Linkovi

Top priča SAD / Svijet

Pitanja koja "vise u vazduhu" o napadu na Capitol 6. januara

Arhiva - Policija Capitola pokušava da potisne demonstrante i spriječi ih da uđu u zgradu Kongresa SAD, u Washingtonu, 6. januar 2021.

Posljednjeg petka u maju na glasanju o uspostavljanju dvopartijske komisije za istragu napada na američki Capitol 6. januara nedostajalo je šest glasova za odluku komisija bude formirana.

Glasanje je održano u istoj sali američkog Senata koju su izgrednici pregazili samo nekoliko minuta nakon što se tadašnji potpredsjednik Mike Pence žurno sklonio na sigurno.

Demonstranti su nastojali da zadrže tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa na vlasti i da ponište izbor demokrate Joe Bidena.

S obzirom na to da se lider republikanske manjine u Senatu Mitch McConnell i drugi republikanci odlučno protive još jednoj istrazi o napadu, izgleda da su šanse za pokretanje temeljne i dvopartijske istrage slabe.

Ali za mnoga pitanja ostaju četiri mjeseca nakon smrtonosnog incidenta koji je zapanjio naciju i veći dio svijeta.

"Meni kao Amerikancu to smeta", rekao je Colin P. Clarke, direktor za politiku i istraživanja u globalnoj obavještajnoj firmi "Soufan group", sa sjedištem u New Yorku.

Clarke kaže da razumije da su se partijske podjele produbile od januarske pobune, ali tvrdi da propust Senata da odobri kongresnu istražnu komisiju "izgleda kao da ljudi imaju šta da kriju".

Nakon što je prvobitno optužio Trumpa za pomaganje u podsticanju pobune, McConnell je pozvao kolege republikance da glasaju protiv osnivanja dvopartijske komisije, napominjući da su druge istrage u toku.

"Nema nove činjenice o tom danu koju bi proširena 'komisija' demokrata trebalo da otkrije... Nastaviću da podržavam stvarni, ozbiljni rad našeg krivičnopravnog sistema i naših senatskih odbora", rekao je on uoči proceduralnog glasanja.

18. maja, deset dana prije glasanja u Senatu na kom je usvajanje zakona zaustavljeno, Trump je izdao izjavu u kojoj savjetuje republikance u Senatu i Predstavničkom domu da glasaju za predloženu kongresnu komisiju, nazivajući je "zamkom demokrata" sa "samo više partijske nepravičnosti". Takođe je molio Republikanci da "postanu mnogo čvršći i pametniji i prestanu da budu iskorištavani od radikalne ljevice".

Kongresni odbori, istraga FBI...

Razni odbori Senata i Predstavničkog doma - za nacionalnu bezbjednost, nadzor, pravosuđe - organizuju saslušanja. Ali opseg istraga odbora ograničen je na njihove specifične jurisdikcije i nadležnosti, što sveobuhvatnu kongresnu reviziju - u nedostatku komisije sa širokim mandatom i ovlaštenjem za izdavanje obavezujućih poziva - čini gotovo nemogućom.

Slično tome, američki Sekretarijat za pravosuđe istražuje pobunu na Capitolu, a FBI je uložio iscrpne napore da identifikuje, uđe u trag i podigne optužnice protiv počinilaca i učesnika. Analitičari, međutim, primjećuju da se osnovni uzroci onoga što se dogodilo 6. januara i kritične odluke koje su u to vrijeme donijeli ključni igrači u Washingtonu šire teme od od pitanja reda i mira.

Predsjednik Biden mogao bi da potpiše uredbu za imenovanje predsjedničke komisije koja bi istražila događaje 6. januara, što je pristup kom se protivila predsjedavajuća Predstavničkim domom, demokratkinja Nancy Pelosi. I ta opcija ima nedostataka, kaže Seamus Hughes​, bivši zaposlenik Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma. Hughes je primjetio da bi FBI odbio da dijeli osjetljive informacije ako članovima komisije nedostaju bezbjednosne dozvole, dodajući da pregled klasifikacija FBI-a "traje mjesec dana".

Pitanja raspravama na internetu

Hughes je zamjenik direktora Programa za ekstremizam Univerziteta George Washington, koji prati slučajeve 455 osoba uhapšenih u vezi sa neredima u Capitolu i koji je sakupio hiljade stranica pravnih dokumenata i demografskih podataka o pojedincima. Za njega su posebno zanimljive komunikacije između američkih organa reda prije 6. januara.

Hughes ukazuje na dopis FBI-a porijeklom iz Norfolka u državi Virginia, dan prije pobune, u kom se upozorava na raspravu na mreži o nasilju i "ratu" u američkom Capitolu. Želi da zna da li su postojali neki drugi dopisi koji su prorekli nasilje 6. januara.

"Sve je treptalo crveno (znakova upozorenja je bilo u izobilju) do 6. januara", rekao je Hughes za Glas Amerike, dodajući da je "čitav niz obavještajnih proizvoda" trebalo da upozori policiju da se spremaju ozbiljne nevolje. On također primjećuje da je FBI upozorio pojedine lidere ekstremističkih grupa protiv okupljanja u Washingtonu 6. januara.

"Ako se to podiglo na nivo da agenti FBI pokucaju na vrata nekih slučajnih osoba u Wisconsin​u i kažu im da ne putuju 6. januara", rekao je Hughes, "to mi govori da je bilo zabrinutosti u Birou".

Riječi, postupci predsjednika Trumpa

U podne 6. januara, Trump je na mitingu vatrenih pristalica na otvorenom rekao da su mu izbori 2020. "ukradeni", dodajući: "Ako se ne borite pakleno, više nećete imati zemlju".

Gomila je nakon toga pohrlila ka Capitolu, dok se Trump vratio u Bijelu kuću gdje je navodno vidio upozorenja na televiziji o proboju.

Ono što je Trump činio i što nije činio dok je rulja lutala Capitolom, fokus je kalifornijskog demokratskog predstavnika Teda Lieua iz Californije, jednog od devet menadžera Predstavničkog doma za drugo suđenje predsjedniku Trumpu o opozivu. On želi da zna šta se dogodilo u Bijeloj kući kada su neredi započeli i kada su mnogobrojni zakonodavci pokušali da dođu do Trumpa telefonom moleći za pomoć da se situacija smiri.

Lider republikanske manjine u Predstavničkom domu Kevin McCarth​ navodno je stupio u žestoku raspravu sa Trumpom, dok ga je podsticao da opozove svoje pristalice.

"S kim je razgovarao (Trump)? Kakvi su bili ti razgovori", upitao je Lieu je u intervjuu za Glas Amerike, dodajući da je policija američkog Capitola trebalo da bude "bolje informisana, bolje naoružana i bolje opremljena za obračun sa ruljom".

Strani faktor

Iako izgrednici 6. januara nisu uspjeli da spriječe Kongres da potvrdi Bidenovu pobjedu na Elektorskom koledžu, neki posmatrači imaju pitanja o budućim izborima u svjetlu onoga što se dogodilo.

David Levine​ je savjetnik za integritet izbora u Alijansi za obezbjeđivanje demokratije. Kaže da je "izazov napredovati" do sljedećih izbora bez sveobuhvatnog, zajedničkog razumijevanja onoga što se dogodilo 6. januara.

Levine primjećuje da je rusko miješanje ubrizgalo haos i dezinformacije u izborni ciklus 2016. godine. Želi da zna "kakvu su ulogu, ako su je uopšte imali, imali strani faktori" u vođenju pobune na Capitolu.

Carke iz Soufan grupe ponovio je zabrinutost.

"Da li je bilo finansijskih transakcija kojih nismo svjesni", upitao je on dodajući da bi Amerikanci trebalo da znaju da li se finansiranje iz stranog entiteta usmjerava prema ekstremističkim grupama. "Nevjerovatno mi je što ne postoji želja da se saznaju ove stvari", rekao je.

Mozaik će vjerovatno biti sklopljen

Neki analitičari predviđaju da će "mozaik" izvještaja iz Kongresa i nezavisnih izvora dati složenu sliku događaja iz 6. januara. Ali Seamus Hughes​ kaže da američko razumijevanje nereda u Capitolu neće biti potpuno kao ono 11. septembra 2001. godine, kada su teroristički napadi podstakli formiranje posebne komisije i iscrpno izvještavanje o onome što se dogodilo.

David Levine se još uvijek nada da će biti moguća sveobuhvatnija analiza onoga što se dogodilo 6. januara, nazivajući to "pretposljednjim testom za zemlju", jer izbjegavanje istrage o političkim problemima "nije ono što rade dobre demokratije".

Levine je rekao: "Konačni test će biti obezbjeđivanje da se napadi na naš demokratski proces i institucije, poput onih kojima smo svejdočili 6. januara, nikada ne ponove".

See all News Updates of the Day

BiH i Kosovo među zemljama kojima će SAD donirati vakcine

FedEx Delivers 1.35 Million COVID-19 Vaccine Doses to Mexico Shipment marks the first delivery of COVID-19 vaccines from the U.S. to Mexico by FedEx for Direct Relief.

Bijela kuća predstavila je u ponedjeljak 21. juna plan za globalnu raspodjelu još 55 miliona doza vakcina protiv COVID-19, a među planiranim državama nalaze se Kosovo i Bosna i Hercegovina.

Ranije je najavljeno kako je planirano da vakcine budu raspoređene tokom jula.

Otprilike 75 posto doza bit će raspodijeljeno Latinskoj Americi, Karibima, Aziji i Africi kroz COVAX sistem.

Planom se ispunjava obećanje na koje se obvezao američki predsjednik Joe Biden rekavši da će podijeliti 80 miliona doza širom svijeta. Ranije je predstavljen plan za dijeljenje još 25 miliona.

Dok nastavljamo borbu protiv pandemije COVID-19 kod kuće i dok radimo na okončanju pandemije širom svijeta, predsjednik Biden je obećao da će SAD biti arsenal vakcina za svijet”, naveli su iz Bijele kuće, prenosi Reuters.

Od 55 miliona doza, 41 milion će biti podijeljen kroz COVAX, a oko 14 miliona će biti podijeljeno Latinskoj Americi i Karibima, 16 miliona Aziji i 10 miliona Africi, rekli su iz Bijele kuće.

Ostatak će biti podijeljen sa zajedničkim “regionalnim prioritetima”, uključujući Kolumbiju, Argentinu, Iran, Ukrajinu, Zapadnu obalu i Gazu. Bosna i Hercegovina i Kosovo dobit će vakcine kroz direktnu raspodjelu.

Za sve ove doze prednost treba dati onima koji su najugroženiji, poput zdravstvenih radnika na temelju nacionalnih planova vakcinisanja”, naveli su iz Bijele kuće.

SAD, Evropa, Kanada, uvode sankcije Bjelorusiji

Belarus President Alexander Lukashenko addresses Prime Ministers from the Commonwealth of Independent States during a meeting, in Minsk, Belarus, May 28, 2021.

Sjedinjene Države uvele su sankcije više od 15 pojedinaca i entiteta iz Bjelorusije, saopštio je Sekretarijat za finansije, čime se Amerika pridružila Velikoj Britaniji, Kanadi i Evropskoj uniji u primjeni pritiska na režim Aleksandra Lukašenka zbog kršenja ljudskih prava i erozije demokratije.

Sekretarijat za finansije saopštio je da je na crnu listu stavljeno 16 pojedinaca i pet entiteta zbog poteza Lukašenkove vlade koji su doveli do "eskalacije nasilja i represije, uključujući i prinudno preusmjeravanje komercijalnog leta RyanAira i hapšenje novinara Romana Prataševiča.

"SAD i partneri neće tolerisati produžene napade na demokratiju i neprestano gušenje nezavisnih glasova u Bjelorusiji", saopštila je Andrea Gacki, direktorka Kancelarije za kontrolu strane imovine u okviru Sekretarijata za finansije.

Meta sankcija su bliski saradnici Lukašenka, naveo je Sekretarijat za finansije, uključujući njegovog sekretara za medije i predsjedavajuću Savjeta republike, gornjeg doma parlamenta Bjelorusije.

EU pozdravila podršku Srbije odluci o sankcijama Bjelorusiji

Za to vrijeme, šefovi diplomatija Evropske unije najavili su nove sankcije protiv bjeloruske vlade, koje su ovog puta usmjerene na 86 pojedinaca i entiteta u vlasništvu države.

Evropski savjet objavio je u ponedeljak saopštenje u kojem je pozdravio odluku zemalja kandidata za članstvo u EU - među kojima je i Srbija - da podrže restriktivne mjere.

Spisak od 78 ljudi i osam entiteta, za koji se očekuje da će biti objavljen u službenom listu EU 21. juna, uključuje parlamentarce, tužioce, sudije i druge zvaničnike za koje Unija smatra da su "odgovorni za ozbiljna kršenja ljudskih prava i za ozbiljno podrivanje pravila zakona, kao i za represiju nad civilnim društvom i demokratskom opozicijom".

Lukašenkov sin Dmitrij i supruga njegovog najstarijeg sina Lilija, takođe su na spisku za sankcije zbog "koristi i podrške režima Lukašenka".

Odluka o uvođenju sankcija usvojena je jednoglasno, javio je AFP.

Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sogurnost Josep Borrell izjavio je pred sastanak da se uvode nove sankcije i da je predviđen i niz mjera čiji je cilj da se oslabi ekonomija te zemlje.

"Nećemo više sankcionisati samo pojedince. Sada ćemo uvesti i sektorske sankcije što znači da ćemo sada raditi na ekonomskim oblastima koje su od posebnog značaja za Bjelorusiju i za prihod režima", rekao je njemački šef diplomatije Heiko Maas.

Unija je sankcije Bjelorusiji počela da uvodi nakon spornih predsjedničkih izbora na kojima je Aleksandar Lukašenko osvojio šesti mandat.

Izbori, koje je opozicija smatrala namještenim, bili su okidač za masovne proteste u toj zemlji.

Nove sankcije će se odnositi na više od 86 pojedinaca i organizacija. Mnogi od tih zvaničnika su povezani sa prošlomjesečnim preusmjeravanjem leta aviona Ryanaira iz Atine za Viljnus na glavni grad bjelorusije Minsk kada je uhapšen opozicioni aktivista.

Prije sastanka ministri su održali radni doručak sa lidericom bjeloruske opozicije Svetlanom Tihanovskajom.

Američke korporacije sve više podržavaju LGBTQ prava

Novi set Lego kockica u duginim bojama upućuje poruku inkluzivnosti.

Jun je mesec LBGTQ ponosa - promocija ravnopravnosti, dostojanstva i veće vidljivosti gej, biseksualnih i transseksualnih osoba kao socijalne grupe, nasuprot tendencijama da se posrame i budu žigosani u društvu

Američki potrošači primijetili su da je više korporacija u posljednje vrijeme usvojilo znak duge - simbol LGBTQ.

Primjetno je da su i neki brendovi koji su u principu najviše namijenjeni djeci počeli da upućuju inkluzivne poruke.

Ovog mjeseca je kompanija LEGO, koja formalno proizvodi igračke za djecu ali je popularna kod ljudi svih generacija, počela da prodaje set Lego kockica u duginim bojama nazvan "Everyone is Awesome" (Svi su sjajni).

"Želio sam da stvorim model koji simbolizuje inkluzivnost i slavi sve, bez obzira kako se identifikuju ili koga vole", saopštio je dizajner Metju Ešton kada je predstavljen novi set.

Proizvodjač hrane Kelogs udružio se sa GLAAD, neprofitnom organizacijom koja promoviše prihvatanje i pozitivno prikazivanje LBGTQ ljudi, i predstavio svoje ovsene pahuljice Fruit Loops, koje su već proizvod u duginim bojama, u novom obliku srca.

Novi dizajn Kelogsovih cerealija iskazuje podršku pravima na različito seksualno opredeljenje.
Novi dizajn Kelogsovih cerealija iskazuje podršku pravima na različito seksualno opredeljenje.

Ljudi sa svih strana ideološkog spektra na društvenim medijima su izražavali svoja mišljenja o velikim brendovima i korporacijama koje su podržale ciljeve društvene pravde, kažu stručnjaci za marketing, i ako su kompanije odlučile da učestvuju, to vjerovatno znači da su sigurne i da će ta odluka biti profitabilna.​

"Kompanije ponovo razmatraju ko su kupci", kaže za Glas Amerike Angeli Đanćandani, profesorka marketinga na Univerzitetu Nju Hejvena.

"Oni gledaju podatke i razumiju ko su njihovi potrošači", navodi ona.

Đanćandani takoše ukazuje da je do promjene u marketingu možda djelimično došlo zbog veće raznovrsnosti unutar samih kompanija, gdje zaposleni osjećaju veću slobodu da predlože ideje koje se odnose na pitanja društvene pravde i jednakosti.

"Mnogo tih kompanija ima raznovrsniju strukturu zaposlenih, što im pomaže da pronađu nove načine da prave proizvode i razmišljaju o tome ko je njihov kupac", navodi ona.

Na primjer, Ešton, dizajner Lego seta "Everyone is Awesome" i potpredsjednik kompanije za dizajn, otvoreno je govorio o svojim problemima dok je rastao kao pripadnik LGBTQ zajednice 1980-ih. Mnogi odrasli kupci su na Twitteru izrazili podršku proizvodu.

Dok su neke kompanije kao što je Kelogs iskazale podršku pro-LBGTQ, pojedini kritičari su ukazali da mnoge korporacije koje koriste grafiku sa dugom nisu pokazale da zaista i podržavaju gej prava.

Članica Predstavničkog doma Pramila Džajapal na Twitteru je objavila spisak brojnih korporacija koje su usvojile verziju svojih logotipa sa dugama ali su donirale političkim kampanjama republikanaca koji su blokirali zakonske prijedloge kojima se zabranjuje diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije.

Dok su Džajapal i drugi političari iz američke ljevice skeptični u pogledu podrške nekih korporacija društvenoj pravdi, grupe hrišćana, evanđelista, osudile su popularizaciju "mjeseca ponosa."

Pa ipak, stručnajci za marketing vjeruju da bez obzira na diskusije dva pola političkog spektra, baza potrošača većine tih kompanija će ostati ista, ili veća.

Prema Lisi Monahan, profesorki marketinga na Koledžu Meredit, brendovi kao što su Kelogs i Lego imaju "značajne podatke o svojim potrošačima i tome kako bi jedan takav potez mogao da utiče na njihov profit."

Monahan kaže da postoje "značajni dokazi" koji pokazuju ne samo da će oni lojalni brendu zanemariti njegova politička gledišta u dužem roku, već i da će neki koji sada nisu lojalni tom brendu biti podstaknuti da počnu da kupuju njegove proizvode.

"Iskazivanje podrške društvenim pitanjima koja su možda polarizujuća na kraju ima pozitivan efekat, uprkos riziku da će se time odbiti potrošači čija su gledišta suprotna onima za koja se zalaže brend", napisala je u emailu Glasu Amerike Monahan.

Svjetski dan izbjeglica - prilika za izgradnju empatije i razumijevanja

Raseljene žene i deca čekaju na pomoć u Pembi u Mozambiku, nakon što su pobjegli od napada u Palmi, u sjevernom Mozambiku, 19. april 2021.

20. juni je Sjvetski dan izbjeglica. UNCHR - agencija UN za izbjeglice - kaže da je taj datum "prilika da se gradi empatija i razumijevanje" prema stradanjima izbjeglica i oda priznanje njihovoj čvrstini i izdržljivosti u započinjanju novog života. 

Američki predsjednik Joe Biden saopštio je: "Danas se pridružujem ljudima širom planete u obilježavanju Svjetskog dana izbjeglica, dana kada priznajemo hrabrost i humanost miliona ljudi primoranih da bježe od nasilja, progona i rata."

"Na današnji dan, potvrđujemo svoju svetu obavezu da ublažimo patnje kroz humanitarnu pomoć i udvostručimo napore da postignemo trajna rješenja za izbjeglice - uključujući i kroz preseljenje. Također smo posvećeni učešću u diplomatskim naporima da se okončaju aktuelni konflikti koji primoravaju izbjeglice da traže bezbjednost na drugim mjestima", poručio je američki predsjednik.

Danas ima više izbjeglica na svijetu nego ikada, navodi UNHCR, uprkos restrikcijama i zatvaranjima koja su uvedena zbog pandemije Covida-19.

U saopštenju UNHCR-a navodi se da je "broj ljudi koji bježe od ratovanja, nasilja, progona i kršenja ljudskih prava 2020. porastao za skoro 82,4 miliona" - što je broj koji predstavlja povećanje od 4% u odnosu na već rekordnih 79,5 miliona na završetku 2019. godine".

Dijete iz Afganistana u kampu Khazana u Pakistanu.
Dijete iz Afganistana u kampu Khazana u Pakistanu.

"A ono što je prilično šokantno je da se u proteklih najmanje deset godina broj ljudi koji su izbjeglice ili nasilno raseljeni više nego udvostručio. Negdje oko 48% čine djeca ili mladi, tako da imamo generacije djece koja su razdvojena od svoje zemlje porijekla", rekla je pomoćnica visokog komesara Gillian Triggs novinarki Glasa Amerike Laurel Bowman​.

UNHCR poziva svijet da se sjeti da je "iza svakog broja - jedna osoba, prinuđena da napusti svoj dom, i jedna priča o raseljenju, oduzimanju imovine i stradanjima. Oni zaslužuju našu pažnju i podršku ne samo kroz humanitarnu pomoć već i pronalazak rješenja da se okončaju njihove patnje".

Svjetski dan izbjeglica je prvi put globalno obilježen 20. juna 2001. godine, na pedesetu godišnjicu Konvencije iz 1951. koja se odnosila na status izbjeglica. Prvobitno je bio poznat kao Dan izbjeglica Afrike, prije nego što ga je Generalna skupština UN zvanično označila za međunarodni dan u decembru 2000.

Biden vjeruje da se Amerika vratila, ali saveznici SAD nisu baš uvjereni

Predsjednik SAD Joe Biden dolazi na konferenciju za štampu tokom samita NATO, u sjedištu Alijanse u Briselu, 14. juni 2021.(Foto: AP Photo, Patrik Semanski)

Na sastancima sa G-7 i pred saveznicima Sjevernoatlantskog saveza u Evropi prošle nedjelje, predsjednik SAD Joe Biden nije propustio priliku da ponovi svoju tvrdnju da se "Amerika vratila" na svjetsku scenu i da je spremna da preuzme vodstvo u rješavanju velikih problema poput klimatskih promjena, porasta autoritarnosti, cyber bezbjednosti i distribucije vakcina protiv koronavirusa državama sa niskim i umjerenim prihodima.

Između ostalog, Biden je okupio lidere nekih od najvećih svetskih demokratija iza plana za stvaranje globalnog infrastrukturnog fonda, nazvanog Izgradimo ponovo bolji svijet (B3W), u konkretnoj nameri da ospori osmogodišnji kinesku Inicijativu za poas i put (BRI).

Ime programa vrlo je namjerno podsjeća na krilaticu Bidenove kampanje koja je obećavala da će pomoći SAD-u da se "ponovo izgrade bolje" od devastacije koju je donijela pandemija.

Najavljujući program, opisao ga je kao "pravedniji" od kineskog BRI, i rekao da B3W "neće biti dobar samo za zemlje, već... dobar za cijeli svijet" i da "predstavlja vrijednosti koje naše demokratije predstavljaju, a ne autokratski nedostatak vrijednosti".

Poslije četiri godine Trumpove administracije, koja je cijepala sporazume, gazila norme i antagonizirala dugogodišnje saveznike, Bidenove riječi su toplo pozdravljene. Ali mnogima obećanja zvuče prazno, kažu stručnjaci kao što je Hans Kundnani, viši istraživač u Evropskom programu u Chatham Houseu, međunarodnom think-tank (analitičkom) centru u Londonu.

Iako prepoznaju da je međunarodna saradnja od suštinskog značaja za rješavanje globalnih problema, Kundnani je kaže da "Evropljani ne vide SAD kao posebno pouzdanog ili dosljednog partnera".

Joe Biden za vrijeme sastanka lidera zemalja G-7.
Joe Biden za vrijeme sastanka lidera zemalja G-7.

Mračna poruka

"Generalno, rekao bih da postoji poprilično skepticizma oko ove ideje da se Amerika 'vratila'", rekao je. "Konkretno, među Evropljanima postoji taj osjećaj... da će možda još jedan trumpovski predsjednik biti izabran za četiri godine. Mislim da je Trumpov šok teško to zaboraviti."

To je mračna poruka koju ponavljaju i stručnjaci iz Sjedinjenih Država.

"Pitanje američke pouzdanosti postaće glavni izazov za Bidenovu administraciju", rekla je Barbara Bodine, bivša američka ambasadorica u Jemenu, veteranka američke diplomatije sa tri decenije iskustva.

"Jednostavno, svakome će negdje u umu ostati pitanje: da li će bilo koji sporazum koji Sjedinjene Države sklope, bilo sa prijateljem ili neprijateljem, preživjeti novi zaokret administracije", rekla je.

Pišući u časopisu Pregled politike u svijetu (World Politics Review), Stewart M. Patrick​, direktor za međunarodne institucije i programa globalnog upravljanja pri Savjetu za inostrane odnose, iznio je slično zapažanje.

"Trumpova era bacila je sumnju na američku globalnu izdržljivost, ohrabrujući bliske saveznike u Evropi i Aziji da se uzdrže od klađenja na iznenada hirovitu Ameriku... i srušila ono malo što je ostalo od bipartijskog internacionalističkog konsenzusa. Demokrate i republikanci sada naseljavaju različite spoljnopolitičke planete", napisao je.

Kako smo stigli dovdje?

Proteklih nekoliko godina izazvalo je niz šokova među američkim saveznicima, koji su uzimali zdravo za gotovo Ameriku koja, iako nije uvijek bila potpuno dosljedna u svojim postupcima, u najmanju ruku nije bila nestalna.

Izbori 2016. bili su prvi od tih šokova, rekao je Kundnani iz Chatham Housea, jer kao i većina Amerikanaca, većina američkih saveznika nije očekivala da će SAD izabrati bivšu zvijezdu reality TV showa bez političkog iskustva da vodi zemlju.

Nisu izostali ni drugi trzaji za saveznike SAD, dok se tadašnji predsjednik obrušio na NATO i pokušavao da izgradi bliže odnose sa autoritarnim režimima od Pjongjanga do Moskve.

Ali sljedeći veliki šok dogodio se 2018. godine, kada je Trump povukao SAD iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana (JCPA), nezvanično poznatog kao Iranski nuklearni sporazum.

Većina Evropljana nikada nije gledala dalje od podrške Obamine administracije sporazumu, pa nisu uspjeli da shvate da je nedostatak republikanske podrške na domaćem terenu zahtijevao da Obama zaključi sporazum lako ukidajućom uredbom, a ne čvršće obavezujućim zakonom.

Drugačija perspektiva izbora 2020

Bivši američki predsjednik Donald Trump
Bivši američki predsjednik Donald Trump

Sve u svemu, Trump će povući SAD iz najmanje 13 glavnih međunarodnih sporazuma, organizacija, pa čak i ugovora, često na načine koji su saveznicima izgledali proizvoljno i hirovito.

Kako su se približavali izbori 2020. godine, ti saveznici gledali su na glasanje kao na signal koji bi nagovijestio da li je Trumpova administracija bila aberacija ili pokazatelj da je došlo do neke trajne promjene u SAD.

Sa svojom pobjedom u ruci 2020. godine, Biden je bio nestrpljiv da rezultat pretoči u dokaz da su SAD spremne da se vrate na svoje nekadašnje mjesto lidera demokratskih država svijeta. Ali mnogi američki saveznici prihvatili su sasvim drugačiju poruku od rezultata izbora.

Nastavljeni skepticizam

Istina, Biden je zaista dobio mjesto predsjednika sa više od 81 milion glasova, najviše koliko je jedan predsjednički kandidat ikada dobio. Ali istovremeno, Trump je ipak dobio više od 74 miliona glasova - što je drugi najveći broj glasova koje je jedan kandidat ikada dobio i preko 11 miliona glasova više nego što je dobio četiri godine ranije.

Dakle, kako Biden insistira na povratku Amerike, Kundnani kaže da Evropljani vide nešto sasvim drugo. "Ono što Evropljani vide kada gledaju Ameriku je duboko podijeljena zemlja - duboko polarizovana na sve načine koje poznajemo", rekao je on.

To ima duboke posljedice na način na koji druge zemlje računaju sa SAD kada je u pitanju dugoročno planiranje.

Oblik budućih sporazuma

Partnerstvo za izgradnju boljeg svijeta (B3W) biće ključni izazov za Bidenovu administraciju. Navođenje zemalja da se potpišu milijarde dolara vrijedne dugoročne aranžmane koji utiču na njihov razvoj u narednim decenijama zavisiće od njihovog uvjerenja da će program i dalje postojati kada Biden više ne bude u Bijeloj kući.

I to će važiti ne samo za B3W, već i za bilo koju veliku multilateralnu inicijativu koju Biden preduzima.

Bodine, sada direktorica Instituta za proučavanje diplomatije na Univerzitetu Georgetown, rekla je da očekuje da će saveznici koji postignu velike multilateralne sporazume sa SAD insistirati na postojanju "rigorozno zacrtanih odredbi o povlačenju", iako je, primjećuje, Trumpova administracija ignorisala svoje obaveze po pitanju povlačenja u iranskom nuklearnom sporazumu.

Izvršena prilagođavanja

Šire gledano, rekla je, očekuje da će međunarodni kompaktni sistemi biti strukturirani na način koji treba da preživi potencijalni izlazak SAD, ističući da su druge države već počele prilagođavati dogovore odsustvu Sjedinjenih Država.

Nakon što se Trump povukao iz Pariskog klimatskog sporazuma 2020. godine, preostale države glasale su da se pridržavaju svojih obaveza. A kada su SAD napustile trgovinski sporazum o Transpacifičkom partnerstvu u prvim danima Trumpovog predsjedavanja, glavne ekonomije regiona su napredovale - i pozdravile najvećeg regionalnog rivala Sjedinjenih Država, Kinu, koja je ušla u sporazum.

Bidenova najveća prednost ovde je što ima dugogodišnje lične veze sa liderima širom svijeta i na njega se uglavnom gleda kao na čovjeka od riječi. Ali njegov najveći nedostatak je nešto što on zapravo ne može da kontroliše američki politički sistem da ne poskakuje naprijed-nazad između visoko polarizovanih partija koje međusobno poništavaju obaveze.

"Problem nije kredibilitet Joe Bidena; to je kredibilitet našeg političkog sistema", rekla je Bodine.

Podsećajući na bivšu državnu sekretaricu Madeleine Albright​, koja je svojevremeno SAD nazivala "neophodnom državom", Bodine je rekla da se plaši da bi Sjedinjene Države koje ne mogu nagovoriti druge nacije da svoje obaveze shvate ozbiljno mogle "preći iz neophodne u nezgodnu do nevažne".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG