Linkovi

Najnovije

Milenijalci pamte 11. septembar, generacija Z zna svijet poslije

Čelična konstrukcija oštećena u napadima 11. septembra 2001. je dio spomenika žrtvama terorističkog napada u New Jersey Cityju.
Čelična konstrukcija oštećena u napadima 11. septembra 2001. je dio spomenika žrtvama terorističkog napada u New Jersey Cityju.

Jutro 11. septembra 2001. je jedna od prvih uspomena u životu Aidan Thayera.

Imao je samo tri godine kada je teroristička grupa Al-Kaida izvršila četiri koordinisana napada na Sjedinjene Države, tako što su njeni saradnici oteli četiri putnička aviona. Dva aviona su udarila u "kule bliznakinje" Svjetskog trgovinskog centra u New Yorku. Treći avion je uletio u Pentagon, sjedište Sekretarijata za odbranu blizu Washingtona.

Putnici na četvrtom avionu, čija je meta verovatno bila Bijela kuća, uspjeli su da preuzmu kontrolu nad avionom od otmičara i srušili ga u jedno polje u Pennsylvaniji.

Aidanova mama ga je pokupila iz obdaništa usred dana. Vratili su se u svoju kuću u Springfieldu u Virginiji na 15 minuta vožnje od Pentagona. Majka ga je posadila ispred televizora, dok je očajnički pokušavala da dobije njegovog oca, Bradleyja Thayera​ koji je radio u Pentagonu tog dana, ali se uspješno evakuisao iz zgrade.

Napad na Svjetski trgovinski centar u New Yorku, 11. septembar 2001.
Napad na Svjetski trgovinski centar u New Yorku, 11. septembar 2001.

“Na televiziji su stalno prikazivali jedan mutni, nestabilni snimak drugog aviona kako udara u drugu kulu", priča Aidan Thayer koji sada ima 22 godine. “Sjećam se tog snimka kako se vrti, drugog aviona kako udara u zgradu."

Tog dana, poginulo je 2.977 ljudi kao i svih 19 napadača iz Al-Kaide. Bio je to najsmrtosnoniji teroristički napad na američkom tlu.

Devetnaest godina, Thayer je student pete godine na univerzitetu Case Western Reserve u državi Ohio, gdje će dobiti diplomu iz tri oblasti - fizike, matematike i njemačkog. Iako ima skoro fotografsko pamćenje, on se prisjeća samo nekih prizora iz dana kada su se dogodili napadi.

Nasuprot tome, za starije Amerikance, 11. septembar je vrlo živ u uspomeni. Deset godina kasnije, 97 posto Amerikanaca koji su u vrijeme napada imali 8 godina ili više, mogu tačno da se sjete gdje su bili kada su čuli vijest, prema analizi Istraživačkog centra Pew urađenoj 2011. godine.

Za mnoge mlade, međutim, 11. septembar je događaj o kojem imaju saznanja iz druge ruke.

“Djeluje kao nešto što se uči u udžbenicima istorije, nešto nalik na Drugi svjetski rat", kaže 22-godišnja Christina Liu iz New Yorka. Ona je prošle godine diplomirala na Njujorškom univerzitetu a ovog mjeseca počinje da radi kao inženjer u kompaniji za klaud računarstvo Veeva Systems u Californiji.

“Meni to djeluje veoma daleko, iako se dogodilo u mom djetinjstvu", dodaje Liu koja je ustanovila da se njene uspomene na 11. septembar miješaju sa uspomenama na veliku nestašicu struje na sjeveroistoku Amerike 2003.

To je očekivana pojava - prema istraživanju kolektivnog pamćenja - zajedničkih uspomena koje definišu socijalne grupe kao što su generacije. U studiji iz 2016. godine, Howard Schuman i Amy Corning​, istraživači sa Instituta za društvena istraživanja Ann Arborna Univerzitetu Michigana, uporedili su dugogodišnje podatke o Vijetnamskom ratu i 11. septembru da bi predvidjeli kako će se generacije Amerikanaca sjećati napada.

Njihova studija podržava hipotezu o "ključnim godinama", prema kojoj događaji koji se dese kada ljudi imaju između 10 i 30 godina imaju najveću vjerovatnoću da definišu generacije. Ljudi stariji od 30 godina možda će smatrati druge, ranije događaje u svom životu kao značajnije, dok su oni mlađi od 10 možda suviše mladi da bi u potpunosti razumjeli značaj nekog događaja.

