Uprkos poteškoćama, "Islamska država" (Islamska država Iraka i Levanta - IDIL) je blizu poraza u Siriji, s njenim kalifatom pred skorim nestankom, ali se postavlja pitanje odgovornosti Zapada u razvoju te terorističke organizacije, da li je njenu krvavu ideologiju uopšte moguće uništiti u potpunosti i da li eventualni njen kraj znači i mir u Siriji, pišu svjetski mediji.
„Džihadizam“ kojeg je izazvao Zapad
Fajnenšl tajms (The Financial Times) piše kako je skorašnji „kraj kalifata koji je prije samo nekoliko godina kontrolisao trećinu Sirije i Iraka i koji je ugrozio region, prilika da se razmisli o tome kako promijeniti zapadnu vanjsku politiku koja je pouzdano izazvala džihadizam“.
List podsjeća da je moderni džihadizam dobio svoju prvu podršku od zapadnih sila na kraju Hladnog rata, objašnjavajući kako su mudžahedini, koji su se borili protiv Sovjeta u Afganistanu tokom osamdesetih godina prošlog stoljeća - postavili put Osami bin Ladenu i Al-Kaidi za bezbožan rat i napade 11. septembra. „Ali u ovom stoljeću, Hladni rat ne može biti izgovor za zapanjujuću količinu grešaka koje je Zapad uzrokovao“, napisao je Dejvid Gardner, urednik za vanjsku politiku Fajnenšl tajmsa koji naglašava da je najočitiji primjer grešaka američka invazija na Irak.
Invazija i okupacija su uzdrmali region, katapultirajući na vlast šiite - koji su unutar Islama manjina, a u Iraku većina - koji u zemlji još uvijek sprovode sektaško krvoproliće, piše list konstatujući kako je budućnost regiona zapravo talac ratova koje sponzorišu šiiti iz Irana i suniti Saudijske Arabije, kao i zaleđenih odnosa između Izraela i Irana koje je pogoršao američki predsjednik Donald Tramp (Trump).
S druge strane, navodi list, u vrijeme kada je Obama bio zabrinut zbog Afganistana i Iraka, Sirija se pretvorila u njihovu kopiju. „U smrtonosnom koktelu avanturizma i oklijevanja, SAD i Evropa su navijali za sirijske, uglavnom sunitske pobunjenike, protiv Asadovog režima obećavajući - iako ne dajući - sredstva da ga sruše. Umjesto toga, oni su ugovarali naoružavanje opozicije sa saveznicima kao što je vehabijska Saudijska Arabija.“ Fajnenšl tajms zaključuje kako je sve to, na koncu, Siriju pretvorilo u magnet za džihadske ekstremiste - gdje Asadova tiranija i dalje opstaje.
Ideologija slomljenog kalifata
Volstrit žurnal (The Wall Street Journal) piše kako privrženost ideologiji Islamske države dovodi u pitanje totalitet njenog poraza. U vrijeme kada grupa gubi svoju teritoriju a manje posvećeni članovi odlaze, ipak oštra jezgra ostaje u određenim zemljama - uključujući Siriju, Irak, Nigeriju, Filipine, Libiju i egipatsko Sinajski poluostrvo – što je zastrašujući izazov zbog mogućnosti da se „brutalna vrsta ekstremizma prenese na slijedeću generaciju“.
Iako je većina militanata koji predstavljaju neposrednu prijetnju ili ubijeno ili su zarobljeni i zatvoreni, ne postoji plan za postupanje sa ženama i djecom koji mogu biti od vitalnog značaja za dugoročni opstanak islamske države, piše Volstrit žurnal. List podsjeća kako se više od godinu dana nakon što je susjedni Irak proglasio pobjedu nad Islamskom državom, porodice militanata drže u kampovima sličnim zatvorima otvorenog tipa. Tamo, navodi list, mnoge majke ne dopuštaju svojoj djeci da pohađaju školu jer nastavni plan i program nije u skladu s njihovim radikalnim uvjerenjima.
Naglašavajući kako su pojedini zvaničnici upozorili da će porodice služiti kao inkubator IDIL-a, list prenosi upozorenje koje je američki zapovjednik u borbi protiv Islamske države, general Džozef Vutel (Joseph) izgovorio pred Komitetom o oružanim snagama ovog mjeseca. Tvrdeći kako je predaja hiljada boraca i njihovih sljedbenika u Baguzu u stvari bila "proračunata odluka" grupe koja želi sačuvati svoje sposobnosti, general Votel je rekao kako je u pitanju ozbiljan generacijski problem koji će, ako se ne bude rješavao na odgovarajući način, posijati sjeme budućeg nasilnog ekstremizma.
„Svi su usvojili terorističku ideologiju“, rekao je Abdulkarim Omar, šef vanjskih odnosa u okviru autonomne administracije na kurdskom području u sjeveroistočnoj Siriji. "Ukoliko ne budu rehabilitovani i reintegrirani u svoja društva, svi će biti tempirane bombe", prenosi Volstrit žurnal.
Gorka pilula o porazu
Briselski portal Politiko (Politico) prenosi komentar Čarlsa Listera (Charles), višeg saradnika Instituta za Bliski istok, koji tvrdi da ISIS možda nikada neće biti potpuno poražen, te da su „tu gorku pilulu spremni progutati neki među kojima i Donald Tramp - osim ako on nije istinski obmanut o porazu grupe.“
Samo dvije sedmice nakon što je Tramp trijumfalno proglasio 100-postotni poraz IDIL-ovog kalifata, njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost Džon Bolton (John) priznao je da će "prijetnja od IDIL-a potrajati" i da to objašnjava zašto će sada u Siriji ostati mala "posmatračka vojna sila".
Potom su visoki zvaničnici administracije saopštili da će 200 američkih vojnika ostati u sjeveroistočnoj Siriji kao dio "multinacionalnih posmatračkih snaga", dok će dodatnih 200 ostati u al-Tanfu, kampu u blizini granice s Irakom, kako bi se pratilo ponašanje Irana.
S druge strane, ako je Tramp i razmatrao ostanak američkih trupa angažovanih u anti-IDIL operaciji u Siriji - mada to nije potvrđeno - bilo bi to isključivo u nadi da će uspjeti da nagovori evropske saveznike da zamijene oko 1.600 ili više američkih trupa koje bi se povukle, što se prema ocjeni autora teksta neće tako lako desiti – jer Britanija i Francuska nisu spremne popuniti vakuum.
Politiko piše kako je činjenica da IDIL postoji unatoč suprotnim tvrdnjama američkog predsjednika. U Iraku napadi IDIL-a rastu iz mjeseca u mjesec i u februaru je izvršeno prosječno četiri napada dnevno, dok se u Baghouzu, u susjednoj Siriji posljednja borbena linija (koja iznosi nešto više od četvrtine kvadratnog kilometra) jedva promijenila nakon pet sedmica borbi. U ovom trenutku, nijedna sila ni u Siriji ni u Iraku nije sposobna da efikasno zadrži ili pobijedi ovu upornu prijetnju, ocjenjuje Lister.
Dodaje kako je u ovom trenutku proglašenje pobjede i povlačenje ne samo naivno već je i opasno, te da je ostavljanje IDIL-a bilo sa saveznicima ili sa protivnicima - zapravo zanemarivanje dužnosti zaštite američkih interesa. „Dugoročne vojne operacije u inostranstvu nesumnjivo su postale duboko nepopularne. Međutim, napuštanje teritorije u Siriji garantuje opstanak IDIL-a, čime je gotovo izvjesno oživljavanje ovog duboko opasnog terorističkog aktera, koji će neizbježno ponovo ugroziti regionalnu i globalnu sigurnost“, navodi se u komentaru Čarlsa Listera kojeg prenosi Politiko.
Tri nova građanska rata u Siriji?
Petogodišnji rat protiv IDIL-a u Siriji bliži se kraju s praktičnim nestankom kalifata Islamske države - ali u toj zemlji su na pomolu tri nova građanska rata, ukazuje časopis Forin polisi (Foreign Policy).
Tri nova sukoba se odvijaju u tri de fakto nezavisne oblasti „čije granice postaju jasnije kako nestaje dim prethodnih borbi“, piše časopis. Najveća oblast, oko 60 odsto teritorije Sirije, pod kontrolom je Asadovog režima i garantuje je Rusija; oko 30 odsto teritorije Sirije istočno od Eufrata kontrolišu Sirijske demokratske snage (SDF) uglavnom sastavljene od kurdskih boraca koje podržavaju SAD; dok je oko 10 odsto pod kontrolom Turaka i njihovih savezničkih sunitskih islamista u provinciji Idlib.
Najkrhkiji od tri entiteta, u smislu međunarodnih aranžmana i odnosa sa spoljnim silama, je tursko-sunitska oblast, čijim južnim dijelom potpuno vlada Hajat Tahrir al-Šam, izdanak sirijskog ogranka Al Kaide, ocjena je Forin polisija. Ta oblast je zaštićena od kopnene ofanzive Asadovih snaga nepouzdanim sporazumom iz Sočija koji su u septembru prošle godine postigli predsjednici Rusije i Turske, Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan. Mada ne djeluje da će uskoro krenuti kopnena ofanziva, provincije Idlib i Hama su pod svakodnevnim artiljerijskim napadima.
Dalje na sjeveru, u bivšem kurdskom kantonu Afron, Turci i njihovi saveznici se suočavaju s pobunom koju podržavaju jedinice Kurdske narodne zaštite (YPG) o čemu se malo govori, navodi Forin polisi, pozivajući se na izvještaj Belingketa (Bellingcat) u kojem se tvrdi da je od kraja marta 2018. do januara bilo 220 napada na snage Turske i njenih saveznika, s oko 100 ubijenih ljudi.
Oblast pod kontrolom SDF i SAD istočno od Eufrata takođe je vidjela razvoj interne pobune dirigovane spolja, dodaje časopis i citira Sirijsku opservatoriju za ljudska prava da je 236 boraca SDF-a, civila, naftnih radnika i zvaničnika ubijeno od avgusta 2018. u incidentima koji nisu povezani sa sukobom s Islamskom državom. SDF okrivljuje Tursku za te akcije, kao i za ranija ubistva istaknutih kurdskih zvaničnika, navodi Forin polisi, ali upozorava da su mogući i drugi izvršioci, uključujući Asadov režim ili Islamsku državu.
Najbezbjednija je oblast pod kontrolom režima, ocjenjuje Forin polisi, ali i tamo tinja nezadovoljstvo s raznovrsnim grupama koje imaju utjecaje nad tim teritorijama. Tu su lokalne jedince odane Iranu, kao i strane naoružane grupe poput ruske vojne policije i libanskog Hezbolaha, ali i različite rivalske sigurnosne strukture sirijske države. "Otvoreni rat u Siriji je uglavnom završen. Mir, međutim, i dalje ostaje daleka nada", zaključuje Forin polisi.
