Linkovi

BiH: Najavljeni protesti porodica za povratak žena i djece iz sirijskih kampova


FILE - Women walk through al-Hol displacement camp in Hasaka governorate, Syria, April 1, 2019. There has long been worry about a potential coronavirus outbreak in northeastern Syria, home to several displaced-person and refugee camps.
FILE - Women walk through al-Hol displacement camp in Hasaka governorate, Syria, April 1, 2019. There has long been worry about a potential coronavirus outbreak in northeastern Syria, home to several displaced-person and refugee camps.

Protest porodica žena i djece smještenih u kampovima “Al-Hol” i “Al-Roj” u Siriji planirano je da se održi u četvrtak u Sarajevu, kako bi skrenuli pažnju državnih vlasti na njihov povratak u Bosnu i Hercegovinu budući da su uslovi u kojima oni borave jako loši, a informacija o njihovom mogućem povratku nema, navode članovi porodica za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Senija Muhamedagić, čija je kćerka s djecom smještena u kampu “Al-Roj”, za BIRN BiH kaže kako je situacija tamo jako loša, te da se u posljednjih mjesec dana nije ni čula s kćerkom.

“U zadnjih mjesec dana cure se ne javljaju nikako jer je dolje katastrofa. Ne smiju da imaju telefon, pretresaju ih stalno, i kod koga nađu telefon, odvode ga u zatvor”, kaže Muhamedagić, dodajući da se tako djeca razdvajaju i ostaju s drugim ženama.

“Stanje je takvo kakvo je, strah je unesen veliki”, kaže Muhamedagić.

Kako navodi, od vlasti u BiH nema informacija koliko rade na povratku žena i djece, zbog čega će i organizirati proteste.

Iz Ministarstva sigurnosti BiH su za BIRN BiH naveli kako se u kampovima u Siriji nalazi 29 punoljetnih žena i oko 70 djece bosanskohercegovačkih državljana, te da su članovi njihovih porodica upućivali zahtjeve za njihov povratak.

“Povratak i prihvat bh. državljana iz kampova u Siriji može se provesti prema planu po kojem je proveden prvi prihvat u decembru 2019., uz određene korekcije prilagođene trenutnoj situaciji. Pandemija COVID-19 otežava kompletan proces, a prema informacijama koje imamo, virus se pojavio i u kampovima, što dodatno otežava ionako loše zdravstveno-higijenske uvjete u kampovima”, naveli su iz Ministarstva.

Krajem prošle godine, iz Sirije je u BiH deportirana skupina bivših pripadnika takozvanog ISIL-a. U ovoj skupini, prvoj koja je iz Sirije organizirano vraćena u BiH nakon pada takozvanog ISIL-a u martu 2019. godine, bilo je sedam muškaraca, šest žena i 12-ero djece.

Dvije žene koje su smještene u kampu “Al-Hol”, s kojima je putem članova porodice razgovarala novinarka BIRN-a BiH, navele su kako se sve vrijeme tokom njihovog boravka u kampu žene odvode na ispitivanje, te se vraćaju s raznim traumama.

“Svjedok sam jedne Bosanke koja je izudarana u glavu. Njeno lice je bilo crno, zeleno, plavo… samo su je u glavu udarale”, priča jedna od žena i navodi kako se, nakon što neke od žena budu smještene u zatvor, djecu stariju od 12 godina odvajaju od majki.

BIRN BiH nije mogao nezavisno potvrditi ove navode, ali izvještaji međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih i dječijih prava već nekoliko mjeseci ukazuju na pogoršanje odnosa prema stanovnicima kampa.

Šaćir Gostevčić, čija je snaha s petero djece smještena u kampu “Al-Hol”, kaže kako je odvođenje djece najveći strah i za majke i za drugu djecu.

“Moje najstarije unuče ima više od deset godina. I snaha se sad plaši da će njega uzeti”, kaže Gostevčić, koji pojašnjava kako djeca, da bi se igrala u igraonici, moraju satima čekati da dođu na red.

“Nema nikakve škole, pojedini između sebe organizuju. Moja [snaha] je davala jednoj sirotici novac da njeni idu na neku edukaciju pošto je ona završila nešto oko djece”, priča Gostevčić.

Iz organizacije Save the Children su za BIRN BiH kazali kako postoje izvještaji o odvođenju djece iz kampa i premještanju u drugu ustanovu na rehabilitaciju, dok se u Izvještaju UNICEF-a iz jula ove godine navodi kako je zabrinjavajući manjak informacija o premještaju porodica iz kampa “Al-Hol” u “Al-Roj”, pri čemu je prijavljen premještaj mladih od 12 do 15 godina bez pratnje, u zatvor “Alaya”.

O navodima o nasilju ili zlostavljanju u kampovima kojim upravljaju kurdske snage, iz Međunarodnog komiteta Crvenog križa (MKCK) kažu kako informacije ne mogu dijeliti javno, zbog toga što sklapaju povjerljivi bilateralni sporazum s vlastima u svakoj zoni sukoba, ali da Crveni križ provodi širok spektar aktivnosti štiteći ljude pogođene oružanim sukobima.

“To uključuje posjećivanje pritvorskih mjesta kako bi se osiguralo da se sa svim ljudima lišenim slobode [bilo s civilima ili pripadnicima oružanih snaga ili grupa] postupa humano, uz poštivanje njihovog dostojanstva i da imaju koristi od adekvatnih uslova pritvora. MKCK također nastoji osigurati da se civilno stanovništvo – i ostalo koje izravno ne učestvuje [ili više ne učestvuje] u neprijateljstvima – poštuje i adekvatno štiti, posebno od posljedica neprijateljstava”, navode iz MKCK-a.

IZ MKCK-a navode kako rade na poboljšanju životnih uslova ljudi, obezbjeđujući im hranu, vodu, šatore i zdravstvenu zaštitu. Kako navode, u kampu “Al-Hol” sedmično podijele više od 50.000 obroka.

Kako stoji u Izvještaju UNICEF-a, u ovom kampu se nalazi više od 65.000 ljudi, pri čemu više od polovine čine djeca mlađa od 12 godina.

Iz organizacije Save the Children navode kako se djeca moraju tretirati kao žrtve koje pate od toksičnog straha i drugih mentalnih, fizičkih i socijalnih problema povezanih sa životom u ratnoj zoni, gdje su izloženi stravičnom nasilju i konstantnom “ispiranju mozga”.

“Djeca koja žive u kampovima uglavnom nikada nisu znala ništa drugačije od nasilja i rata. Nedostaje ustanova za medicinsku njegu i obrazovanje, a trenutna situacija u kampovima ne nudi dugoročnu budućnost ni za koga”, navode iz ove organizacije.

Prema njihovom mišljenju, uvjeti u kampu su s vremenom dodatno pogoršani, te postoje potrebe za poboljšanjem obrazovanja, zaštite djece, mentalnog zdravlja i psihosocijalne podrške, ali i sigurnosti hrane i zdravlja.

  • 16x9 Image

    DETEKTOR .BA

    Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je medijska nevladina organizacija sa sjedištem u Sarajevu i objavljuje na platformi Detektor. Specijalizirana za praćenje i izvještavanje sa suđenja za ratne zločine, korupciju i terorizam. Novinari BIRN-a BiH godinama su vodeći izvori za javnost iz oblasti tranzicijske pravde, vladavine prava i ekstremizma.

XS
SM
MD
LG