“Raniji događaji o kojima se uči indirektno, u školi ili iz medija... ne mogu da imaju isti emotivni uticaj bez obzira na svoj objektivni značaj", napisali su Schuman i Corning​ u studiji koja je objavljena u Međunarodnom žurnalu za istraživanja javnog mnijenja.

Neki stručnjaci misle da su napadi ono što odvaja generaciju milenijalaca, koji su rođeni u periodu između ranih 1980-ih i sredine 1990-ih, od sljedeće - generacije Z - rođene sredinom 1990-ih.

“11. septembar je događaj koji definiše i razdvaja te dvije generacije", izjavio je za Business Insider prošle godine Jack Dorsey​, predsjednik Centra za generacijsku kinetiku. "Ili se sećate tog dana i svih emocija koje su ga pratile, iil ne - a onda ste generacija Z", kaže on.

Vozilo gradske policije ispred Islamskog centra u Washingtonu poslije napada u džamiji na Novom Zelandu 15. marta 2019.
Vozilo gradske policije ispred Islamskog centra u Washingtonu poslije napada u džamiji na Novom Zelandu 15. marta 2019.

Mnogi mlađi Amerikanci su odrasli u svijetu poslije 11. septembra, gdje su strože mjere na aerodromima, islamofobija i američki rat protiv terorizma oduvijek bili realnost.

“Nisam bila zaista svjesna razaranja koja je izazvao taj dan", kaže 21 - godišnja Camryn Permann​ iz Los Angelesa, gdje prema procjenama živi oko 70.000 američkih muslimana. Sjeća se kako je putovala sa svojim prijateljima muslimanima i gledala kako stalno bivaju nasumično izabrani za dodatne preglede na aerodromima.

"Jedini dio koji sam ja vidjela su bile posljedice - masovno rasprostranjena, nacionalna islamofobija koja mi je cijeli život pred očima. To je bio dio mog svijeta od tada", kaže Permann koja je prošle godine diplomirala na kalifornijskom državnom univerzitetu Northridge, i radi kao tumač jezika gluhonijemih.

Zločini mržnje prema muslimanima skočili su u SAD u nedjeljama posle 11. septembra, prema studiji Žurnala etničke pripadnosti u krivičnom pravosuđu iz 2007. Islamski centar Južne Kalifornije u Los Angelesu morao je da dobije policijsku zaštitu nakon što je dobio prijetnje poslije 11. septembra.

22-godišnja Sadia Fahimul​, drugarica Camryn Permann​, sjeća se da su je roditelji upozoravali da, radi sopstvene bezbjednosti, ne mora da ljudima kaže da je muslimanka.

“Jednom su na času, u višim razredima osnovne škole, pomenuli da sam muslimanka i neko me je pitao - "Jesi bila tužna kada je Osama bin Laden ubijen?", priča Fahimul, koja je prošle godine diplomirala marketing na univerzitetu Bentley u Massachusettsu. "Mislim da su zaista vjerovali da je on dio naše religije iako nije - on je ekstremista. Ne znam ni kako sam odgovorila ali se sjećam da sam bila šokirana što su me uopšte pitali nešto tako", zaključuje ona.

Mladi su, po svemu sudeći, podijeljeni kada je riječ o 11. septembru i njegovim komplikovanim posljedicama.

“Meni je interesantno što Amerikanci žele da se sjećaju i naglašavaju napad koji su izvršili ljudi van zemlje, ali ih ne brinu podjednako napadi na ljude unutar ove zemlje, koje počine stanovnici ove iste zemlje", kaže Permann.

Ona podsjeća na rasizam i diskriminaciju sa kojom su suočeni ona i drugi Ameirkanci koji su crnci ili pripadnici LGBTQ ili neke druge manjinske grupe. Takođe ističe da je pandemija koronavirusa do sada ubila skoro 200.000 Amerikanaca, prema podacima Univerziteta Johns Hopkins.

Jackson Tucker šeta kroz polje u parku u mjestu Winnetka u Illinoisu, sa 3.000 američkih zastava postavljenih u znak sećanja na živote izgubljene u napadima 11. septembra 2001.
Jackson Tucker šeta kroz polje u parku u mjestu Winnetka u Illinoisu, sa 3.000 američkih zastava postavljenih u znak sećanja na živote izgubljene u napadima 11. septembra 2001.

