Ukrajinski predsjednik je na društvenoj mreži Tviter razgovor sa Šijem opisao kao dug i smislen.
"Vjerujem da će poziv, kao i imenovanje ukrajinskog ambasadora u Kini, dati snažan poticaj razvoju naših bilateralnih odnosa”, objavio je Zelenski – koji je donio ukaz o imenovanju jednog od bivših ministara ukrajinske vlade za ambasasdora u Pekingu.
Kineski državni mediji objavili su da je Ši Đin Ping prenio Zelenskom da će Kina poslati specijalne predstavnike u Ukrajinu i razgovarati sa svim stranama koje se zalažu za mir, javila je agencija Reuters.
Takođe, državni mediji su prenijeli da će se Kina usredsrediti na zalaganje za mirovne pregovore i uložiti napore da se uspostavi prekid vatre što je prije moguće.
„Kao stalna članica Savjeta bezbjednosti UN-a i odgovorna zemlja, nećemo sjediti skrštenih ruku, niti dolivati ulje na vatru, a još manje nastojati da steknemo korist od toga”, rekao je Ši u razgovoru.
Kineski predsjednik, najmoćniji svjetski lider koji se suzdržao od osude ruske invazije, tokom marta je posjetio rusku prestonicu Moskvu. U februaru je objelodanio kineski mirovni plan od dvanaest tačaka – koji je Zapad dočekao sa skepsom, ali ga je Kijev protumačio kao kinesko interesovanje za okončanje rata, izvijestio je Reuters.
Nakon razgovora dvojice državnika oglasila se portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
“Primili smo k znanju spremnost Kine da uloži napore u uspostavljanje pregovaračkog procesa”, saopštila je Zaharova.
Informacije sa terena ukazuju da se Ukrajina, u sukobu koji traje posljednjih četrnaest mjeseci, u narednim nedeljama ili mjesecima sprema za kontraofanzivu. Taj potez uslijediće nakon ruske zimske ofanzive u kojoj je, kako se procjenjuje, ta zemlja ostvarila nedovoljan napredak u poređenju sa očekivanjima koja je imala.
Mirovni pregovori trenutno nisu izvjesni. Kijev zahtijeva od Rusije da povuče trupe sa teritorije Ukrajine, dok Moskva insistira da ukrajinske vlasti priznaju pripajanje teritorija te zemlje Rusiji.
Inače, Kina je kritikovala sankcije koje su zapadne države uvele Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, ali se suzdržavala od otvorene podrške Moskvi.
Istovremeno, Kina je postala najveći ekonomski partner Rusije, kupujući naftu koja se više ne može prodati u Evropi, učestalo uz velike popuste, piše Reuters.
