Linkovi

Najnovije

Pitanja koja "vise u vazduhu" o napadu na Capitol 6. januara

Arhiva - Policija Capitola pokušava da potisne demonstrante i spriječi ih da uđu u zgradu Kongresa SAD, u Washingtonu, 6. januar 2021.
Arhiva - Policija Capitola pokušava da potisne demonstrante i spriječi ih da uđu u zgradu Kongresa SAD, u Washingtonu, 6. januar 2021.

Posljednjeg petka u maju na glasanju o uspostavljanju dvopartijske komisije za istragu napada na američki Capitol 6. januara nedostajalo je šest glasova za odluku komisija bude formirana.

Glasanje je održano u istoj sali američkog Senata koju su izgrednici pregazili samo nekoliko minuta nakon što se tadašnji potpredsjednik Mike Pence žurno sklonio na sigurno.

Demonstranti su nastojali da zadrže tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa na vlasti i da ponište izbor demokrate Joe Bidena.

S obzirom na to da se lider republikanske manjine u Senatu Mitch McConnell i drugi republikanci odlučno protive još jednoj istrazi o napadu, izgleda da su šanse za pokretanje temeljne i dvopartijske istrage slabe.

Ali za mnoga pitanja ostaju četiri mjeseca nakon smrtonosnog incidenta koji je zapanjio naciju i veći dio svijeta.

"Meni kao Amerikancu to smeta", rekao je Colin P. Clarke, direktor za politiku i istraživanja u globalnoj obavještajnoj firmi "Soufan group", sa sjedištem u New Yorku.

Clarke kaže da razumije da su se partijske podjele produbile od januarske pobune, ali tvrdi da propust Senata da odobri kongresnu istražnu komisiju "izgleda kao da ljudi imaju šta da kriju".

Nakon što je prvobitno optužio Trumpa za pomaganje u podsticanju pobune, McConnell je pozvao kolege republikance da glasaju protiv osnivanja dvopartijske komisije, napominjući da su druge istrage u toku.

"Nema nove činjenice o tom danu koju bi proširena 'komisija' demokrata trebalo da otkrije... Nastaviću da podržavam stvarni, ozbiljni rad našeg krivičnopravnog sistema i naših senatskih odbora", rekao je on uoči proceduralnog glasanja.

18. maja, deset dana prije glasanja u Senatu na kom je usvajanje zakona zaustavljeno, Trump je izdao izjavu u kojoj savjetuje republikance u Senatu i Predstavničkom domu da glasaju za predloženu kongresnu komisiju, nazivajući je "zamkom demokrata" sa "samo više partijske nepravičnosti". Takođe je molio Republikanci da "postanu mnogo čvršći i pametniji i prestanu da budu iskorištavani od radikalne ljevice".

Kongresni odbori, istraga FBI...

Razni odbori Senata i Predstavničkog doma - za nacionalnu bezbjednost, nadzor, pravosuđe - organizuju saslušanja. Ali opseg istraga odbora ograničen je na njihove specifične jurisdikcije i nadležnosti, što sveobuhvatnu kongresnu reviziju - u nedostatku komisije sa širokim mandatom i ovlaštenjem za izdavanje obavezujućih poziva - čini gotovo nemogućom.

Slično tome, američki Sekretarijat za pravosuđe istražuje pobunu na Capitolu, a FBI je uložio iscrpne napore da identifikuje, uđe u trag i podigne optužnice protiv počinilaca i učesnika. Analitičari, međutim, primjećuju da se osnovni uzroci onoga što se dogodilo 6. januara i kritične odluke koje su u to vrijeme donijeli ključni igrači u Washingtonu šire teme od od pitanja reda i mira.

Predsjednik Biden mogao bi da potpiše uredbu za imenovanje predsjedničke komisije koja bi istražila događaje 6. januara, što je pristup kom se protivila predsjedavajuća Predstavničkim domom, demokratkinja Nancy Pelosi. I ta opcija ima nedostataka, kaže Seamus Hughes​, bivši zaposlenik Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma. Hughes je primjetio da bi FBI odbio da dijeli osjetljive informacije ako članovima komisije nedostaju bezbjednosne dozvole, dodajući da pregled klasifikacija FBI-a "traje mjesec dana".

Pitanja raspravama na internetu

Hughes je zamjenik direktora Programa za ekstremizam Univerziteta George Washington, koji prati slučajeve 455 osoba uhapšenih u vezi sa neredima u Capitolu i koji je sakupio hiljade stranica pravnih dokumenata i demografskih podataka o pojedincima. Za njega su posebno zanimljive komunikacije između američkih organa reda prije 6. januara.

Hughes ukazuje na dopis FBI-a porijeklom iz Norfolka u državi Virginia, dan prije pobune, u kom se upozorava na raspravu na mreži o nasilju i "ratu" u američkom Capitolu. Želi da zna da li su postojali neki drugi dopisi koji su prorekli nasilje 6. januara.

"Sve je treptalo crveno (znakova upozorenja je bilo u izobilju) do 6. januara", rekao je Hughes za Glas Amerike, dodajući da je "čitav niz obavještajnih proizvoda" trebalo da upozori policiju da se spremaju ozbiljne nevolje. On također primjećuje da je FBI upozorio pojedine lidere ekstremističkih grupa protiv okupljanja u Washingtonu 6. januara.

"Ako se to podiglo na nivo da agenti FBI pokucaju na vrata nekih slučajnih osoba u Wisconsin​u i kažu im da ne putuju 6. januara", rekao je Hughes, "to mi govori da je bilo zabrinutosti u Birou".

Riječi, postupci predsjednika Trumpa

U podne 6. januara, Trump je na mitingu vatrenih pristalica na otvorenom rekao da su mu izbori 2020. "ukradeni", dodajući: "Ako se ne borite pakleno, više nećete imati zemlju".

Gomila je nakon toga pohrlila ka Capitolu, dok se Trump vratio u Bijelu kuću gdje je navodno vidio upozorenja na televiziji o proboju.

Ono što je Trump činio i što nije činio dok je rulja lutala Capitolom, fokus je kalifornijskog demokratskog predstavnika Teda Lieua iz Californije, jednog od devet menadžera Predstavničkog doma za drugo suđenje predsjedniku Trumpu o opozivu. On želi da zna šta se dogodilo u Bijeloj kući kada su neredi započeli i kada su mnogobrojni zakonodavci pokušali da dođu do Trumpa telefonom moleći za pomoć da se situacija smiri.

Lider republikanske manjine u Predstavničkom domu Kevin McCarth​ navodno je stupio u žestoku raspravu sa Trumpom, dok ga je podsticao da opozove svoje pristalice.

"S kim je razgovarao (Trump)? Kakvi su bili ti razgovori", upitao je Lieu je u intervjuu za Glas Amerike, dodajući da je policija američkog Capitola trebalo da bude "bolje informisana, bolje naoružana i bolje opremljena za obračun sa ruljom".

Strani faktor

Iako izgrednici 6. januara nisu uspjeli da spriječe Kongres da potvrdi Bidenovu pobjedu na Elektorskom koledžu, neki posmatrači imaju pitanja o budućim izborima u svjetlu onoga što se dogodilo.

David Levine​ je savjetnik za integritet izbora u Alijansi za obezbjeđivanje demokratije. Kaže da je "izazov napredovati" do sljedećih izbora bez sveobuhvatnog, zajedničkog razumijevanja onoga što se dogodilo 6. januara.

Levine primjećuje da je rusko miješanje ubrizgalo haos i dezinformacije u izborni ciklus 2016. godine. Želi da zna "kakvu su ulogu, ako su je uopšte imali, imali strani faktori" u vođenju pobune na Capitolu.

Carke iz Soufan grupe ponovio je zabrinutost.

"Da li je bilo finansijskih transakcija kojih nismo svjesni", upitao je on dodajući da bi Amerikanci trebalo da znaju da li se finansiranje iz stranog entiteta usmjerava prema ekstremističkim grupama. "Nevjerovatno mi je što ne postoji želja da se saznaju ove stvari", rekao je.

Mozaik će vjerovatno biti sklopljen

Neki analitičari predviđaju da će "mozaik" izvještaja iz Kongresa i nezavisnih izvora dati složenu sliku događaja iz 6. januara. Ali Seamus Hughes​ kaže da američko razumijevanje nereda u Capitolu neće biti potpuno kao ono 11. septembra 2001. godine, kada su teroristički napadi podstakli formiranje posebne komisije i iscrpno izvještavanje o onome što se dogodilo.

David Levine se još uvijek nada da će biti moguća sveobuhvatnija analiza onoga što se dogodilo 6. januara, nazivajući to "pretposljednjim testom za zemlju", jer izbjegavanje istrage o političkim problemima "nije ono što rade dobre demokratije".

Levine je rekao: "Konačni test će biti obezbjeđivanje da se napadi na naš demokratski proces i institucije, poput onih kojima smo svejdočili 6. januara, nikada ne ponove".