Zbog porasta islamofobije, u kombinaciji sa skoro 20 godina sukoba u inostranstvu koje je Amerika vodila, Thayer misli da je "izuzetno važno" da se uspomena na 11. septembar prenosi na naredne generacije.

“Razlog nije samo sjećanje", kaže on. "Što se mene tiče, sjećate se 11. septembra jer daje kontekst svemu drugom što se dogodilo poslije."

Poslije 11. septembra, SAD su pokrenule međunarodnu vojnu kampanju, nazvanu "rat protiv terorizma", a meta su bile ekstremističke islamske grupe širom Bliskog istoka, Afrike i Azije.

Do kraja ove fiskalne godine, 30. septembra, SAD će potrošiti više od 6,4 hiljade milijardi dolara na vojni angažman u inostranstvu poslije 11. septembra, prema zajedničkoj studiji Univerziteta Brown i Bostonskog univerziteta. Studija je dio većeg projekta. Druge studije procjenjuju da je u tim sukobima ubijeno više od 800.000 ljudi a raseljeno još 37 miliona.

“11. septembar je bio tragedija i treba da se sjećamo toga što se dogodilo, ali mislim da takođe treba da učimo više o posljedicama tog događaja", smatra Fahimul.

“Često kažemo - sjećamo se 3.000 izgubljenih života ali zaboravljamo na djecu i porodice ubijene kao rezultat rata koji je uslijedio, sve ljude koji su raseljeni a takođe ljude u SAD koji su žrtve rasizma i mržnje."

Za 21-godišnju Taylor Bair​ iz Sjeverne Karoline, taj produženi bilans žrtava je dio značaja 11. septembra. Jedna od njenih drugarica je tog dana izgubila majku. Baka Taylor Bair, stjuardesa, trebalo je da se za nekoliko sati ukrca na let za Washington, kada je prvi avion udario sjevernu kulu Svjetskog trgovinskog centra.

“To koliko ste emotivno blizu događaja utiče na to kako ga vidite", kaže Blair, studentkinja četvrte godine psihologije na Univerzitetu Appalachian State u Sjevernoj Karolini.

“Ali iako je lako da pogledate neki događaj koji vas nije lično pogodio i zapitate se zašto je važan, on je ozbiljno uticao na živote hiljada ljudi", dodaje Taylor Blair.

"Ljudi koji su poginuli 11. septembra možda nisu bili poznate ličnosti ali su imali svoje živote, svoju porodicu", kaže ona.

Za sada, komemoracije se nastavljaju, uprkos pandemiji. Spomenik i muzej u New Yorku u na mjestu Svjetskog trgovinskog centra 11. septembra je otvoren za porodice žrtava a od sutra će biti otvoren za sve posjetioce.

Ranije ove nedjelje, zvaničnici blizu mesta gdje se srušio avion u Pennsylvaniji položili su kamen temeljac za novi dio staze koja spaja tri glavna spomenika žrtavama 11. septembra u zemlji.

See all News Updates of the Day

Akademici entiteta RS: Usvajanje rezolucije o Srebrenici moglo bi narušiti imidž srpskog naroda u svijetu

Akademici entiteta RS: Usvajanje rezolucije o Srebrenici moglo bi narušiti imidž srpskog naroda u svijetu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00

Iako je rezolucija o Srebrenici, o kojoj se očekuje rasprava u Ujedinjenim Nacijama, neobavezujuća njeno usvajanje bi moglo dodatno narušiti imidž srpskog naroda u svijetu. Stav je ovo akademske zajednice u Republici Srpskoj iznesen na okruglom stolu u banjalučkom Univerzitetu.

Virginia: Farma mesa životinja hranjenih travom

Virginia: Farma mesa životinja hranjenih travom
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:32 0:00

Bean Hollow Grassfed je prodavnica specijalizirana za prodaju mesa od životinja hranjenih travom, koja je takođe odobrena i certificirana za dobrobit životinja. Kupci mogu odabrati željene komade, izvagati ih, sami se poslužiti i platiti. Kupci se mogu sami poslužit. 

Vojna pomoć Ukrajini, Izraelu i Tajvanu: Očekuje se brza potvrda u Senatu

Vojna pomoć Ukrajini, Izraelu i Tajvanu: Očekuje se brza potvrda u Senatu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:55 0:00

Poslanici u Zastupničkom domu američkog Kongresa su prošle subote velikom većinom usvojili zakon o stranoj pomoći vrijedan 95 milijardi dolara. Mjera je sada upućena Senatu, za koji se očekuje da će glasati početkom ove sedmice.

New York: Ako Trump bude svjedočio, pitaće ga i o starim slučajevima

New York: Ako Trump bude svjedočio, pitaće ga i o starim slučajevima
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:21 0:00

Sudac Vrhovnog suda New Yorka Juan Merchan odlučio je da, ukoliko bivši američki predsjednik Donald Trump odluči da svjedoči na suđenju koje ga optužuje da je planirao da se umiješa u ishod izbora za Bijelu kuću 2016, tužiocima će biti dopušteno da ga pitaju o građanskim parnicama koje izgubio.

Američki State Department ističe hitne prijetnje globalnim ljudskim pravima

Državni sekretar Antony Blinken govori o nedavno objavljenim Državnim izvještajima o praksi ljudskih prava za 2023. tokom brifinga u State Departmentu u Washingtonu, 22. aprila 2024.
Državni sekretar Antony Blinken govori o nedavno objavljenim Državnim izvještajima o praksi ljudskih prava za 2023. tokom brifinga u State Departmentu u Washingtonu, 22. aprila 2024.

Američki State Department je u ponedjeljak objavio svoje godišnje izvještaje o praksi ljudskih prava, u kojima se navodi ruska invazija na Ukrajinu, građanski rat u Sudanu i rat između Izraela i Hamasa kao samo neke od najvećih globalnih zabrinutosti za ljudska prava.

Prilikom sastavljanja ovih … [izvještaja] crpili smo iz raznih vjerodostojnih izvora zasnovanih na činjenicama, uključujući izvještaje vladinih agencija, nevladinih organizacija i medija,” rekao je državni sekretar Antony Blinken u online izjavi.

Godina obuhvaćena izvještajima, 2023., poklopila se sa 75. godišnjicom Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda. Izvještaji su zasnovani na međunarodno priznatim ljudskim pravima navedenim u deklaraciji, između ostalih sporazuma.

U predgovoru izvještaja, Blinken je najprije naveo rusku invaziju na Ukrajinu kao značajno kršenje ljudskih prava. “Nepoštivanje i prezir Kremlja prema ljudskim pravima su u potpunosti vidljivi”, rekao je on, navodeći njegovu upotrebu nasilja nad građanima kao “oruđe ratovanja”.

On je također govorio o građanskom ratu u Sudanu kao o značajnoj prijetnji ljudskim pravima, dodajući da su obje strane u sukobu "ispustile užasno nasilje, smrt i uništenje".

Sukob Izraela i Hamasa također izaziva "duboko zabrinjavajuću zabrinutost za ljudska prava", rekao je Blinken. Dodao je da su SAD osudile terorističke napade Hamasa 7. oktobra, istovremeno pozivajući Izrael da u svom odgovoru minimizira štetu civilima.

Blinken je također razgovarao o iranskom gušenju svojih građana - posebno žena - kao prijetnji ljudskim pravima. Dodao je da izvještaj pokriva suzbijanje ženskih prava u Afganistanu pod vlašću talibana, tretman Kine prema većinskom muslimanskom Ujgurskom stanovništvu i maltretiranje političkih zatvorenika na Kubi.

Uprkos ovim kršenjima ljudskih prava, „ohrabrujući razvoj događaja takođe se može naći u ovom izvještaju“, rekao je Blinken.

Blinken je opisao napredak Kenije, Japana, Estonije i Slovenije u unapređenju LGBTQI+ prava, kao i napredak koji je postigao Jordan u unapređenju prava osoba s invaliditetom. On se također osvrnuo na napredak Meksika u sprovođenju reformi rada kako bi se poboljšali uslovi rada.

"Ove svijetle tačke su važan podsjetnik da je napredak u ljudskim pravima zaista moguć, sve dok predani pojedinci u svakom dijelu svijeta nastave da rade na održavanju temeljnog dostojanstva svih ljudi", rekao je.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG