskirala strogu kaznu.
Sjeverni grad je bio pod oštrom vlašću Islamske države sve dok džihadisti nisu protjerani iz svog posljednjeg velikog iračkog bastiona 2017. godine.
Sedam godina kasnije, ulice Mosula ožive u sumrak, a stanovnici ponovo otkrivaju umjetnost dobrog provoda.
Amira Taha i njeni prijatelji došli su u restoran sa svojom djecom, kako bi uživali u hrani i muzici uživo -- zajedno sa pjevačima -- u noćnom izlasku koji bi bio nezamisliv pod vlašću IS.
"Došlo je do ogromnih promjena u Mosulu", kaže Taha za AFP. "Sada imamo slobodu i ovakvi izlasci su postali uobičajeni" zbog "veoma stabilne sigurnosne situacije".
Grad ima nove restorane, krstarenja rijekom Tigris i zabavne parkove koji privlače porodice koje žele da iskoriste novostečenu stabilnost.
Odjevena u plavu haljinu, 35-godišnja majka kaže da su "ljudi željeli da se otvore [svijetu] i uživaju".
Vladavina terora
Na bini se tri iračka pjevača u odijelima i zalizane kose izmjenjuju da zabavljaju goste iračkim i arapskim pop pjesmama.
Orkestar uključuje klavijaturistu, violinistu i muzičara koji svira darbuku, bubanj u obliku pehara.
Kada su džihadisti zauzeli Mosul 2014. godine, nametnuli su vladavinu čistog terora.
Muzika je bila zabranjena, kao i cigarete. Crkve i muzeji su opljačkani, a IS je javno kamenovao i odrubljivao glave prestupnicima.
Čak i nakon što je Mosul ponovo zauzet 2017. u destruktivnoj i dugotrajnoj borbi iračkih snaga i snaga međunarodne koalicije, trebalo je nekoliko godina da njegovi građani izađu iz godina traume.
Cijeli kvartovi su devastirani, a rekonstrukcija je postala dugotrajan proces.
Mine su morale biti očišćene prije nego što su kuće, infrastruktura i putevi mogli biti obnovljeni kako bi se stotinama hiljada ljudi omogućilo da se vrate u ono što je danas metropola od 1,5 miliona ljudi.
U prošlosti, kaže Taha, "ljudi bi odlazili kući, zatvarali vrata i onda išli u krevet" zbog straha od sigurnosti.
Ali sada, svuda oko nje na travnjacima restorana, porodice sjede za većinom stolova.
Ponekad muškarci i žene puše nargile a dok njihova djeca plješću i plešu.
Iznad restorana nalazi se potpuno novi most preko Tigrisa, ponosni simbol ponovnog rađanja Mosula.
Kockanje
Drugi gradovi u Iraku su u sličnoj situaciji, uživajući u povratku u normalnost nakon decenija obilježenih ratom, sektaškim nasiljem, otmicama, političkim sukobima i džihadističkim ekstremizmom.
Ahmed -- koji otkriva samo svoje ime -- otvorio je restoran pod nazivom "Chef Ahmed the Swede" u junu, nakon što je "polovinu svog života" proveo u Švedskoj i kockao se.
Sada svakodnevno poslužuje između 300 i 400 obroka, kaže Ahmed za AFP.
„Oduvijek sam sanjao da se vratim i pokrenem vlastiti posao“, kaže vlasnik, koji ima 40 godina.
„Ljudi žele da izađu, žele da vide nešto drugačije“, kaže on.
Ahmedovi gosti mogu birati između jela inspirisanih skandinavskom i evropskom kuhinjom, uz stara omiljene jela kao što su paste, pice i meso sa roštilja.
Khalil Ibrahim vodi zabavni park na obali rijeke.
"Grad je doživio radikalne promjene u posljednjih nekoliko godina", kaže on. "Prešli smo od uništenja do rekonstrukcije."
Petak je prvi dan vikenda, a veče je prožeto veselom vriskom i smijehom djece u autićima, panoramskom točku i drugim atrakcijama.
„Ljudi su ranije odlazili kući“, kaže Ibrahim za AFP. "Ali sada još uvijek stižu čak i u ponoć."
'Možemo disati'
Njegov park je otvoren 2011. godine, ali je u ratu "potpuno uništen".
"Počeli smo ponovo od nule" uz pomoć privatnih sredstava, kaže on.
Dok je Mosul još izlazio iz džihadističke noćne more, još jedna tragedija zadesila je grad.
U 2019. godini oko 100 ljudi, uglavnom žena i djece, poginulo je kada se prevrnuo trajekt koji je prevozio porodice preko rijeke u zabavni park.
Ali danas Tigrisom noću plove čamci za razonodu, a njihovi putnici se dive svjetlima restorana na obali rijeke i njihovom odrazu u mračnim vodama.
U malim kafićima klijenti igraju domine ili karte dok puše.
"Ovdje nam je udobno. Možemo disati. Imamo rijeku i to nam je dovoljno", kaže nadničar Jamal Abdel Sattar.
"Neke radnje ostaju otvorene do 3 sata ujutro, a neke se nikada ne zatvaraju", dodaje. "Kada su ljudi prvi put osjetili sigurnost, počeli su ponovo izlaziti."
NATO: Više NATO zvaničnika podržava da Ukrajina koristi oružje dugog dometa protiv Rusije
Šef vojnog komiteta NATO-a rekao je u subotu da Ukrajina ima solidno zakonsko i vojno pravo da udari duboko u Rusiju kako bi stekla borbenu prednost.
To odražava uvjerenja nekoliko američkih saveznika — iako se Bidenova administracija usteže da dozvoli Kijevu da to učini koristeći američko oružje.
"Svaka nacija koja je napadnuta ima pravo da se brani. I to pravo ne prestaje na granici vaše vlastite nacije", rekao je admiral Rob Bauer, govoreći na kraju godišnjeg sastanka komiteta, kojem je također prisustvovao američki general. CQ Brown, predsjedavajući Zajedničkog načelnika štabova.
Bauer iz Holandije je također dodao da nacije imaju suvereno pravo da ograniče oružje koje šalju Ukrajini. Ali, stojeći pored njega na brifingu za novinare, general-pukovnik Karel Řehka, načelnik Generalštaba čeških oružanih snaga, jasno je dao do znanja da njegova nacija ne postavlja takva ograničenja u pogledu oružja Kijevu.
"Vjerujemo da bi Ukrajinci sami trebali odlučiti kako će to koristiti", rekao je Řehka.
Njihovi komentari uslijedili su dok američki predsjednik Joe Biden vaga da li da dozvoli Ukrajini da koristi oružje dugog dometa koje je obezbijedila Amerika za udar duboko u Rusiju. I nagoveštavaju podjele oko ovog pitanja.
Biden se u petak sastao s britanskim premijerom Keirom Starmerom, nakon ovosedmične posjete Kijevu od strane njihovih najviših diplomata, koji su bili pod novim pritiskom da olabave ograničenja na oružje.
Američki zvaničnici upoznati s diskusijama rekli su da vjeruju da je Starmer tražio Bidenovo odobrenje da dozvoli Ukrajini da koristi britanske projektile Storm Shadow za proširene udare u Rusiji.
Bidenovo odobrenje može biti potrebno jer se komponente Storm Shadow proizvode u SAD. Zvaničnici, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti kako bi podijelili status privatnih razgovora, rekli su da vjeruju da će Biden biti podložan, ali odluka još nije objavljena.
Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je u četvrtak da bi dozvoljavanje udara dugog dometa "značilo da su zemlje NATO-a, Sjedinjene Države i evropske zemlje, u ratu s Rusijom". Njegove primjedbe bile su u skladu s narativom koji je Kremlj promovirao od početka rata, optužujući zemlje NATO-a za de fakto učešće u sukobu i prijeteći odgovorom.
Pružanje dodatne podrške i obuke za Ukrajinu bila je ključna tema na sastanku šefova NATO-a, ali u subotu nije bilo jasno da li se raspravljalo o debati o američkim ograničenjima.
Mnoge evropske nacije snažno podržavaju Ukrajinu dijelom i zato što su zabrinute da li će biti sljedeća žrtva osnažene Rusije.
Na otvaranju sastanka, predsjednik Češke Republike Petr Pavel je pozvao vojne načelnike okupljene u prostoriji da budu "hrabri i otvoreni u artikuliranju vaših procjena i preporuka. Što su okrugliji i mekši, to će ih manje razumjeti političkom nivou."
Saveznici, rekao je, moraju "preduzeti prave korake i prave odluke da zaštite naše zemlje i naš način života".
Vojne vođe rutinski razvijaju planove i preporuke koje se zatim šalju civilnim sekretarima odbrane NATO-a na diskusiju, a zatim liderima nacija u alijansi.
SAD dopuštaju Ukrajini da koristi oružje koje je obezbijedila Amerika u prekograničnim napadima kako bi se suprotstavila napadima ruskih snaga. Ali to ne dozvoljava Kijevu da ispaljuje rakete dugog dometa, kao što je ATACMS, duboko u Rusiju. SAD tvrde da Ukrajina ima bespilotne letjelice koje mogu udarati daleko i da bi trebale koristiti ATACMS razumno jer imaju samo ograničen broj.
Ukrajina je pojačala svoje molbe prema Washingtonu da ukine ograničenja, posebno kada se zima nazire, a Kijev brine o ruskim dobitcima tokom hladnijih mjeseci.
„Želite da oslabite neprijatelja koji vas napada kako biste se borili ne samo sa strijelama koje vam dolaze, već i napali strijelca koji, kao što vidimo, vrlo često djeluje iz same Rusije u Ukrajinu“, rekao je Bauer. "Dakle, u vojnom smislu, postoji dobar razlog da se to uradi, da se oslabi neprijatelj, da se oslabe njegove logističke linije, gorivo, municija koja dolazi na front. To je ono što želite da zaustavite, ako je ikako moguće."
Brown je, sa svoje strane, rekao novinarima koji su putovali s njim na sastanak da američka politika o oružju dugog dometa ostaje na snazi.
Ali, dodao je, "na isti način, ono što želimo da uradimo je - bez obzira na tu politiku - da nastavimo da činimo Ukrajinu uspešnom sa sposobnostima koje su nam pružile" SAD i druge nacije u koaliciji, kao kao i oružje koje je Kijev mogao sam da napravi.
"Dokazali su se prilično efikasnim u izradi letjelica bez posade, u izradi dronova", rekao je Brown novinarima koji su putovali s njim na sastanke u Evropu.
Ministar odbrane Lloyd Austin iznio je slične stavove, tvrdeći da jedan sistem naoružanja neće odrediti uspjeh u ratu.
"Postoji niz stvari koje ulaze u ukupnu jednadžbu o tome da li znate ili ne želite da pružite jednu ili drugu sposobnost", rekao je Austin u petak. "Nema srebrnog metka kada su ovakve stvari u pitanju."
Takođe je napomenuo da je Ukrajina već bila u stanju da nanese udare unutar Rusije sopstvenim sistemima unutrašnje proizvodnje, uključujući dronove.