See all News Updates of the Day

Nepojmljivi su zahtjevi za ignorisanje sudskih činjenica o genocidu u Srebrenici, kažu sagovornici Glasa Amerike

Nepojmljivi su zahtjevi za ignorisanje sudskih činjenica o genocidu u Srebrenici, kažu sagovornici Glasa Amerike
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:41 0:00

Sagovornici Glasa Amerike kažu kako je rezolucija o genocidu u Srebrenici trebala biti davno usvojena, i da Srbija treba prihvatiti novu realnost.

Evropski desničarski političari pozivaju na "očuvanje nacionalnih država u Evropi"

Evropski desničarski političari pozivaju na "očuvanje nacionalnih država u Evropi"
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:40 0:00

Desničarski političari, akademici i aktivisti iz svih dijelova Evrope okupili su se ove sedmice u Briselu na dvodnevnoj konferenciji za koju organizatori kažu da joj je cilj "očuvanje nacionalnih država u Evropi".

Dosadašnji predsjednik Freedom Housea imenovan za direktora Glasa Amerike

Zgrada Glasa Amerike u Washingtonu.
Zgrada Glasa Amerike u Washingtonu.

Američka agencija za globalne medije (USAGM) u petak je imenovala Michaela Abramowitza za novog stalnog direktora Glasa Amerike.

U poruci zaposlenima u petak, izvršna direktorica USAGM-a Amanda Bennett navela je da će Abramowitz, bivši novinar i sadašnji predsjednik istraživačkog centra Freedom House, preuzeti tu funkciju u narednim mesecima.

„Sigurna sam da je poznat mnogima, ako ne i većini vas, po izvanrednom radu u Freedom House gdje se zalagao za demokratiju i ljudska prava, a posebno u odbrani i zalaganju za slobodu govora i medija širom svijeta”, napisala je Bennett.

Majk Abramovic koji je imenovan za direktora Glasa Amerike. (Fotografija: Freedom House)
Majk Abramovic koji je imenovan za direktora Glasa Amerike. (Fotografija: Freedom House)

Abramowitz je predsjednik Freedom Housea od 2017. Diplomirao na Harvard koledžu, karijeru je započeo u Washington Postu, gdje je radio 24 godine. Također je osam godina radio na prevenciji genocida i obrazovanju o holokaustu u Memorijalnom muzeju holokausta SAD.

„Zbog ove stručnosti i iskustva, on duboko razumije isti posao kojem smo svi posvetili svoje živote i karijere”, navela je Bennett u svojoj poruci zaposlenima.

Očekuje se da će Abramowitz početi da obavlja funkciju u Glasu Amerike početkom ljeta. U video poruci osoblju rekao je da mu je čast što je imenovan.

„Ovo je institucija koja ima nevjerovatnu historiju i prije svega nevjerovatnu misiju. Misija me duboko inspiriše: ideja da svakog dana pružamo kredibilne, istinite, sveobuhvatne vijesti i informacije za veliki dio sveta sa ogromnom publikom. Za mnoge ljude Glas Amerike je jedini izvor informacija koji imaju”, rekao je Abramowitz.

Bennett je bila direktorica Glasa Amerike od 2016. do 2020. godine, kada je dala ostavku nakon što je Kongres potvrdio konzervativnog filmskog reditelja Michaela Packa da vodi USAGM. Imenovao ga je tadašnji predsjednik Donald Trump, a Packovo vrijeme na čelu USAGM-a obeleženo je tužbama i pritužbama uzbunjivača. Podnio je ostavku kada je Joe Biden postao predsjednik, a nezavisna istraga je kasnije utvrdila da je Pack više puta zloupotrebljavao funkciju, da je loše upravljao, kao i da je pokušavao da se se miješa u uređivačke odluke.

Poslije njegovog odlaska, Kongres je osigurao ulogu izvršnog šefa USAGM-a, uključujući dio oko zapošljavanja i otpuštanja šefova mreže.

Abramowitz će biti prvi zvanični direktor Glasa Amerike od kratkog mandata Roberta Reillyja, koga je imenovao Pack, koji je u toj ulozi bio od decembra 2020. do januara 2021. Nakon Reillyjeve smjene, Glas Amerike je predvodila vršiteljica dužnosti direktora Yolanda Lopez od 2021. do ostavke u septembru 2023. i sadašnji aktuelni predsjednik John Lippman.

U izjavi, Abramowitz je rekao da se raduje radu u Glasu Amerike s obzirom na zabrinjavajuću stopu dezinformacija koje dolaze od autoritarnih vlada širom svijeta.

„VOA je bedem za istinu i slobodu medija i ja sam uzbuđen što ću preuzeti kormilo ove organizacije i raditi zajedno sa njenim talentovanim novinarima i osobljem. Zajedno ćemo pobijediti u informacionom ratu”, rekao je on.

Freedom House je u petak objavio saopštenje u kojem se zahvaljuje Abramowitzu na što ih je vodio.

„Veći dio decenije, Mike je bio pokretačka snaga stalnog uspjeha Freedom House, postavio je viziju za organizaciju koja je pojačala efikasnost u borbi za slobodu širom svijeta”, rekla je Jane Harman, kopredsjedavajuća Upravnog odbora Freedom Housea.

Kao direktor Glasa Amerike, Abramowitz će nadgledati 48 jezičkih servisa koji dopiru do oko 354 miliona ljudi nedjeljno uz nezavisnu TV, radio i digitalne medije.

Izrael i Iran: Tinjajući sukob koji je izašao iz sjenke i kakva je tu uloga Amerike

Plakat u Teheranu, glavnom gradu Irana. (Foto: AP/Vahid Salemi)
Plakat u Teheranu, glavnom gradu Irana. (Foto: AP/Vahid Salemi)

Izrael i Iran „razmijenili” su udarce u onome što prijeti da iz dugo tinjajućeg sukoba nižeg intenziteta izraste u širu eskalaciju na Bliskom istoku.

Poslije napada na iranski konzulat u Siriji, za koji Izrael nije preuzeo odgovornost, Teheran je uzvratio operacijom sa više od 300 dronova i projektila od koji je većina oborena, a pet dana kasnije nekoliko dronova je gađalo aerodrome u centralnom Iranu.

Iako niko nije preuzeo odgovornost za ovaj napad, američki mediji su, pozivajući se na zvaničnike SAD, objavili da iza njega stoji Izrael.

„Iransko-izraelski sukob u sjenci pretvorio se u otvoreni rat niskog stepena između dvije zemlje, a rizici od eskalacije su veći nego ikada ranije. Ovo je do sada nepoznata teritorija za Bliski istok”, rekao je za Glas Amerike Brian Katulis, viši saradnik Bliskoistočnog instituta iz Washingtona.

Amerika i Evropska unija su u danima poslije napada Irana na Izrael pozivale na uzdržanost, a isti stav su ponovile i poslije obaranja dronova iznad iranskog grada Isfhana.

„Bidenova administracija nastoji da deeskalira napetosti, jer posljednja stvar koju želi da vidi jeste širi regionalni rat, posebno pošto se suočava sa izazovima ruske invazije na Ukrajinu i kontinuiranih prijetnji iz Kine”, ocjenjuje Katulis.

Rast napetosti između Izraela i Irana dolazi usred sukob u Gazi. Izraelski napad na Gazu počeo je nakon što je palestinska ekstremistička grupa Hamas napala Izrael 7. oktobra, ubivši 1.200 i otevši 250 ljudi.

U izraelskoj ofanzivi koja je usledila ubijeno je više od 34.000 Palestinaca, prema podacima lokalnog Ministarstva zdravlja koje kontroliše Hamas. Grupe koje podržava Iran objavile su podršku Palestincima, započevši napade iz Libana, Jemena i Iraka.

Laura Blumenfeld, viša saradnica Univerziteta Johns Hopkins, kazala je da je „Izrael sada poravnao račune sa Iranom” i da se fokus vraća na Gazu.

„Ovo je trenutak nestabilnosti, ali i prilika. Svjetski lideri se slažu da je ključ za deeskalaciju oslobađanje talaca. Sekretar Blinken krivi Hamas za zastoj u pregovorima. Na stolu je razuman dogovor, kažu zvaničnici, a ako ga Hamas odbije, izraelski vojni pritisak će se pojačati”, rekla je Blumenfield za Glas Amerike.

Ahmed Fouad Alkhatib, saradnik Atlantskog savjeta, tvrdi da neke procjene ukazuju da bi Iran možda bio spreman da apsorbuje i „proguta” ograničeni uzvratni udar Izraela.

On ocjenjuje i da administracija američkog predsjednika Joea Bidena shvata da je Izraelu bila potrebna „sopstvena verzija odmazde za spašavanje časti poslije dramatičnih napada Irana prošle subote”.

Reakcije u Iranu dan poslije napada su bile takve da se u medijskim izvještajima o incidentu ne pominje Izrael. Visoki iranski zvaničnik rekao je novinskoj agenciji Reuters da „Iran nema plan za trenutnu odmazdu protiv Izraela”, nekoliko sati nakon napada.

Alkhatib smatra da će jedan od najvećih dobitnika u potencijalnoj eskalaciji nakon udara biti Hamas u Gazi.

„Grupa se osjetila ohrabrenom direktnim udarima Irana na Izrael, učvršćujući njegovu pregovaračku poziciju o prekidu vatre i razmjeni talaca koje je vodio Katar. Ostaju ozbiljna operativna i strateška pitanja o sposobnosti Izraela da upravlja ratom na južnom frontu, rastućoj eskalaciji sa Hezbolahom na sjevernom frontu i otvorenoj konfrontaciji sa Iranom i njegovim različitim zastupnicima širom Bliskog istoka”, kaže on.

Katulis iz Bliskoistočnog instituta dodaje da trenutna situacija na Bliskom istoku zahtijeva „dublji angažman” Sjedinjenih Država.

„Nijedna druga zemlja nema odnose i prisustvo da koči negativne trendove koje vidimo kako se razvijaju”, zaključio je Katulis.

Jedna osoba se zapalila pred sudom u kojem se vodi proces protiv Donalda Trumpa

Mjesto na kojem se, pred sudom na Manhttanu, zapalila jedna osoba tokom suđenja Donaldu Trumpu. (REUTERS/Brendan McDermid)
Mjesto na kojem se, pred sudom na Manhttanu, zapalila jedna osoba tokom suđenja Donaldu Trumpu. (REUTERS/Brendan McDermid)

Jedna osoba zapalila se pred njujorškim sudom u kojem se održava suđenje bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, objavila je agencija Reuters pozivajući se na izjave očevidaca.

Jedan od njih prenio je da je video muškarca kako baca papirne pamflete, poslije čega se polio tečnošću iz konzerve i zapalio.

Televizija CNN izvijestila je da je čovjek u plamenu bio duže od tri minuta.

Neimenovani njujorški zvaničnik za vanredne situacije izjavio je da je jedna osoba na nosilima nakon što se očigledno zapalila. Razlog incidenta nije poznat.

Neki od očevidaca prenijeli su da je muškarac djelovao smireno prije nego što se polio tečnošću.

Pred zgradom suda u centru Manhattana pojačane su mere bezbjednosti, zbog prisustva demonstranata, koji se okupljaju od ponedjeljka kada je proces počeo. U petak je njihov broj bio nešto manji u poređenju sa ostatkom nedjelje.

Mjesto na kojem se, pred sudom na Manhattanu, zapalila jedna osoba tokom suđenja Donaldu Trumpu.
Mjesto na kojem se, pred sudom na Manhattanu, zapalila jedna osoba tokom suđenja Donaldu Trumpu.

Incident se dogodio u danu okončanja izbora porotnika – što je preduslov za održavanje uvodnih riječi u prvom krivičnom postupku protiv jednog bivšeg američkog predsjednika.

Dvanaest porotnika i njihovih šest zamenika razmotriće dokaze kako bi utvrdili da li je Donald Trump kriv za falsifikovanje poslovne dokumentacije, za šta ga terete optužnica. Optužen je, između ostalog, da je novac uplaćivan porno glumici Stormy Daniels za diskreciju o njihvoj aferi predstavljao kao pravne troškove.

Radi se o isplati 130.000 dolara koje je njegov bivši advokat Michael Cohen uplatio Daniels prije izbora 2016. u zamjenu za diskretnost o seksualnom odnosu koji su imali deceniju ranije.

Trump, koji je osvojio dovoljan broj glasova za stranačku nominaciju na predstojećim predsjedničkim izborima, izjasnio se da nije kriv po 34 tačke optužnice za falsifikovanje poslovnih zapisa i negira susret sa Daniels.

Ako bude proglašen krivim, Trump i dalje može da obavlja položaj predsjednika.

Suđenje bi trebalo da traje 6 do 8 nedjelja i nije jedino s kojim je Trump suočen.

Međutim, još se ne zna kada će početi suđenja u Georgiji i Washingtonu po optužbama za pokušaje da prekroji izbornu volju, niti na Floridi, gdje je optužen za pogrešno rukovanje poverjivim dokumentima.

Tramp se izjasnio da nije kriv u sva tri slučaja za koje, bez iznošenja dokaza, tvrdi da su dio napora Bidenovih pristalica da poremete njegovu predizbornu kampanju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG