Najvažnije
Pitanja koja "vise u vazduhu" o napadu na Capitol 6. januara

Posljednjeg petka u maju na glasanju o uspostavljanju dvopartijske komisije za istragu napada na američki Capitol 6. januara nedostajalo je šest glasova za odluku komisija bude formirana.
Glasanje je održano u istoj sali američkog Senata koju su izgrednici pregazili samo nekoliko minuta nakon što se tadašnji potpredsjednik Mike Pence žurno sklonio na sigurno.
Demonstranti su nastojali da zadrže tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa na vlasti i da ponište izbor demokrate Joe Bidena.
S obzirom na to da se lider republikanske manjine u Senatu Mitch McConnell i drugi republikanci odlučno protive još jednoj istrazi o napadu, izgleda da su šanse za pokretanje temeljne i dvopartijske istrage slabe.
Ali za mnoga pitanja ostaju četiri mjeseca nakon smrtonosnog incidenta koji je zapanjio naciju i veći dio svijeta.
"Meni kao Amerikancu to smeta", rekao je Colin P. Clarke, direktor za politiku i istraživanja u globalnoj obavještajnoj firmi "Soufan group", sa sjedištem u New Yorku.
Clarke kaže da razumije da su se partijske podjele produbile od januarske pobune, ali tvrdi da propust Senata da odobri kongresnu istražnu komisiju "izgleda kao da ljudi imaju šta da kriju".
Nakon što je prvobitno optužio Trumpa za pomaganje u podsticanju pobune, McConnell je pozvao kolege republikance da glasaju protiv osnivanja dvopartijske komisije, napominjući da su druge istrage u toku.
"Nema nove činjenice o tom danu koju bi proširena 'komisija' demokrata trebalo da otkrije... Nastaviću da podržavam stvarni, ozbiljni rad našeg krivičnopravnog sistema i naših senatskih odbora", rekao je on uoči proceduralnog glasanja.
18. maja, deset dana prije glasanja u Senatu na kom je usvajanje zakona zaustavljeno, Trump je izdao izjavu u kojoj savjetuje republikance u Senatu i Predstavničkom domu da glasaju za predloženu kongresnu komisiju, nazivajući je "zamkom demokrata" sa "samo više partijske nepravičnosti". Takođe je molio Republikanci da "postanu mnogo čvršći i pametniji i prestanu da budu iskorištavani od radikalne ljevice".
Kongresni odbori, istraga FBI...
Razni odbori Senata i Predstavničkog doma - za nacionalnu bezbjednost, nadzor, pravosuđe - organizuju saslušanja. Ali opseg istraga odbora ograničen je na njihove specifične jurisdikcije i nadležnosti, što sveobuhvatnu kongresnu reviziju - u nedostatku komisije sa širokim mandatom i ovlaštenjem za izdavanje obavezujućih poziva - čini gotovo nemogućom.
Slično tome, američki Sekretarijat za pravosuđe istražuje pobunu na Capitolu, a FBI je uložio iscrpne napore da identifikuje, uđe u trag i podigne optužnice protiv počinilaca i učesnika. Analitičari, međutim, primjećuju da se osnovni uzroci onoga što se dogodilo 6. januara i kritične odluke koje su u to vrijeme donijeli ključni igrači u Washingtonu šire teme od od pitanja reda i mira.
Predsjednik Biden mogao bi da potpiše uredbu za imenovanje predsjedničke komisije koja bi istražila događaje 6. januara, što je pristup kom se protivila predsjedavajuća Predstavničkim domom, demokratkinja Nancy Pelosi. I ta opcija ima nedostataka, kaže Seamus Hughes, bivši zaposlenik Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma. Hughes je primjetio da bi FBI odbio da dijeli osjetljive informacije ako članovima komisije nedostaju bezbjednosne dozvole, dodajući da pregled klasifikacija FBI-a "traje mjesec dana".
Pitanja raspravama na internetu
Hughes je zamjenik direktora Programa za ekstremizam Univerziteta George Washington, koji prati slučajeve 455 osoba uhapšenih u vezi sa neredima u Capitolu i koji je sakupio hiljade stranica pravnih dokumenata i demografskih podataka o pojedincima. Za njega su posebno zanimljive komunikacije između američkih organa reda prije 6. januara.
Hughes ukazuje na dopis FBI-a porijeklom iz Norfolka u državi Virginia, dan prije pobune, u kom se upozorava na raspravu na mreži o nasilju i "ratu" u američkom Capitolu. Želi da zna da li su postojali neki drugi dopisi koji su prorekli nasilje 6. januara.
