Linkovi

Top priča

Pitanja koja "vise u vazduhu" o napadu na Capitol 6. januara

Arhiva - Policija Capitola pokušava da potisne demonstrante i spriječi ih da uđu u zgradu Kongresa SAD, u Washingtonu, 6. januar 2021.

Posljednjeg petka u maju na glasanju o uspostavljanju dvopartijske komisije za istragu napada na američki Capitol 6. januara nedostajalo je šest glasova za odluku komisija bude formirana.

Glasanje je održano u istoj sali američkog Senata koju su izgrednici pregazili samo nekoliko minuta nakon što se tadašnji potpredsjednik Mike Pence žurno sklonio na sigurno.

Demonstranti su nastojali da zadrže tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa na vlasti i da ponište izbor demokrate Joe Bidena.

S obzirom na to da se lider republikanske manjine u Senatu Mitch McConnell i drugi republikanci odlučno protive još jednoj istrazi o napadu, izgleda da su šanse za pokretanje temeljne i dvopartijske istrage slabe.

Ali za mnoga pitanja ostaju četiri mjeseca nakon smrtonosnog incidenta koji je zapanjio naciju i veći dio svijeta.

"Meni kao Amerikancu to smeta", rekao je Colin P. Clarke, direktor za politiku i istraživanja u globalnoj obavještajnoj firmi "Soufan group", sa sjedištem u New Yorku.

Clarke kaže da razumije da su se partijske podjele produbile od januarske pobune, ali tvrdi da propust Senata da odobri kongresnu istražnu komisiju "izgleda kao da ljudi imaju šta da kriju".

Nakon što je prvobitno optužio Trumpa za pomaganje u podsticanju pobune, McConnell je pozvao kolege republikance da glasaju protiv osnivanja dvopartijske komisije, napominjući da su druge istrage u toku.

"Nema nove činjenice o tom danu koju bi proširena 'komisija' demokrata trebalo da otkrije... Nastaviću da podržavam stvarni, ozbiljni rad našeg krivičnopravnog sistema i naših senatskih odbora", rekao je on uoči proceduralnog glasanja.

18. maja, deset dana prije glasanja u Senatu na kom je usvajanje zakona zaustavljeno, Trump je izdao izjavu u kojoj savjetuje republikance u Senatu i Predstavničkom domu da glasaju za predloženu kongresnu komisiju, nazivajući je "zamkom demokrata" sa "samo više partijske nepravičnosti". Takođe je molio Republikanci da "postanu mnogo čvršći i pametniji i prestanu da budu iskorištavani od radikalne ljevice".

Kongresni odbori, istraga FBI...

Razni odbori Senata i Predstavničkog doma - za nacionalnu bezbjednost, nadzor, pravosuđe - organizuju saslušanja. Ali opseg istraga odbora ograničen je na njihove specifične jurisdikcije i nadležnosti, što sveobuhvatnu kongresnu reviziju - u nedostatku komisije sa širokim mandatom i ovlaštenjem za izdavanje obavezujućih poziva - čini gotovo nemogućom.

Slično tome, američki Sekretarijat za pravosuđe istražuje pobunu na Capitolu, a FBI je uložio iscrpne napore da identifikuje, uđe u trag i podigne optužnice protiv počinilaca i učesnika. Analitičari, međutim, primjećuju da se osnovni uzroci onoga što se dogodilo 6. januara i kritične odluke koje su u to vrijeme donijeli ključni igrači u Washingtonu šire teme od od pitanja reda i mira.

Predsjednik Biden mogao bi da potpiše uredbu za imenovanje predsjedničke komisije koja bi istražila događaje 6. januara, što je pristup kom se protivila predsjedavajuća Predstavničkim domom, demokratkinja Nancy Pelosi. I ta opcija ima nedostataka, kaže Seamus Hughes​, bivši zaposlenik Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma. Hughes je primjetio da bi FBI odbio da dijeli osjetljive informacije ako članovima komisije nedostaju bezbjednosne dozvole, dodajući da pregled klasifikacija FBI-a "traje mjesec dana".

Pitanja raspravama na internetu

Hughes je zamjenik direktora Programa za ekstremizam Univerziteta George Washington, koji prati slučajeve 455 osoba uhapšenih u vezi sa neredima u Capitolu i koji je sakupio hiljade stranica pravnih dokumenata i demografskih podataka o pojedincima. Za njega su posebno zanimljive komunikacije između američkih organa reda prije 6. januara.

Hughes ukazuje na dopis FBI-a porijeklom iz Norfolka u državi Virginia, dan prije pobune, u kom se upozorava na raspravu na mreži o nasilju i "ratu" u američkom Capitolu. Želi da zna da li su postojali neki drugi dopisi koji su prorekli nasilje 6. januara.

"Sve je treptalo crveno (znakova upozorenja je bilo u izobilju) do 6. januara", rekao je Hughes za Glas Amerike, dodajući da je "čitav niz obavještajnih proizvoda" trebalo da upozori policiju da se spremaju ozbiljne nevolje. On također primjećuje da je FBI upozorio pojedine lidere ekstremističkih grupa protiv okupljanja u Washingtonu 6. januara.

"Ako se to podiglo na nivo da agenti FBI pokucaju na vrata nekih slučajnih osoba u Wisconsin​u i kažu im da ne putuju 6. januara", rekao je Hughes, "to mi govori da je bilo zabrinutosti u Birou".

Riječi, postupci predsjednika Trumpa

U podne 6. januara, Trump je na mitingu vatrenih pristalica na otvorenom rekao da su mu izbori 2020. "ukradeni", dodajući: "Ako se ne borite pakleno, više nećete imati zemlju".

Gomila je nakon toga pohrlila ka Capitolu, dok se Trump vratio u Bijelu kuću gdje je navodno vidio upozorenja na televiziji o proboju.

Ono što je Trump činio i što nije činio dok je rulja lutala Capitolom, fokus je kalifornijskog demokratskog predstavnika Teda Lieua iz Californije, jednog od devet menadžera Predstavničkog doma za drugo suđenje predsjedniku Trumpu o opozivu. On želi da zna šta se dogodilo u Bijeloj kući kada su neredi započeli i kada su mnogobrojni zakonodavci pokušali da dođu do Trumpa telefonom moleći za pomoć da se situacija smiri.

Lider republikanske manjine u Predstavničkom domu Kevin McCarth​ navodno je stupio u žestoku raspravu sa Trumpom, dok ga je podsticao da opozove svoje pristalice.

"S kim je razgovarao (Trump)? Kakvi su bili ti razgovori", upitao je Lieu je u intervjuu za Glas Amerike, dodajući da je policija američkog Capitola trebalo da bude "bolje informisana, bolje naoružana i bolje opremljena za obračun sa ruljom".

Strani faktor

Iako izgrednici 6. januara nisu uspjeli da spriječe Kongres da potvrdi Bidenovu pobjedu na Elektorskom koledžu, neki posmatrači imaju pitanja o budućim izborima u svjetlu onoga što se dogodilo.

David Levine​ je savjetnik za integritet izbora u Alijansi za obezbjeđivanje demokratije. Kaže da je "izazov napredovati" do sljedećih izbora bez sveobuhvatnog, zajedničkog razumijevanja onoga što se dogodilo 6. januara.

Levine primjećuje da je rusko miješanje ubrizgalo haos i dezinformacije u izborni ciklus 2016. godine. Želi da zna "kakvu su ulogu, ako su je uopšte imali, imali strani faktori" u vođenju pobune na Capitolu.

Carke iz Soufan grupe ponovio je zabrinutost.

"Da li je bilo finansijskih transakcija kojih nismo svjesni", upitao je on dodajući da bi Amerikanci trebalo da znaju da li se finansiranje iz stranog entiteta usmjerava prema ekstremističkim grupama. "Nevjerovatno mi je što ne postoji želja da se saznaju ove stvari", rekao je.

Mozaik će vjerovatno biti sklopljen

Neki analitičari predviđaju da će "mozaik" izvještaja iz Kongresa i nezavisnih izvora dati složenu sliku događaja iz 6. januara. Ali Seamus Hughes​ kaže da američko razumijevanje nereda u Capitolu neće biti potpuno kao ono 11. septembra 2001. godine, kada su teroristički napadi podstakli formiranje posebne komisije i iscrpno izvještavanje o onome što se dogodilo.