"Sve je treptalo crveno (znakova upozorenja je bilo u izobilju) do 6. januara", rekao je Hughes za Glas Amerike, dodajući da je "čitav niz obavještajnih proizvoda" trebalo da upozori policiju da se spremaju ozbiljne nevolje. On također primjećuje da je FBI upozorio pojedine lidere ekstremističkih grupa protiv okupljanja u Washingtonu 6. januara.
"Ako se to podiglo na nivo da agenti FBI pokucaju na vrata nekih slučajnih osoba u Wisconsinu i kažu im da ne putuju 6. januara", rekao je Hughes, "to mi govori da je bilo zabrinutosti u Birou".
Riječi, postupci predsjednika Trumpa
U podne 6. januara, Trump je na mitingu vatrenih pristalica na otvorenom rekao da su mu izbori 2020. "ukradeni", dodajući: "Ako se ne borite pakleno, više nećete imati zemlju".
Gomila je nakon toga pohrlila ka Capitolu, dok se Trump vratio u Bijelu kuću gdje je navodno vidio upozorenja na televiziji o proboju.
Ono što je Trump činio i što nije činio dok je rulja lutala Capitolom, fokus je kalifornijskog demokratskog predstavnika Teda Lieua iz Californije, jednog od devet menadžera Predstavničkog doma za drugo suđenje predsjedniku Trumpu o opozivu. On želi da zna šta se dogodilo u Bijeloj kući kada su neredi započeli i kada su mnogobrojni zakonodavci pokušali da dođu do Trumpa telefonom moleći za pomoć da se situacija smiri.
Lider republikanske manjine u Predstavničkom domu Kevin McCarth navodno je stupio u žestoku raspravu sa Trumpom, dok ga je podsticao da opozove svoje pristalice.
"S kim je razgovarao (Trump)? Kakvi su bili ti razgovori", upitao je Lieu je u intervjuu za Glas Amerike, dodajući da je policija američkog Capitola trebalo da bude "bolje informisana, bolje naoružana i bolje opremljena za obračun sa ruljom".
Strani faktor
Iako izgrednici 6. januara nisu uspjeli da spriječe Kongres da potvrdi Bidenovu pobjedu na Elektorskom koledžu, neki posmatrači imaju pitanja o budućim izborima u svjetlu onoga što se dogodilo.
David Levine je savjetnik za integritet izbora u Alijansi za obezbjeđivanje demokratije. Kaže da je "izazov napredovati" do sljedećih izbora bez sveobuhvatnog, zajedničkog razumijevanja onoga što se dogodilo 6. januara.
Levine primjećuje da je rusko miješanje ubrizgalo haos i dezinformacije u izborni ciklus 2016. godine. Želi da zna "kakvu su ulogu, ako su je uopšte imali, imali strani faktori" u vođenju pobune na Capitolu.
Carke iz Soufan grupe ponovio je zabrinutost.
"Da li je bilo finansijskih transakcija kojih nismo svjesni", upitao je on dodajući da bi Amerikanci trebalo da znaju da li se finansiranje iz stranog entiteta usmjerava prema ekstremističkim grupama. "Nevjerovatno mi je što ne postoji želja da se saznaju ove stvari", rekao je.
Mozaik će vjerovatno biti sklopljen
Neki analitičari predviđaju da će "mozaik" izvještaja iz Kongresa i nezavisnih izvora dati složenu sliku događaja iz 6. januara. Ali Seamus Hughes kaže da američko razumijevanje nereda u Capitolu neće biti potpuno kao ono 11. septembra 2001. godine, kada su teroristički napadi podstakli formiranje posebne komisije i iscrpno izvještavanje o onome što se dogodilo.
David Levine se još uvijek nada da će biti moguća sveobuhvatnija analiza onoga što se dogodilo 6. januara, nazivajući to "pretposljednjim testom za zemlju", jer izbjegavanje istrage o političkim problemima "nije ono što rade dobre demokratije".
Levine je rekao: "Konačni test će biti obezbjeđivanje da se napadi na naš demokratski proces i institucije, poput onih kojima smo svejdočili 6. januara, nikada ne ponove".
See all News Updates of the Day
Iako vlada ostaje otvorena, intenziviraju se politički sukobi u SAD

Američka vlada je u nedjelju ostala otvorena, uz obezbjeđenje finansiranja do sredine novembra, ali su se politički sukobi među republikanskim zakonodavcima u vezi sa glasanjema za održavanje rada samo pojačali.
Konzervativni republikanski kongresmen Matt Gaetz sa Floride rekao je za "talk show" emisije da će ove nedjelje pokušati da svrgne predsjedavajućeg Predstavničkog doma Kevina McCarthyja, lidera tijesne republikanske većine u Predstavničkom domu.
To se događa pošto je McCarthy, u oštrom preokretu u subotu, pozdravio skoro jednoglasan blok opozicionih demokratskih poslanika koji su glasali za sprječavanje djelimičnog zatvaranja vlade.
"Mislim da moramo da napravimo taj bolni rez. Mislim da moramo da nastavimo sa novim rukovodstvom koje može da bude pouzdano", rekao je Gaetz u emisiji CNN-a.
On je optužio McCarthyja da je pogazio obećanja data zakonodavcima sa tvrde desnice kada je postao predsjedavajući u januaru da će smanjiti vladinu potrošnju na nivoe prije pandemije koronavirusa 2020. i da neće usvajati ključne zakone uz pomoć glasova demokrata.
Međutim, izgledalo je da McCarthy nije zabrinut zbog Gaetzovog poteza protiv njegovog predsjedavanja, pošto je za CBS izjavio:
"Preživjeću. Više ga zanima da obezbijedi TV intervjue nego da nešto radi. Htio je da nas gurne u zatvaranje", rekao je McCarthy, dodavši da bi prekid rada odložio isplatu plata vojnom osoblju koje živi u Gaetzovom kongresnom okrugu.
"Izađi sa tim", rekao je McCarthy o potezu da ga zbaci. "Hajde da završimo to".
U Bijeloj kući, demokratski predsjednik Joe Biden osudio je previranja među republikanskim zakonodavcima. Rekao je da bi trebalo da ispoštuju dogovor koji je sklopio prije nekoliko mjeseci sa McCarthyjem o ukupnom maksimumu potrošnje za fiskalnu godinu koja je počela u nedjelju, čemu su se konzervativni republikanci protivili i od tada su pokušali da dodatno smanje.
"Muka mi je i umoran sam od dovođenja (situacije) do krajnjih granica", rekao je Biden. "Nikada nisam vidio republikanski Kongres - ili bilo koji Kongres - da se ovako ponaša… Što je mnogo - mnogo je. Snažno pozivam svoje republikanske prijatelje u Kongresu da ne čekaju. Zaustavite igre. Na posao da biste odobrili pakete potrošnje za narednih 12 mjeseci."
Gaetz, zakonodavac u Predstavničkom domu u četiri mandata, rekao je o McCarthyju u emisiji ABC Newsa: "Gotovo da nema obećanja koje nije prekršio".
McCarthy je posljednjih dana unaprijedio mjere čiji su pokrovitelji bili republikanci uz oštro smanjenje potrošnje, ali je sve izgubio na glasanju u Predstavničkom domu, često pošto su najtvrđi desničarski poslanici u republikanskom klubu zahtijevali još veća smanjenja.
Ali sa djelimičnim zatvaranjem vlade koje se naziralo u subotu u ponoć, McCarthy je progurao zakone prihvatljive za većinu republikanskih zakonodavaca, iako ne za najkonzervativniji blok.
"Neko mora da bude odrasla osoba", rekao je McCarthy poslije glasanja u Predstavničkom domu. "Ja ću se rukovoditi onim što je najbolje za ovu zemlju. Biću konzervativac koji radi stvar za američku javnost. Šta god da bude, neka bude, jer vjerujem u neodustajanje od Amerike. Neću biti dužan nekome ko predstavlja i radi nešto drugačije."
Većina od 221 republikanca u Predstavničkom domu od 435 članova i dalje podržava McCarthyja kao predsjedavajućeg, ostavljajući Gaetza daleko od većine od 218 - neophodne bi izabrao drugog lidera kongresnog doma.
Kongresmen Michael Lawrel, njujorški republikanac, rekao je za ABC da su Gaetzove pritužbe protiv McCarthyja "klevetnički govor obmanjujućeg razmišljanja".
Ali moglo bi biti dvadesetak ili više republikanaca spremnih da stanu na stranu Gaetza kako bi pokušali da svrgnu McCarthyja, što je broj do kojeg se dolazi na osnovu broja onih koji su glasali protiv planova potrošnje koje je preferirao predsjedavajući posljednjih dana. Šest republikanaca je reklo da neće glasati ni za jednu kratkoročnu mjeru finansiranja, poput one koja je na kraju dobila podršku u Kongresu i koju je potpisao predsjednik Biden.
To da li će manjinski demokratski blok od 212 zakonodavaca glasati sa Gaetzom za smjenjivanje McCarthyja ili će podržati nastavak njegovog predsjedavanja, vjerovatno će ove nedjelje predstavljati osnov za široko rasprostranjene intrige i sklapanje dogovora.
Gaetz je rekao za CNN: "Ako u ovo vrijeme sljedeće nedjelje, Kevin McCarthy i dalje bude predsjedavajući Predstavničkog doma, to će biti zato što su ga demokrate izvukle i on može da bude njihov predsjedavajući, a ne moj".
On nije pomenuo imena nekih drugih republikanskih zakonodavaca koje bi on više volio.
Jedna demokratska članica Kongresa - Alexandria Ocasio-Cortez iz New Yorka rekla je za CNN da "nije na demokratama da spase Kevina McCarthyja" i da će "apsolutno" glasati za njegovo smjenjivanje.
Ona je rekla da ako demokrate na kraju glasaju da podrže McCarthyjev nastavak predsjedavanja, "ne odustajemo ni od čega besplatno. To ima svoju cijenu".
Ona je rekla da republikanski blok u Predstavničkom domu "nije umjerena stranka. Postoje samo različiti stepeni odanosti [bivšem predsjedniku] Donaldu Trumpu", koji je ohrabrivao republikanske zakonodavce da dozvole zatvaranje vlade.
Šta bi demokrate mogle da zahtijevaju u zamjenu da podrže McCarthyja nije jasno, ali neki oblik podjele vlasti u odborima u usko podijeljenom Predstavničkom domu mogao bi da bude jedan od ciljeva. Sa svojom tijesnom većinom u domu, republikanci sada kontrolišu dnevni red na panelima Predstavničkog doma.
Biden vrši pritisak na republikance u vezi slanja pomoći Ukrajini

Američki predsjednik Joe Biden vrši pritisak na republikance u Kongresu da podrže zakon o pružanju veće pomoći Ukrajini nakon što je zakon o privremenom finansiranju kojim je izbjegnuto gašenje vlade izostavio pomoć za zemlju.
Finansiranje Ukrajine je odbačeno na insistiranje nekih tvrdolinijaških republikanaca.
Bez privremenog finansiranja, milioni federalnih službenika bi ostali bez plate, a širok spektar usluga bi bio ukinut.
U nedjelju je Biden rekao da očekuje da će predsjedavajući republikanskog Predstavničkog doma Kevin McCarthy zadržati svoju posvećenost osiguranju finansiranja, ali je upitao da li može vjerovati McCarthyju u još jednom dogovoru, Biden je odgovorio:
"Upravo smo napravili jedan o Ukrajini, pa ćemo saznati."
Zvaničnik Bijele kuće rekao je da predsjednik misli na obećanja republikanaca da će donijeti poseban zakon po tom pitanju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u govoru objavljenom u nedjelju rekao je da ništa ne može "ugasiti" odluku Ukrajine da se bori protiv Rusije, iako nije direktno spomenuo previranja Washingtona.
Ukrajinski ministar odbrane je odvojeno rekao da je dobio uvjeravanja o daljnjoj vojnoj pomoći u razgovoru s američkim ministrom odbrane Lloydom Austinom.
U međuvremenu, u Kijevu je visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku u nedjelju rekao da će blok povećati vojnu podršku zemlji, a u objavi na društvenim mrežama rekao je da priprema "dugoročne sigurnosne obaveze".
SAD: Kongres usvojio privremeni budžet, vlada ostaje otvorena

Američki Kongres usvojio je u subotu zakonski prijedlog za privremeno finansiranje vlade, nekoliko sati uoči isticanja budžeta u ponoć, što je omogućilo da vladine službe ostanu otvorene i poslije 1. oktobra.
Zakon, koji je pola sata prije isticanja roka potpisao predsjednik Joe Biden, predviđa finansiranje vlade do 17. novembra, što će članovima Kongresa omogućiti da pregovaraju o punom budžetu za fiskalnu 2024. godinu koja počinje u nedelju.
Mjera, osim finansiranja vlade na trenutnom nivou, obuhvata i novac za katastrofe ali ne i za dodatnu pomoć Ukrajini koju je Bijela kuća tražila.
Privremeno finansiranje vlade u Senatu je u subotu uveče podržalo 88 senatora, dok je 9 bilo protiv. Prethodno je Predstavnički dom usvojio isti prijedlog većinom od 335 prema 91. Za prijedlog je glasalo više demokrata - svi osim jednog - nego republikanaca. U Americi, zakonski prijedlog moraju da usvoje oba doma Kongresa, prije nego što ga potpiše predsjednik.
Predsedavajući Predstavničkog doma Kevin Mekarti, zakazao je glasanje u donjem domu Kongresa nekoliko sati prije četvrtog djelimičnog zatvaranja vlade u poslednjih deset godina. Mekarti se time suprostavio desničarima u Republikanskoj stranci koje su insistirali na tome da se bilo koji zakonski prijedlog usvoji samo glasovima republikanaca i sada bi mogli da pokrenu proceduru za Mekartijevu smjenu.
Biden je pozdravio dvostranačke napore da se spriječi zatvaranje vlade, ali je optužio republikance u Predstavničkom domu za "vještački izazvanu krizu", podsjećajući da je sa predsjedavajućim Mekartijem postigao sporazum o budžetu prije nekoliko mjeseci.
"Dvostranačke većine u Predstavničkom domu i Senatu večeras su glasale da vladu drže otvorenom, spriječavajući nepotrebnu krizu koja bi nanijela nepotrebnu bol milionima marljivih Amerikanaca", saopštio je Biden.
Takođe je ponovio podršku Ukrajiini i pozvao Kongres da usvoji zasebni prijedlog za pomoć toj zemlji u ratu protiv Rusije.
"Ne možemo, pod bilo kojim okolnostima, dozvoliti da se prekine američka podrška Ukrajini", poručio je Bajden.
Lideri u Senatu iz obje stranke objavili su zajedničko saopštenje u kojem su se obavezali da će "narednih sedmica" glasati o dodatnoj pomoći Ukrajini.
Odluka o privremenom finansiranju vlade predstavlja veliki zaokret u odnosu na situaciju u petak kada se činilo da je zatvaranje vlade neminovno. Zatvaranje vlade značilo bi da 4 miliona vladinih službenika ne bi bilo plaćeno - bez obzira na to da li bi radili ili ne.
Federalne agencije već su imale spremne planove za djelimično zatvaranje vlade, odnosno koje aktivnosti bi bile nastavljene - kao što su bezbjednosna kontrola na aerodromima i granične patrole - a koje obustavljene - naučna istraživanja i programi za 7 miliona siromašnih majki.
"Amerikanci mogu da odahnu: vlada neće biti zatvorena večeras. Demokrate su od početka govorile da je jedino rešenje da se izbjegne zatvaranje ono koje bi podržale obje stranke, i drago nam je što je predsjedavajući Mekarti konačnu čuo našu poruku", rekao je lider demokratske većine u Senatu Čak Šumer.
Konzervativno krilo protiv privremenog finansiranja
Desničarsko krilo Republikanske stranke u Predstavničkom domu, u kojem republikanci imaju tijesnu većinu, odbacilo je u petak zakonski prijedlog o privremenom finansiranju vlade, koji je podržao predsjedavajući Mekarti.
U donjem domu Kongresa je sa 232 glasova protiv i 198 ZA odbijena mjera da se vlada finansira 30 dana, da bi se zakonodavcima dalo više vremena da pregovaraju.
Prijedlog je predviđao smanjenje budžetskih troškova i uvođenje ograničenja na imigraciju i graničnu bezbjednost, što su republikanski prioriteti koji nisu imali mnogo šanse da budu usvojeni u Senatu, u kojem većinu imaju demokrate.
U slučaju da Kongres nije usvojio zakon o finansiranju vlade, koji bi američki predsjednik Joe Biden potpisao, od nedelje u ponoć, stotine hiljada vladinih službenika trebalo je da bude poslato na prinudni odmor. Komisija za hartije od vrijednosti bi obustavila većinu regulatornih aktivnosti, a zatvorila bi se i Nacionalna služba za parkove.
Američka sekretarka za finansije Dženet Jelen upozorila je u petak da bi zatvaranje vlade "podrilo" ekonomski napredak, obustavljanjem ključnih programa za mala preduzeća i djecu, te da bi moglo da odloži ključne infrastrukturne radove.
Zatvaranje vlade uticalo bi i na rad State Departmenta, upozorio je u petak američki državni sekretar Antony Blinken i poručio da će biti preduzet svaki mogući korak da se osigura da će ta vladina agencija "obavljati dužnost zaštite nacionalne bezbjednosti".
Djelimično zatvaranje vlade 1. oktobra bilo bi četvrto u poslednjoj deceniji, a uslijedilo bi samo četiri mjeseca nakon što je savezna vlada zbog spora u Kongresa bila blizu situacije u kojoj ne bi bila u mogućnosti da plaća račune. Stalni sporovi o budžetu zabrinuli su finansijska tržišta, a kreditna agencija Mudis upozorila je da bi to moglo da nanese štetu američkom kreditnom rejtingu.
Predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Kevin Mekarti, i Biden u junu su postigli dogovor kojim bi vlada bila finansirana sa hiljadu 590 milijardi dolara u fiskalnoj 2024. godini, ali su konzervativni republikanci tražili dodatno rezanje budžetskih troškova od 120 milijardi dolara, uz oštre mjere za zaustavljanje priliva migranata na američkoj granici sa Meksikom.
Trenutni spor odnosio se na relativno mali dio američkog budžeta za ovu fiskalnu godinu koji iznosi 6 hiljada 400 milijardi dolara.
Pojedini republikanci zaprijetili su da će smijeniti Mekartija s položaja predsjedavajućeg ako usvoji budžet uz podršku demokrata.
Bivši predsjednik Donald Trump, vjerovatni Bidenov protivkandidat 2024. godine, na društvenim mrežama je tražio od svojih saveznika u Kongresu da zatvore vladu.
SAD: Bez dogovora u Kongresu o budžetu, zatvaranje vlade izvjesno

Američku vladu samo jedan dan dijeli od djelimičnog zatvaranja, s obzirom na to da u Kongresu i dalje nema dogovora o načinu finansiranja vladinih službi.
Desničarsko krilo Republikanske stranke u Predstavničkom domu, u kojem republikanci imaju tijesnu većinu, odbacilo je zakonski prijedlog o privremenom finansiranju vlade, koji je podržao predsjedavajući Kevin Mekarti. To znači da će vladine službe gotovo sigurno biti djelimično zatvorene od nedelje.
U donjem domu Komgresa je sa 232 glasova protiv i 198 ZA odbijena mjera da se vlada finansira 30 dana, da bi se zakonodavcima dalo više vremena da pregovaraju.
Prijedlog je predviđao smanjenje budžetskih troškova i uvođenje ograničenja na imigraciju i graničnu bezbjednost, što su republikanski prioriteti koji nisu imali mnogo šanse da budu usvojeni u Senatu, u kojem većinu imaju demokrate. U Americi, zakonski prijedlog moraju da usvoje oba doma Kongresa, prije nego što ga potpiše predsjednik.
U međuvremenu, u Senatu se raspravljalo o odvojenoj dvostranačkoj mjeri za privremeno finansiranje vlade do 17. novembra.
Ako Kongres ne usvoji zakon o finansiranju vlade, koji bi američki predsjednik Joe Biden potpisao, od nedelje u ponoć, stotine hiljada vladinih službenika biće poslato na prinudni odmor. Komisija za hartije od vrijednosti će obustaviti većinu regulatornih aktivnosti, a zatvoriće se i Nacionalna služba za parkove.
Američka sekretarka za finansije Dženet Jelen upozorila je da će zatvaranje vlade "podriti" ekonomski napredak, obustavljanjem ključnih programa za mala preduzeća i djecu, te da bi moglo da odloži ključne infrastrukturne radove.
Zatvaranje vlade uticaće i na rad State Departmenta, upozorio je u petak američki državni sekretar Antony Blinken i poručio da će biti preduzet svaki mogući korak da se osigura da će ta vladina agencija "obavljati dužnost zaštite nacionalne bezbjednosti".
Donji dom Kongresa je u četvrtak usvojio tri od četiri zakonska prijedloga za finansiranje četiri vladine službe, ali s obzirom na to da sadrže konzervativne prioritete, neće biti usvojeni u Senatu u kojem većinu imaju demokrate. Čak i ako bi ih Biden potpisao, ne bi spriječili djelimično zatvaranje vlade, zato što ne predviđaju finansiranje svih službi.
Desničarsko krilo republikanaca takođe je saopštilo da neće podržati senatski prijedlog o finansiranju vlade do 17. novembra, koji ima široku dvostranačku podršku u gornjem domu Kongresa, uključujući i republikanskog lidera Miča Mekonela.
Djelimično zatvaranje vlade 1. oktobra bilo bi četvrto u poslednjoj deceniji, a uslijedilo bi samo četiri mjeseca nakon što je savezna vlada zbog spora u Kongresa bila blizu situacije u kojoj ne bi bila u mogućnosti da plaća račune. Stalni sporovi o budžetu zabrinuli su finansijska tržišta, a kreditna agencija Mudis upozorila je da bi to moglo da nanese štetu američkom kreditnom rejtingu.
Predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Kevin Mekarti, i Biden u junu su postigli dogovor kojim bi vlada bila finansirana sa hiljadu 590 milijardi dolara u fiskalnoj 2024. godini, ali su konzervativni republikanci tražili dodatno rezanje budžetskih troškova od 120 milijardi dolara, uz oštre mjere za zaustavljanje priliva migranata na američkoj granici sa Meksikom.
Trenutni spor odnosi se na relativno mali dio američkog budžeta za ovu fiskalnu godinu koji iznosi 6 hiljada 400 milijardi dolara.
Pojedini republikanci zaprijetili su da će smijeniti Mekartija s položaja predsjedavajućeg ako usvoji budžet uz podršku demokrata, što bi bio zagarantovan ishod s obzirom da bi bilo koji prijedlog Predstavničkog doma morao da bude usvojen i u Senatu, gdje demokrate imaju većinu.
Bivši predsjednik Donald Trump, vjerovatni Bidenov protivkandidat 2024. godine, na društvenim mrežama je tražio od svojih saveznika u Kongresu da zatvore vladu.
SAD broje dane do zatvaranje vlade: Ko će biti pogođen i šta slijedi?

Američka savezna vlada mogla bi da bude zatvorena sa krajem septembra što će poremetiti mnoge usluge, uticati na vladine službenike i izazvati nove poremećaje u američkoj politici. Zatvaranje vlade 1. oktobra, za sada je sve izvjesnije zbog spora oko budžetske potrošnje u Kongresu.
Neke vladine službe će biti izuzete - na primjer i dalje će biti isplaćivano socijalno osiguranje - ali će druge operacije biti značajno ograničene. Federalne agencije zaustaviće sve operacije koje se ne smatraju vitalnim, a milioni vladinih službenika, uključujući i pripadnike vojske, neće biti plaćeni.
Šta znači zatvaranje vlade?
Vlada se zatvara kada Kongres ne uspije da usvoji zakonski prijedlog o budžetu, koji predsjednik potpisuje u zakon. Članovi Kongresa trebalo bi da usvoje 12 različitih zakonskih prijedloga o finansiranju vladinih službi, ali je taj proces dug zbog čega često usvajaju privremenu budžetsku mjeru koja omogućava nastavak rada vlade.
Kada se ne usvoje zakoni za finansiranje vlade, vladine službe moraju da obustave sve operacije koje se ne smatraju vitalnim i ne isplaćuju plate dok god je vlada zatvorena.
Zaposleni koji se smatraju ključnim za javnu bezbjednost, kao što su kontrolori leta i pripadnici organa za sprovođenje zakona, i dalje moraju da dolaze na posao, dok se drugi radnici šalju na prinudni odmor. Prema zakonu iz 2019. godine, ti radnici će dobiti plate retroaktivno kada se usvoji budžet.
Kada će vlada biti zatvorena i koliko će to da traje?
Aktuelni budžet za vladu ističe 1. oktobra, na početku naredne federalne budžetske godine. To znači da bi vlada bila zatvorena od ponoći u nedelju, ako Kongres ne usvoji plan za finansiranje koji bi predsjednik potpisao.
Nemoguće je predvidjeti koliko dugo bi vlada bila zatvorena. Senat, u kojem većinu imaju demokrate, i Predstavnički dom koji kontrolišu republikanci, imaju veoma različite prijedloge za izbjegavanje zatvaranja vlade. Predsjedavajući donjeg doma Kongresa Kevin Mekarti takođe ne uspijeva da dobije podršku desničarskog krila svoje stranke za mjeru kojom bi se izbjeglo zatvaranje vlade. Mnogi se spremaju za višenedeljno zatvaranje vladinih službi.
Ko će biti pogođen ako se vlada zatvori?
Milionima vladinih službenika kasniće plate dok je vlada zatvorena, uključujući i oko 2 miliona pripadnika vojske i više od dva miliona civilnih radnika širom zemlje.
Gotovo 60 odsto radnika federalne vlade radi u Pentagonu i Sekretarijatima za pitanja veterana i unutrašnju bezbjednost.
Svi aktivni vojnici i rezervisti bi nastavili da rade, ali bi na prinudni odmor bilo poslato više od polovine civilne radne snage u Pentagonu, što je oko 440.000.
Vladini službenici raspoređeni su širom zemlja - od agenata Uprave za bezbjednost u saobraćaju koji su zaduženi za bezbjednost na aerodromima do poštanskih radnika.
Sekretar za saobraćaj Pit Butidžidž najavio je da će biti zaustavljena obuka novih kontrolora leta, a da će njih hiljadu koji se trenutno obučavaju biti poslati na prinudni odmor. Čak i ako vlada bude zatvorena samo nekoliko dana, to znači da sekretarijat neće dostići ciljeve za narednu godinu kada je riječ o zapošljavanju nove radne snage.
"Zamislite pod kakvim je već pritiskom kontrolor leta kada radi, a zatim zamislite dodatni stres kada dođe na posao, a kući ostavlja porodicu koja više ne može da računa na platu", rekao je Butidžidž.
Zatvaranje vlade moglo bi da ima i dalekosežne posljedice po vladine usluge - kao što su klinički testovi, dozvole za nošenje oružja i pasoši.
Neke vladine kancelarije će takođe biti potpuno zatvorene ili će raditi skraćeno radno vrijeme. Firme blisko povezane sa vladom, kao što su podugovarači ili turističke agencije, takođe bi mogle da budu suočene sa poromećajem. Turistički sektor mogao bi da gubi 140 miliona dolara dnevno zbog zatvaranja vlade, saopštilo je Udruženje putničke industrije.
Članovi Kongresa takođe upozoravaju da bi zatvaranje vlade moglo da pogodi finansijska tržišta. Goldmen saks procjenjuje da će to smanjiti ekonomski rast za 0,2 odsto za svaku nedelju koju bude trajalo, ali da će se situacija poboljšati po otvaranju vlade.
Drugi pak upozoravaju da poremećaj vladinih operacija ima dalekosežne posljedice zato što će poljuljati povjerenje građana u vladu i njenu sposobnost da obavlja osnovne dužnosti.
Šta se događa sa sudskim procesima, radom Kongresa i predsjedničkom platom?
Predsjednik i članovi Kongresa će nastaviti da rade i da budu plaćeni. Međutim, njihovo osoblje koje se ne smatra vitalnim za svakodnevne operacije biće poslato na prinudni odmor.
Vrhovni sud, čiji novi mandat počinje u ponedeljaljak, neće biti pogođen kratkoročnim zatvaranjem vlade zato što može da se finansira od sudskih troškova, kao što su nadoknade za podnošenje tužbe ili druga dokumenta, rekla je portparolka suda Patriša Mekejb.
I ostali federalni sudovi će funkcionisati normalno najmanje prve dvije nedelje oktobra, rekao je Piter Kaplan, portparol sudova.
Čak i u slučaju da vlada bude zatvorena duže vrijeme, neće biti zatvoreni svi sudovi koji će pojedinačno odlučivati o tome koje će se procesi nastaviti. Sudije Vrhovnog suda i duge federalne sudije i dalje će biti plaćeni zato što je Ustavom zabranjeno da se sudijama smanjuje plata tokom mandata.
Takođe, zatvaranje vlade neće pogoditi ni rad trojice specijalnih tužilaca koje je imenovao sekretar za pravosuđe Merik Garland zato što se plaćaju iz stalnog budžeta.
To znači da dva federalna slučaja protiv bivšeg predsjednika Donalda Trampa, kao i slučaj protiv sina predsjednika Džoa Bajdena Hantera neće biti poremećeni. Tramp je od republikanaca tražio da ukinu finansiranje krivičnih procesa protiv njega, kao uslov za usvajanje budžeta za ostatak vlade, navodeći da je ovo "poslednja šansa" da reaguju.
Da li je američka vlada ranije zatvarana?
Prije 1980-tih, operacije federalne vlade nisu bile značajno pogađane neusvajanjem budžeta do određenog roka. Međutim, tadašnji sekretar za pravosuđe Bendžamin Sivileti je u nizu pravnih mišljenja 1980. i 1981. godine tvrdio da vladine službe ne mogu legalno da rade tokom perioda kada nema budžeta.
Federalni zvaničnici od tada djeluju po principu da mogu da se prave izuzeci za poslove koji se smatraju "ključnim" za javnu bezbjednost i ustavne dužnosti.
Od 1976. godine, budžet nije usvojen na vrijeme 22 puta, od čega su u 10 slučajeva radnici slati na prinudni odmor. Međutim, najznačajnija zatvaranja vlade dogodila su se od mandata predsjednika Bila Klintona, kada su tadašnji predsjedavajući Predstavničkog doma Njut Gingrič i njegove konzervativne republikanske kolege zahijevale rezanje budžetskih troškova.
Vlada je najduže bila zatvorena između 2018. i 2019. godine kada su se tadašnji predsjednik Tramp i demokrate u Kongresu sukobili zbog Trampovog zahtjeva da se finansira izgradnja zida na granici. Vladine službe su bile zatvorene 35 dana, tokom praznika, ali samo djelimično zato što je Kongres usvojio neke zakone za finansiranje dijela vlade.
Šta je potrebno da bi vlada bila ponovo otvorena?
Kongres je odgovoran za finansiranje vlade. Predstavnički dom i Senat moraju da usaglase isti način finansiranja vlade, a prijedlog postaje zakon kada ga predsjednik potpiše.
Dvije strane su duboko podijeljene i nisu blizu postizanja dogovora o nastavku finansiranja vlade. Međutim, ako vlada bude zatvorena više nedelja, rašće pritisak da se okonča zastoj, naročito kada budu kasnile plate vojnicima ili bude poremećeni avio saobraćaj i bezbjednost na granici.
Kongres često usvaja privremene mjere za finansiranje vlade, dok traju pregovori o budžetu, ali su ovog puta protiv toga konzervativni republikanci koje na to podstiče i Tramp.
Ako budu uspješni u svom protivljenju, vlada bi mogla da bude zatvorena više nedelja ili duže.