David Levine se još uvijek nada da će biti moguća sveobuhvatnija analiza onoga što se dogodilo 6. januara, nazivajući to "pretposljednjim testom za zemlju", jer izbjegavanje istrage o političkim problemima "nije ono što rade dobre demokratije".

Levine je rekao: "Konačni test će biti obezbjeđivanje da se napadi na naš demokratski proces i institucije, poput onih kojima smo svejdočili 6. januara, nikada ne ponove".

See all News Updates of the Day

State Department: Pandemija pogoduje trgovini ljudima

Američki državni sekretar Antony Blinken

Pandemija COVID-19 pogoršala je problem trgovine ljudima, navodi State Department u svom godišnjem izvještaju o trgovini ljudima objavljenom u utorak.

"Ovogodišnji izvještaj o trgovini ljudima šalje snažnu poruku svijetu da globalne krize, kao što su pandemija COVID-19, klimatske promjene i trajne diskriminatorske politike i prakse, imaju nesrazmjeran učinak na pojedince koji su već potlačeni drugim nepravdama", rekao je američki državni seketar Antony Blinken rekao je u uvodnom dijelu izvještaja.

"Ovi izazovi dodatno otežavaju postojeće ranjivosti na eksploataciju, uključujući trgovinu ljudima", rekao je on.

U izvještaju, Blinken poziva druge zemlje da se pridruže Sjedinjenim Državama kako bi poboljšali "naše kolektivne napore u sveobuhvatnom rješavanju problema trgovine ljudima".

On je rekao da to zahtijeva ublažavanje "štetnih praksi i politika koje uzrokuju socioekonomske ili političke ranjivosti na koje trgovci često padaju".

U izvještaju se navodi da je pandemija COVID-19 donijela "neviđene posljedice po ljudska prava i ekonomski razvoj na globalnom nivou, uključujući trgovinu ljudima".

"Vlade širom svijeta su preusmjerile resurse ka pandemiji, često na račun napora u borbi protiv trgovine ljudima, što je rezultiralo smanjenim mjerama zaštite i pružanjem usluga za žrtve, smanjenjem preventivnih napora, i smetnje istragama i krivičnom gonjenju trgovaca ljudima", navodi se u izvještaju.

U izvještaju se objašnjava da su oni koji su uključeni u napore protiv trgovine ljudima "našli načine da se prilagode i uspostavili nove odnose kako bi prevazišli izazove". Dodaje se da su trgovci ljudima također bili vješti u promjeni svojih metoda.

Neki specifični slučajevi koji se spominju u izvještaju uključuju primjere u Indiji i Nepalu u kojima su mlade siromašne djevojke napuštale školu kako bi pomogle izdržavanju svojih porodica zbog ekonomskih posljedica pandemije. Neki su, navodi se u izvještaju, bili prisiljeni na brak zbog novca.

U izvještaju se navode incidenti u Sjedinjenim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu i Urugvaju u kojima su stanodavci prisiljavali žene koje su bile ekonomski povrijeđene pandemijom da imaju seks s njima kada stanar nije mogao plaćati stanarinu.

Na Haitiju, Nigeru i Maliju, "bande" koje rade u kampovima za raseljene osobe koristile su slabo osiguranje uzrokovano pandemijom kako bi natjerale stanovnike na seks za novac.

U Mjanmaru (bivša Burma), koji je bio potresen Covidom i političkim nemirima, u izvještaju se navodi da je 94% domaćinstava bilježilo pad prihoda, ostavljajući neke članove ranjivim na seksualnu trgovinu.

"Ako postoji nešto što smo naučili u prošloj godini, to je da trgovina ljudima ne prestaje tokom pandemije", rekla je Kari Johnstone, visoka zvaničnica i glavna zamjenica direktora Ureda za praćenje i borbu protiv trgovine ljudima u uvodnom dijelu izvještaja.

"Udruženost povećanog broja ugroženih pojedinaca, sposobnost trgovaca ljudima da iskoriste konkurentske krize i preusmjeravanje resursa na napore za odgovor na pandemiju rezultirali su idealnim okruženjem za cvjetanje i razvoj trgovine ljudima", rekla je Johnstone.

General Townsend za Glas Amerike: Kina je najveći rival SAD-a u Africi

General  Stephen Townsend

SAD su potvrdile izvještaje da su ruski plaćenici, poznati pod imenom Wagner Group, prisutni u Maliju i da ih podržava ruska vojska.

"Grupa Wagner je u Maliju. Mislimo da ih trenutno ima nekoliko stotina", kazao je u ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike čelnik američke vojske za područje Afrike (AFRICOM), general Stephen Townsend.

U razgovoru koji je obavljen Skype-om, general, govoreći iz svog ureda u Stuttgartu, kazao je i ovo: "Ruske zračne snage ih prebacuju u Mali. Cijeli svijet to može vidjeti, i istinski smo zabrinuti zbog toga."

General Townsend, koji je stupio na ovu dužnost 2019. godine, kaže da je Kina najaktivniji globalni konkurent Amerike u Africi, i, kako je naglasio, namjerava izgraditi vojnu bazu ili primorsku bazu u Ekvatorijalnoj Gvineji.

"Ne tražimo od Ekvatorijalne Gvineje da bira između Kine i nas, već samo tražimo da uzmu u obzir i druge međunarodne partnere i njihove interese - jer je mogućnost kineskih vojnih baza u toj zemlji izvor velike brige i za Sjedinjene Države i sve druge partnere", kazao je Townsend.

Uz kinesku vojnu ekpanziju, general kaže da također prati i manje očiglednu prijetnju Americi na kontinentu - ogranak iranskih snaga sigurnosti koji provodi zlonamjerne aktivnosti na Srednjem Istoku. On je dodao da se zapravo radi o iranskom Korpusu islamske revolucionarne garde - skraćeno IRGC.

"Njihova ubacivanja mogu biti vrlo zlonamjerne prirode. To još uvijek nije očigledno, ali se događa već sada", kaže Townsend.

U jednom zvaničnom pismu je potvrđeno za Glas Amerike da je IRGC planirao pokušaj ubistva američkih diplomata u Africi. Iran je ove navode negirao nazvavši ih neosnovanim.

Zbog brige izazvane povećanim prijetnjama Irana, Kine i nekih drugih u toku proteklih godinu dana, američka vojska je uvela nove, modernizirane odbrambene sisteme i protu-dronsko oružje, u bazi Lemonnier u Djiboutiju, jedinoj američkoj vojnoj bazi u Africi.

U Somaliji, gdje lokalni i međunarodni partneri i dalje vode borbu protiv terorističke grupe al-Shabab, američke snage nastavljaju s povremenim vojnim prisutstvom, ostavljajući manje od stotinu vojnika. Bivši predsjednik Donald Trump je svojevremeno naredio povlačenje 800 američkih vojnika iz Somalije, u 2020. godini.

"Ulažemo sve napore da završimo ono što moramo. Međutim, s vojne strane smatram da postoje bolji načini da se posao obavi, pa smo tako predali naše preporuke ministru odbrane na uvid, i čekamo na konačnu odluku", kaže general Townsend.

Amerika nastavlja obuku novih somalijskih snaga Danab, iako nešto usporenijim tempom.

"Ukoliko se ne izvrši veći pritisak na al-Shabab, bojim se da bi uskoro ta grupa mogla izvesti novi veliki napad", zaključuje zapovjednik AFRICOM-a general Townsend u intervjuu za Glas Amerike.

Bidenov odgovor na pandemiju

Bidenov odgovor na pandemiju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00

Biden sumirao prvu godinu na položaju, Ukrajina među vodećim temama

Predsjednik SAD Joe Biden tokom konferencije za novinare u Istočnoj sobi Bijele kuće, 19. januara 2022. godine (Foto: AP/Susan Walsh)

Predsjednik SAD priznao je da se tokom prve godine na položaju suočio sa izazovima, ali je istakao i da je ostvario napredak. Biden je prvu konferenciju za novinare u 2022., počeo ističući neke od uspjeha koje je njegova administracija ostvarila u protekloj godini.

Međutim, kada je počeo da odgovara na pitanja novinara, mnoga od njih su se odnosila na sve veće tenzije u odnosima sa Rusijom i gomilanjem njenih trupa na granici sa Ukrajinom.

Biden je rekao da ne vjeruje da ruski predsjednik Vladimir Putin želi totalni rat u Ukrajini.

„Nisam baš siguran da i on sam zna šta će da uradi“, rekao je Biden i dodao:

„Pretpostavljam da će ući“.

Biden je, međutim, upozorio da će Putin platiti „skupu cijenu“, ako krene u vojnu akciju.

Nekoliko sati prije Bidenovog obraćanja iz Bijele kuće, američki državni sekretar Antony Blinken bio je u posjeti Kijevu.

Predsjednik Biden rekao je da je otvoren za susret sa svojim ruskim kolegom, dodajući da postoji "mogućnost" za to.

„Ono što me brine je da bi ovo moglo da izmakne kontroli, vrlo lako, zbog... granica Ukrajine i onoga što Rusija uradi ili ne uradi“, rekao je on.

„Nadam se da Vladimir Putin razumije da, izuzev u slučaju potpunog nuklearnog rata, nije u dobroj poziciji da dominira svijetom".

Godinu dana Bidenove administracije: Pobjede, porazi i dileme
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:42 0:00

Na unutrašnjem planu, Biden je kao uspjeh prve godine svog mandata naveo povećan broj Amerikanaca koji su vakcinisani protiv COVID 19. Takođe je primijetio da se broj nezaposlenih Amerikanaca dramatično smanjio.

Biden je rekao da je trebalo obaviti više testiranja na COVID19 u ranoj fazi pandemije, ali da se sada radi više.

Amerikanci su od srijede u mogućnosti da naručuju besplatne kućne testove za COVID19 - po četiri za svaku porodicu.

U trenutku održavanja konferencija za novinare, dva ključna dijela Bideove agende zakočena su u Kongresu, dok pandemija kovida 19 i dalje izaziva haos u zemlji i inostranstvu. Njegova popularnost u anketama birača postojano opada od haotičnog povlačenja američkih snaga iz Afganistana prošlog septembra. Njegov prosječni rejting je nešto iznad 40 odsto, a u anketi koju je prošle sedmice objavio Univerzitet Kvinipijak svega 33 odsto je odobravalo kako vodi zemlju.

Bidenov nizak rejting pogoršan je percepcijom o načinu na koji se suprotstavio pandemiji koronavirusa, koja ulazi u treću godinu, uprkos intenzivnoj kampanji vakcinacije koju sprovodi administracija. Stručnjaci za javno zdravlje kritikovali su administraciju zbog toga što nije predvidjela pojavu delta i omikron varijanti koronavirusa, kao i zbog toga što nije uspjela da poveća kapacitet za testiranje na COVID19, uključujući i omogućavanje pristupa za brzo testiranje svim Amerikancima.

Neke informacije u ovom izvještaju dobijene su od AP-a, Reutersa i AFP-a.

Blinken za Glas Amerike: Ponudili smo Rusiji izbor - dijalog i diplomatija ili konfrontacija i posljedice

Antony Blinken: Ako Rusija obnovi agresiju na Ukrajinu, odgovorit ćemo snažno
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:14 0:00

Antony Blinken, američki državni sekretar, govorio je u ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike o krizi na ukrajinsko-ruskoj granici i pregovorima između Sjedinjenih Država i Rusije.

Američki državni sekretar Antony Blinken u posjeti je Evropi, a glavna tema je kriza na rusko-ukrajinskoj granici, gdje je Rusija okupila oko 100.000 trupa. Blinken je najprije posjetio Ukrajinu gdje se sreo sa predsjednikom te zemlje Volodymirom Zelenskim, a za Glas Amerike je komentarisao trenutno stanje u odnosima s Rusijom.

Ukrajinski predsjednik i američki državni sekretar
Ukrajinski predsjednik i američki državni sekretar

Ponudili smo Rusiji jasan izbor. Izbor između dijaloga i diplomatije s jedne i konfrontacije i posljedica s druge strane. Upravo smo imali niz intenzivnih razgovora sa Rusijom, direktno kroz Strateški dijalog o stabilnosti, u NATO-u kroz Vijeće NATO-Rusija, te kroz Organizaciju za evropsku sigurnost i saradnju. Moja nada ostaje da će Rusija ići tim diplomatskim putem. To bi bilo poželjno. Ali jednako smo bili jasni da ako Rusija izabere da obnovi agresiju protiv Ukrajine, mi, ne samo Sjedinjene Države, već i mnoge zemlje u Evropi, pa i šire, ćemo odgovoriti oštro i snažno, na tri načina. Prvo, intenzivno radimo na razradi opsežnih sankcija, financijskih, ekonomskih, kontrola izvoza, i druge. Neću ulaziti u detalje, ali to radimo u bliskoj saradnji sa evropskim partnerima i saveznicima. Druga posljedica bi zasigurno bila dodatna vojna i obrambena pomoć Ukrajini. A treća, sigurno je da bi NATO morao pojačati svoju odbranu na istočnom krilu.“, rekao je Blinken u intervjuu za Glas Amerike.

VOA Eastern Europe Chief Myroslava Gongadze interviews US Secretary of State Antony Blinken about the conflict along the Russia-Ukraine border, in Kyiv, Ukraine, Jan. 19, 2022.
VOA Eastern Europe Chief Myroslava Gongadze interviews US Secretary of State Antony Blinken about the conflict along the Russia-Ukraine border, in Kyiv, Ukraine, Jan. 19, 2022.

Jedno od ključnih pitanja u odnosima Rusija-Evropa-Sjedinjene Države jeste i gasovod „Sjeverni tok 2“ koji bi trebao prenositi gas direktno iz Rusije do Njemačke. Iz Administracije Joe Bidena smatraju da gasovod nije dobar za Evropu, ali do sada nisu poduzimali značajne mjere protiv njega, ne želeći narušavati odnose sa Njemačkom.

Ipak, nedavno je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, Jake Sullivan, rekao da će Rusija morati zaustaviti agresiju na Ukrajinu, ukoliko želi da gasovod postane funkcionalan. Blinken je to obrazložio u intervjuu.

Nastavljamo se protiviti gasovodu iz razloga koji su dugo i dobro poznati. Mislimo da on zapravo podriva evropsku energetsku sigurnost. Očigledno, potencijalno nanosi veliku štetu Ukrajini, uključujući i davanje mogućnosti Rusiji da izbjegne postojeći cjevovod kroz Ukrajinu, koji rezultira sa mnogo tranzitnih naknada za Ukrajinu. I ta lista je dugačka. Imajući to u vidu, izgradnja gasovoda je završena, ali on nije operativan. U kontekstu toga što je rekao Jake Sullivan, nacionalni savjetnik za sigurnost, trenutno, taj gasovod jednako, ako ne i više, daje snagu uticaja nama u odnosu na Rusiju. Jer ideja da će ruski gas ići kroz te cijevi ako Rusija obnovi agresiju prema Ukrajini nije mnogo vjerovatna. Zanimljivo će biti vidjeti da li će taj faktor uticati na odluke šta će Rusija raditi.“

Blinken će se u petak sastati sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergeiem Lavrovom, a kaže da za sada ne vidi da je Rusija promijenila stavove u odnosu na prošlu sedmicu.

Ne mogu reći da vidim direktne dokaze za to. Nažalost, nastavljamo da gledamo kako je Rusija okupila veoma značajne snage na granicama Ukrajine. Čini se da je taj proces nastavljen. S druge strane, činjenica da se sastajemo u Genevi, da ćemo diskutovati o razgovorima i razmjenama mišljenja koje smo imali u proteklih deset dana, mi je također sugestija da diplomatija ostaje otvorena mogućnost, koju smo mi spremni slijediti sve dok možemo. Ne želimo ostaviti nijedan diplomatski kamen neprevrnut. To je mnogo bolji i odgovorniji pristup ovim problemima.“ objasnio je američki državni sekretar.

Prije susreta sa Lavrovom, Blinken će u četvrtak posjetiti Njemačku.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG