Linkovi

Top priča SAD

Milenijalci pamte 11. septembar, generacija Z zna svijet poslije

Čelična konstrukcija oštećena u napadima 11. septembra 2001. je dio spomenika žrtvama terorističkog napada u New Jersey Cityju.

Jutro 11. septembra 2001. je jedna od prvih uspomena u životu Aidan Thayera.

Imao je samo tri godine kada je teroristička grupa Al-Kaida izvršila četiri koordinisana napada na Sjedinjene Države, tako što su njeni saradnici oteli četiri putnička aviona. Dva aviona su udarila u "kule bliznakinje" Svjetskog trgovinskog centra u New Yorku. Treći avion je uletio u Pentagon, sjedište Sekretarijata za odbranu blizu Washingtona.

Putnici na četvrtom avionu, čija je meta verovatno bila Bijela kuća, uspjeli su da preuzmu kontrolu nad avionom od otmičara i srušili ga u jedno polje u Pennsylvaniji.

Aidanova mama ga je pokupila iz obdaništa usred dana. Vratili su se u svoju kuću u Springfieldu u Virginiji na 15 minuta vožnje od Pentagona. Majka ga je posadila ispred televizora, dok je očajnički pokušavala da dobije njegovog oca, Bradleyja Thayera​ koji je radio u Pentagonu tog dana, ali se uspješno evakuisao iz zgrade.

Napad na Svjetski trgovinski centar u New Yorku, 11. septembar 2001.
Napad na Svjetski trgovinski centar u New Yorku, 11. septembar 2001.

“Na televiziji su stalno prikazivali jedan mutni, nestabilni snimak drugog aviona kako udara u drugu kulu", priča Aidan Thayer koji sada ima 22 godine. “Sjećam se tog snimka kako se vrti, drugog aviona kako udara u zgradu."

Tog dana, poginulo je 2.977 ljudi kao i svih 19 napadača iz Al-Kaide. Bio je to najsmrtosnoniji teroristički napad na američkom tlu.

Devetnaest godina, Thayer je student pete godine na univerzitetu Case Western Reserve u državi Ohio, gdje će dobiti diplomu iz tri oblasti - fizike, matematike i njemačkog. Iako ima skoro fotografsko pamćenje, on se prisjeća samo nekih prizora iz dana kada su se dogodili napadi.

Nasuprot tome, za starije Amerikance, 11. septembar je vrlo živ u uspomeni. Deset godina kasnije, 97 posto Amerikanaca koji su u vrijeme napada imali 8 godina ili više, mogu tačno da se sjete gdje su bili kada su čuli vijest, prema analizi Istraživačkog centra Pew urađenoj 2011. godine.

Za mnoge mlade, međutim, 11. septembar je događaj o kojem imaju saznanja iz druge ruke.

“Djeluje kao nešto što se uči u udžbenicima istorije, nešto nalik na Drugi svjetski rat", kaže 22-godišnja Christina Liu iz New Yorka. Ona je prošle godine diplomirala na Njujorškom univerzitetu a ovog mjeseca počinje da radi kao inženjer u kompaniji za klaud računarstvo Veeva Systems u Californiji.

“Meni to djeluje veoma daleko, iako se dogodilo u mom djetinjstvu", dodaje Liu koja je ustanovila da se njene uspomene na 11. septembar miješaju sa uspomenama na veliku nestašicu struje na sjeveroistoku Amerike 2003.

To je očekivana pojava - prema istraživanju kolektivnog pamćenja - zajedničkih uspomena koje definišu socijalne grupe kao što su generacije. U studiji iz 2016. godine, Howard Schuman i Amy Corning​, istraživači sa Instituta za društvena istraživanja Ann Arborna Univerzitetu Michigana, uporedili su dugogodišnje podatke o Vijetnamskom ratu i 11. septembru da bi predvidjeli kako će se generacije Amerikanaca sjećati napada.

Njihova studija podržava hipotezu o "ključnim godinama", prema kojoj događaji koji se dese kada ljudi imaju između 10 i 30 godina imaju najveću vjerovatnoću da definišu generacije. Ljudi stariji od 30 godina možda će smatrati druge, ranije događaje u svom životu kao značajnije, dok su oni mlađi od 10 možda suviše mladi da bi u potpunosti razumjeli značaj nekog događaja.

“Raniji događaji o kojima se uči indirektno, u školi ili iz medija... ne mogu da imaju isti emotivni uticaj bez obzira na svoj objektivni značaj", napisali su Schuman i Corning​ u studiji koja je objavljena u Međunarodnom žurnalu za istraživanja javnog mnijenja.

Neki stručnjaci misle da su napadi ono što odvaja generaciju milenijalaca, koji su rođeni u periodu između ranih 1980-ih i sredine 1990-ih, od sljedeće - generacije Z - rođene sredinom 1990-ih.

“11. septembar je događaj koji definiše i razdvaja te dvije generacije", izjavio je za Business Insider prošle godine Jack Dorsey​, predsjednik Centra za generacijsku kinetiku. "Ili se sećate tog dana i svih emocija koje su ga pratile, iil ne - a onda ste generacija Z", kaže on.

Vozilo gradske policije ispred Islamskog centra u Washingtonu poslije napada u džamiji na Novom Zelandu 15. marta 2019.
Vozilo gradske policije ispred Islamskog centra u Washingtonu poslije napada u džamiji na Novom Zelandu 15. marta 2019.

Mnogi mlađi Amerikanci su odrasli u svijetu poslije 11. septembra, gdje su strože mjere na aerodromima, islamofobija i američki rat protiv terorizma oduvijek bili realnost.

“Nisam bila zaista svjesna razaranja koja je izazvao taj dan", kaže 21 - godišnja Camryn Permann​ iz Los Angelesa, gdje prema procjenama živi oko 70.000 američkih muslimana. Sjeća se kako je putovala sa svojim prijateljima muslimanima i gledala kako stalno bivaju nasumično izabrani za dodatne preglede na aerodromima.

"Jedini dio koji sam ja vidjela su bile posljedice - masovno rasprostranjena, nacionalna islamofobija koja mi je cijeli život pred očima. To je bio dio mog svijeta od tada", kaže Permann koja je prošle godine diplomirala na kalifornijskom državnom univerzitetu Northridge, i radi kao tumač jezika gluhonijemih.

Zločini mržnje prema muslimanima skočili su u SAD u nedjeljama posle 11. septembra, prema studiji Žurnala etničke pripadnosti u krivičnom pravosuđu iz 2007. Islamski centar Južne Kalifornije u Los Angelesu morao je da dobije policijsku zaštitu nakon što je dobio prijetnje poslije 11. septembra.

22-godišnja Sadia Fahimul​, drugarica Camryn Permann​, sjeća se da su je roditelji upozoravali da, radi sopstvene bezbjednosti, ne mora da ljudima kaže da je muslimanka.

“Jednom su na času, u višim razredima osnovne škole, pomenuli da sam muslimanka i neko me je pitao - "Jesi bila tužna kada je Osama bin Laden ubijen?", priča Fahimul, koja je prošle godine diplomirala marketing na univerzitetu Bentley u Massachusettsu. "Mislim da su zaista vjerovali da je on dio naše religije iako nije - on je ekstremista. Ne znam ni kako sam odgovorila ali se sjećam da sam bila šokirana što su me uopšte pitali nešto tako", zaključuje ona.

Mladi su, po svemu sudeći, podijeljeni kada je riječ o 11. septembru i njegovim komplikovanim posljedicama.

“Meni je interesantno što Amerikanci žele da se sjećaju i naglašavaju napad koji su izvršili ljudi van zemlje, ali ih ne brinu podjednako napadi na ljude unutar ove zemlje, koje počine stanovnici ove iste zemlje", kaže Permann.

Ona podsjeća na rasizam i diskriminaciju sa kojom su suočeni ona i drugi Ameirkanci koji su crnci ili pripadnici LGBTQ ili neke druge manjinske grupe. Takođe ističe da je pandemija koronavirusa do sada ubila skoro 200.000 Amerikanaca, prema podacima Univerziteta Johns Hopkins.

Jackson Tucker šeta kroz polje u parku u mjestu Winnetka u Illinoisu, sa 3.000 američkih zastava postavljenih u znak sećanja na živote izgubljene u napadima 11. septembra 2001.
Jackson Tucker šeta kroz polje u parku u mjestu Winnetka u Illinoisu, sa 3.000 američkih zastava postavljenih u znak sećanja na živote izgubljene u napadima 11. septembra 2001.

Zbog porasta islamofobije, u kombinaciji sa skoro 20 godina sukoba u inostranstvu koje je Amerika vodila, Thayer misli da je "izuzetno važno" da se uspomena na 11. septembar prenosi na naredne generacije.

“Razlog nije samo sjećanje", kaže on. "Što se mene tiče, sjećate se 11. septembra jer daje kontekst svemu drugom što se dogodilo poslije."

Poslije 11. septembra, SAD su pokrenule međunarodnu vojnu kampanju, nazvanu "rat protiv terorizma", a meta su bile ekstremističke islamske grupe širom Bliskog istoka, Afrike i Azije.

Do kraja ove fiskalne godine, 30. septembra, SAD će potrošiti više od 6,4 hiljade milijardi dolara na vojni angažman u inostranstvu poslije 11. septembra, prema zajedničkoj studiji Univerziteta Brown i Bostonskog univerziteta. Studija je dio većeg projekta. Druge studije procjenjuju da je u tim sukobima ubijeno više od 800.000 ljudi a raseljeno još 37 miliona.

“11. septembar je bio tragedija i treba da se sjećamo toga što se dogodilo, ali mislim da takođe treba da učimo više o posljedicama tog događaja", smatra Fahimul.

“Često kažemo - sjećamo se 3.000 izgubljenih života ali zaboravljamo na djecu i porodice ubijene kao rezultat rata koji je uslijedio, sve ljude koji su raseljeni a takođe ljude u SAD koji su žrtve rasizma i mržnje."

Za 21-godišnju Taylor Bair​ iz Sjeverne Karoline, taj produženi bilans žrtava je dio značaja 11. septembra. Jedna od njenih drugarica je tog dana izgubila majku. Baka Taylor Bair, stjuardesa, trebalo je da se za nekoliko sati ukrca na let za Washington, kada je prvi avion udario sjevernu kulu Svjetskog trgovinskog centra.

“To koliko ste emotivno blizu događaja utiče na to kako ga vidite", kaže Blair, studentkinja četvrte godine psihologije na Univerzitetu Appalachian State u Sjevernoj Karolini.

“Ali iako je lako da pogledate neki događaj koji vas nije lično pogodio i zapitate se zašto je važan, on je ozbiljno uticao na živote hiljada ljudi", dodaje Taylor Blair.

"Ljudi koji su poginuli 11. septembra možda nisu bili poznate ličnosti ali su imali svoje živote, svoju porodicu", kaže ona.

Za sada, komemoracije se nastavljaju, uprkos pandemiji. Spomenik i muzej u New Yorku u na mjestu Svjetskog trgovinskog centra 11. septembra je otvoren za porodice žrtava a od sutra će biti otvoren za sve posjetioce.

Ranije ove nedjelje, zvaničnici blizu mesta gdje se srušio avion u Pennsylvaniji položili su kamen temeljac za novi dio staze koja spaja tri glavna spomenika žrtavama 11. septembra u zemlji.

See all News Updates of the Day

SAD: Pojačano obezbjeđenje na Capitol Hillu zbog mogućeg upada ekstremista u Kongres

Policija je upozorila na moguć upad ekstremista u Kongres

Policija Capitol Hilla saopštila je da je ozbiljno shvatila obavještajne podatke o potencijalnom organizovanom upadu militantnih grupa u Kongres u četvrtak.

"Pojačali smo obezbjeđenje, uključujući i fizičke barijere, ali i veći broj policajaca, kako bismo osigurali da Kongres i građani budu zaštićeni. Radimo sa lokalnim, državnim i federalnim agencijama kako bismo otklonili bilo kakvu prijetnju", navodi se u saopštenju.

Nadležni su saopštili da desni ekstremisti koji su planirali upad u Kongres pripadaju grupi pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji su 6. januara upali u Kongres kako bi spriječili potvrdu pobjede Joe Bidena na predsjedničkim izborima.

U desničarskim teorijama zavjere 4. mart se pominje kao dan kada će bivši predsjednik Donald Trump, koji je poražen na izborima 3. novembra, položiti zakletvu za drugi mandat.

Predstavnički dom američkog Kongresa otkazao je planiranu sjednicu u četvrtak poslije upozorenja policije Kapitola da je moguć upad militantne grupe u zgradu, po ugledu na nerede u Kongresu 6. januara.

Predstavnički dom je trebalo da raspravlja o prijedlogu zakona o reformi policije. Ali, jedan od članova tog tijela je rekao da upozorenje policije, bazirano na podacima obavještajnih službi, predstavlja veliki rizik i da su zato izmijenjeni planovi.

Nadležni su saopštili da desni ekstremisti koji su planirali upad u Kongres pripadaju grupi pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji su 6. januara upali u Kongres kako bi spriječili potvrdu pobjede Joe Bidena na predsjedničkim izborima.

Policija Kapitol hila nije imenovala organizaciju, već ju je nazvala "neidentifikovanom militantom grupom."

4. mart je datum koji se pominje u desničarskim teorijama zavjere kao dan kada će bivši predsednik Donald Trump, koji je poražen na izborima 3. novembra, položiti zakletvu za drugi mandat.

ARHIVA: Policija baca suzavac na masu Trampovih pristalica tokom nereda 6. januara 2021. za vreme potvrde rezultata predsedničkih izbora.
ARHIVA: Policija baca suzavac na masu Trampovih pristalica tokom nereda 6. januara 2021. za vreme potvrde rezultata predsedničkih izbora.

Rulja Trampovih pristalica, u kojoj je, prema saopštenju nadležnih, bilo više desničarskih ekstremista, upala je u zgradu Kongresa 6. januara, i poremetila formalnu potvrdu pobjede predsjednika Joe Bidena na Trampom. U neredima je poginulo petoro ljudi, među kojima i jedan policajac. Među uhapšenima su bili članovi desničarskih organizacija Ponosni momci i Čuvari zakletve.

U saopštenju policije Kapitola ističe se da je već "uvela značajne promjene i pojačala mjere bezbjednosti" u Kapitolu, gdje su smješteni Predstavnički dom i Senat. Još se ne zna da li su te promjene uvedene povodom najnovije prijetnje, ili su u pitanju mjere koje su već na snazi poslije nereda 6. januara.

U utorak, šef protokola Predstavničkog doma Timoti Blodžet obavijestio je sve članove Kongresa o mogućoj bezbjednosnoj prijetnji od četvrtka do subote, koja se odnosi na potencijalne proteste i demonstracije u vezi sa događajem koji neki opisuju kao "pravi dan inauguracije".

Već skoro cijeli vijek, inauguracija američkih predsjednika se održava 20. januara, što je bio slučaj i sa Bajdenom, koji je položio zakletvu ispred Kapitola. 4. mart u prošlosti je bio datum polaganja predsjednikove zakletve.

General: Pentagon oklijevao da pošalje Nacionalnu gardu

Sekretarijatu za odbranu je bilo potrebno više od tri sata da pošalje Nacionalnu gardu tokom smrtonosnog upada u kompleks Kapitola, uprkos hitnom zahtjevu policije da se pošalju pojačanja, posvjedočio je u srijedu u Kongresu general-major Vilijam Volker, komandant Nacionalne garde za prijestonicu Vašington.

Volker je senatorima rekao da je tadašnji šef policije Kapitola zatražio vojno pojačanje tokom razgovora u 1:49 popodne po lokalnom vremenu, ali da je tek u 5 popodne informisan da je Pentagon odobrio zahtjev, navodi se u izvodima iz njegovog svjedočenja. Pripadnici Nacionalne garde, koji su čekali u autobusima, su zatim krenuli ka Kapitolu.

Tokom nemira i protesta zbog rasne nepravde, koji su potresali američke gradove prošlog proljeća, raspoređivanje pripadnika Nacionalne garde je odmah odobreno, podsjetio je Volker. Dodao je da su, dok su lokalni zvaničnici tražili pomoć, vojni zvaničnici izrazili zabrinutost kako će u javnosti izgledati pojačano prisustvo garde u kompleksu Kapitola.

"Vojni lideri su tokom razgovora prenijeli zvaničnicima da ne bi bilo dobro imati uniformisane pripadnike Nacionalne garde u kompleksu Kapitola", rekao je Volker na pretresu u Senatu, drugom o događajima 6. januara.

Dok je Volker iznio tvrdnje o odloženom slanju Nacionalne garde, drugi vojni zvaničnik je naveo da su lokalne vlasti u Vašingtonu nekoliko dana ranije navele da takva podrška nije potrebna.

Na prošlonedeljnom pretresu, zvaničnici zaduženi za bezbjednost u Kongresu krivili su jedni druge, kao i federalne agencije, za nedovoljnu pripremljenost za napad Trumpovih pristalica.

Blinken: Kina je najveći geopolitički test svijeta

FILE - U.S. Secretary of State Antony Blinken speaks during a news conference at the State Department in Washington, Feb. 26, 2021.

Američki državni sekretar Anthony Blinken izdvojio je u srijedu odnos Amerike sa Kinom kao glavni spoljnopolitički fokus administracije predsjednika Joe Bidena i poručio da Kina predstavlja "najveći geopolitički test" ovog vijeka.

Blinken je u govoru u State Departmentu pokušao da pokaže kako će spoljna politika biti od koristi američkim radnicima i porodicama i naglasio da je to ključno za pristup nove administracije.

Bajden želi otklon od politike bivšeg predsjednika Donalda Trumpa "Amerika prvo", obnavljanjem saradnje sa saveznicima i ponovnim okretanjem multulateralnoj demokratiji, dok istovremeno prepoznaje da se svijet promijenio od kako je bio potpredsjednik u Obaminoj administraciji, navodi Reuters.

"Borićemo se za svako američko radno mjesto i za prava, zaštitu i interese svih američkih radnika", poručio je Blinken.

Kina je jedina zemlja koju je Blinken pomenuo kao jedan od osam prioriteta, među kojima su i sprječavanje još jedne globalne pandemije, rješavanje problema klimtaskih promjena i unaprijeđenje demokratije u inostranstvu.

Kina je jedina zemlja koja ima moć da ozbiljno dovede u pitanje sposobnost Amerike da oblikuje globalni sistem "pravila, vrijednosti i odnosa", rekao je najviši američki diplomata.

"Naš odnos sa Kinom će biti konkurentan kada je to potrebno, partnerski kada je to moguće i suparnički kada mora", poručio je Blinken.

SAD i Kina se spore u pogledu uticaja nad indo-pacifičkim regionom, ekonomskih poteza Pekinga, Hong Konga, Tajvana i poštovanja ljudskih prava u kineskom regionu Šinđang.

Biden je nazvao Peking "najozbiljnijim" američkim konkurentom, a njegova administracija je nagovijestila da neće ublažavati oštar stav koji je Trump prethodno zauzeo prema Kini.

Angažman sa Kinom, "sa čvrste pozicije, zahtijeva da branimo naše vrijednosti kada se ljudska prava krše u Šinđangu ili kada se gazi demokratija u Hong Kongu, jer ako to ne uradimo Kina će djelovati sa još većom nekažnjivošću", naglasio je Blinken,

Takođe je naveo da je saglasan sa ocjenom svog prethodnika Mike Pompea da je u Šinđangu počinjen genocid nad muslimanima, ali nije koristio taj termin u svom govoru.

Aktivisti i eksperti Ujedinjenih nacija saopštili su da se milion muslimanskih Ujgura nalazi u kineskim logorima. Kina odbacuje optužbe i tvrdi da je riječ o kampovima za obuku, i da su oni potrebni za borbu protiv ekstremizma.

Biden: Do kraja maja dovoljno vakcina za odrasle Amerikance

Američki predsjednik Džo Bajden govori o odgovoru administracije na koronavirus, u Bijeloj kući, 2. marta 2021.

Američki predsjednik Džo Bajden izjavio je da očekuje da do kraja maja bude dostavljeno dovoljno vakcina protiv koronavirusa da se vakciniše svaki odrasli Amerikanac.

To je dva mjeseca ranije nego što se prvobitno očekivalo. Bajden je pozvao države da se postaraju da svaki nastavnik do kraja maja dobije bar jednu dozu vakcine kako bi se ubrzalo otvaranje škola.

Sada smo na putu da dobijemo dovoljno vakcina za svaku odraslu osobu u Americi do kraja maja", rekao je Bajden.

Uprkos pojačanom tempu proizvodnje vakcina, rad na vakcinaciji Amerikanaca mogao bi da traje i tokom cijelog ljeta, kažu zvaničnici, u zavisnosti od kapaciteta vlade da dostavi doze i spremnosti Amerikanaca da zavrnu rukave i prime vakcinu.

Iako je izrazio optimizam, Bajden je brzo upozorio da se život neće tako brzo vratiti na stanje prije pandemije.

“Upozoren sam da ne dajem odgovor na to pitanje jer još ne znamo", izjavio je Bajden. Dodao je da se lično nada da će povratak u normalu biti negdje prije "dogodine u ovo vreme."

Države širom zemlje počele su da ublažavaju restrikcije uvedene da se spriječi širenje virusa. Te mjere se sprovode uprkos primjedbama Bijele kuće i vodećeg stručnjaka za infektivne bolesti, Entonija Faučija, koji je upozorio da se protokoli o virusu ne olabave dok veći broj Amerikanaca ne bude vakcinisan.

U Teksasu, republikanski guverner Greg Abot ukinuo je obavezu nošenja maski u državi i niz drugih ograničenja. Demokratska guvernerka Mičigena Grečen Vitmer je ublažila ograničenja na broj gostiju u restoranima, i dozvoljeni broj gostiju na javnim i privatnim okupljanjima.

Ljudi čekaju u redu da prime Fajzerovu vakcinu protiv koronavirusa u centru za vakcinaciju u državi Njujork, 23. februara 2021.
Ljudi čekaju u redu da prime Fajzerovu vakcinu protiv koronavirusa u centru za vakcinaciju u državi Njujork, 23. februara 2021.

Fauči je ranije rekao da nacija mora da postigne stopu vakcinacije od oko 80% da bi se dostigao "kolektivni imunitet." Prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, iako se tempo vakcinacije ubrzao, u potpunosti je vakcinisano samo 8 procenata populacije.

Bajdenova administracija poručila je guvernerima da počnu pripreme da podijele još veći broj vakcina narednih nedjelja. Više vakcina stiže i u apoteke, za koje federalni zvaničnici vjeruju da bi mogle da udvostruče ili čak utrostruče tempo vakcinacije.

Više od 800.000 doza vakcine Džonson i Džonson biće distribuirano apotekama ove nedjelje, uz 2,4 miliona doza koliko sada dobijaju od Fajzera i Moderne.

Sekretarka za štampu Bijele kuće Džen Psaki takođe je objavila u utorak da je federalna vlada povećala dostavljanje vakcina Moderne i Fajzera u države naredne nedjelje, sa 14,5 miliona na na 15,2 miliona doza nedeljno.

FBI šef: Neredi u Kapitolu su "domaći terorizam"

FBI Director Christopher Wray testifies before the Senate Judiciary Committee on Capitol Hill in Washington, Tuesday, March 2, 2021. Wray is condemning the Jan. 6 riot at the Capitol as “domestic terrorism.” (AP Photo/Patrick Semansky)

Ravnatelj američkog Federalnog istražnog biroa rekao je u utorak vijeću Senata da su neredi 6. siječnja u zgradi američkog Kapitola s ciljem sprječavanja ovjere predsjedničke pobjede Joea Bidena nad Donaldom Trumpom bili domaći terorizam.

“Ta je opsada bila kriminalno ponašanje, jasno i glasno. To je ponašanje koje mi, FBI, doživljavamo kao domaći terorizam. Nema mjesta za to u našoj demokraciji, a toleriranje bi bilo ruganje vladavini zakona naše države", rekao je direktor FBI-a Christopher Wray u svojoj uvodnoj riječi pred senatskim pravosudnim odborom.

Wray je rekao da pobuna "nije izolirani događaj" i da je nacionalna vrhovna agencija za provođenje zakona "podigla rasno i etnički motivirani nasilni ekstremizam na naš najveći prioritet prijetnje na istoj razini kao ISIS (Islamska država) i domaći nasilni ekstremisti".

Dodao je kako se FBI ne bavi ideologijom kada istražuje domaći terorizam.

Wrayevo svjedočenje dolazi usred zabrinutosti da FBI nije bio adekvatno pripremljen za pobunu, unatoč upozorenjima danima prije napada. Zakonodavci vrše pritisak na Wraya o tome kako se FBI nosi s prijetnjom nacionalnoj sigurnosti bijelih nacionalista i nasilnih ekstremista u obitelji te je li agencija na odgovarajući način opremljena za rješavanje problema.

Predsjednik Donald Trump pozvao je tisuće pristaša koje su 6. siječnja došle u Washington na "Save America March" da prošetaju od Elipse južno od Bijele kuće do zgrade američkog Kapitola dok su zakonodavci bili u procesu formalnog certificiranja Bidenove pobjede.

Imat ćete nelegitimnog predsjednika. To ćete imati, a mi to ne možemo dopustiti ", rekao je Trump. Trump je dodao: "Borimo se pakleno, a ako se ne borite pakleno, više nećete imati zemlju."

Stotine Trumpovih pristaša prošetalo se do zgrade Kapitola i probilo se unutra što je rezultiralo nasiljem koje je ubilo pet osoba.

Wray je uglavnom ostao izvan očiju javnosti otkako je nasilna rulja upala na Kapitol. Njegovo svjedočenje pred Kongresom u utorak predstavlja prvi put da se javno pojavio nakon napada.

Vakcinisani Amerikanci: Više nade ali i opreza

FILE - Rodney Nourse, 71, receives a Moderna coronavirus disease (COVID-19) vaccination from pharmacist Phat Quach at Broad Avenue Pharmacy in New Orleans, Louisiana, Jan. 8, 2021.

Ally Dever živi u New Orleansu u državi Louisiana i roditelje nije vidjela od novembra 2019. Kao i mnogi Amerikanci, i ona se želi spojiti s obitelji, ali nije spremna riskirati zbog nastavka COVID-19 pandemije.

Njena majka ima 77, a otac 87 godina, živi više od 1.100 kilometara daleko u Oklahoma Cityju u Oklahomi.

"Samo želim moći zagrliti mamu", rekla je za VOA. "Nedostaje mi."

Prošli mjesec Dever se približila ogromnom koraku da se ta želja ostvari. Budući da je stručnjak za mentalno zdravlje, primila je obje doze cjepiva protiv koronavirusa. Kao rezultat toga, vjeruje se da se drastično smanjuje njezina šansa da se zarazi COVID-19 - ili da ga prenese na one oko sebe.

A Dever nije sama. Do danas je gotovo 25 miliona Amerikanaca (7,55% populacije) potpuno cijepljeno protiv bolesti, dok je dvostruko više (15,16% stanovništva) primilo barem prvu dozu. Očekuje se da će se tempo cijepljenja dodatno povećati nakon nedavnog odobrenja trećeg cjepiva za upotrebu u Sjedinjenim Državama.

"Naježim se samo kad razmišljam o tome", rekla je Donna Prentice, koja pomaže nadgledati kliniku za cjepiva u St. Louisu, Missouri, koja je primijenila više od 25 000 doza. "Da je svijet tako brzo mogao stvoriti učinkovito cjepivo - oči mi se suze svako jutro,kada vidim nova cijepiva u hladnjaku."

Dever se slaže.

"Vrisnula bih od radosti kad sam primala cjepivo da nisam sjedila usred mirne ljekarne, pa sam pričekala dok nisam sjela u svoj automobil", rekla je. No, priznala je da pandemija koronavirusa još uvijek nije gotova - i još uvijek nije putovala u posjet roditeljima.

"Još uvijek osjećam da svi moramo nastaviti nositi maske, biti socijalno distancirani i slijediti CDC smjernice", rekla je prije nego što je dodala, "ali osjeća se dobro jer više neću biti toliko zabrinuta da se i sama ozbiljno razbolim."​

Cijepljeni u necijepljenom društvu

Pfizer i Moderna izvijestili su o dokazu da cjepiva koja su stvorili sprječavaju blage i ozbiljne simptome COVID-19 u 95% pacijenata. Također smanjuju vjerojatnost da će cijepljena osoba prenijeti virus na nekoga drugoga.

No, stručnjaci poput dr. Paula Offita, ravnatelja Centra za obrazovanje o cjepivima u Dječjoj bolnici u Philadelphiji, naglašavaju da - iako je manje vjerojatno - virus i dalje mogu prenijeti oni koji su cijepljeni.

"Nešto što je 95% učinkovito sigurno je sjajan znak", rekao je, "ali to također znači da će 1 od 20 osoba izloženih virusu biti zaražena."

Kad društvo postigne imunitet stada, što znači kada je cijepljeno dovoljno stanovništva, 1 od 20 ljudi koji i dalje šire virus neće predstavljati problem jer će ostati vrlo malo pojedinaca koji će ih zaraziti. Međutim, za sada Offit potiče cijepljene da ostanu oprezni.

"Sjećam se da sam pročitao stariju studiju u Journal of Infectious Diseases", rekao je Offit, "gledala je na ospicu, vjerujem u Norveškoj. I pronašli su nešto što mi se u to vrijeme činilo kontraintuitivnim. "

Studija je, rekao je, utvrdila da ljudi koji su bili necijepljeni, ali su živjeli u visoko cijepljenoj zajednici, rjeđe su obolijevali od ospica nego ljudi koji su zapravo bili cijepljeni, ali koji žive u visoko necijepljenoj zajednici.

"To je opasnija situacija u kojoj smo trenutno", objasnio je Offit, "naravno, neki od nas su cijepljeni, ali naše društvo u cjelini još nije imunizirano."

Ostati na oprezu

Molly Schuman, registrirana medicinska sestra u Madisonu u državi Wisconsin, cijepljena je. Ali ona ne žuri s povratkom na pretpandemijski način života.

"Moj suprug i moja kći još nisu cijepljeni, a vjerojatno će proći i neko vrijeme prije", rekla je. "Pretpostavljam da će moj život ostati prilično kao i posljednjih godinu dana dok se više ljudi ne cijepi."

Ethan Hazzard-Watkins savjetnik je i nedavno se cijepio u Brattleboru u Vermontu. Rekao je da je počeo plakati nakon što je dobio prvu dozu zbog toga koliko je prilika bila važna. Kad je napustio kliniku i vratio se vani, rekao je da se čini antiklimaktičnim. Druga doza učinila je da se osjeća slično.

"To se za mene nije puno promijenilo", rekao je. “Posao je još uvijek udaljen. I dalje nosim svoju masku i izbjegavam kontakt s onima izvan mog kućanstva. Mislim da će se stvari osjećati normalno kad mogu zagrliti roditelje, pjevati i plesati uz živu glazbu i igrati nogomet s prijateljima. Ali još nismo tamo. "

Nada na horizontu

Među Amerikancima željnim povratka u svoj život prije pandemije, neki su izrazili frustraciju što im cjepivo to ne dopušta brže.

Savjetnica za zdravstvenu komunikaciju sa sjedištem u New Orleansu Mariana Rodrigues brine se da bi nedostatak neposredne nagrade za cijepljenje moglo obeshrabriti neke ljude da ne pokušaju.

"Kad pitate ljude zašto se žele cijepiti, to je obično zato što žele vidjeti svoju obitelj i prijatelje", rekla je. "Ako baki i djedu kažete da nakon što su primili oba cjepiva još uvijek ne mogu zagrliti svog unuka, to će vam uopće oduzeti dio motivacije za cijepljenje."

Dr. Offit rekao je da to pitanje najčešće čuje: mogu li vidjeti članove svoje obitelji nakon što se cijepim?

"Moj je općeniti odgovor da," rekao je, "naravno da postoji rizik, ali većinu ste ublažili dobivanjem cjepiva za one najranjivije članove obitelji. Bolje je ako su svi članovi obitelji cijepljeni, ali ako je baka - a svi ostali budu oprezni i nose maske - mislim da je to u redu dok svi ne dobiju cijepljenje. "

Povratak na izgled uobičajenog stanja prije COVID-a možda će potrajati duže nego što su se mnogi Amerikanci nadali, no, kako sve više ljudi vidi kako se prijatelji i članovi obitelji cijepe, neki osjećaju da se ukupni trend kreće u pozitivnom smjeru i nadi.

"Male stvari se mijenjaju", rekla je Susan Graber, učiteljica glazbe iz Huntingtona u New Yorku, koja je nedavno primila drugu dozu cijepiva. “Student je kihnuo u mom smjeru i nisam doživjela mini napad panike. To je bilo lijepo. Čak sam išla u tržni centar. Nosila sam svoju masku, naravno, ali bio sam tamo i bilo mi je lijepo. "

Hanna Bridges-Curry studentica je njege u New Orleansu. Unatoč primljenom cjepivu, ona i njezin zaručnik nedavno su donijeli odluku da odgađaju vjenčanje u studenom, jer nisu bili sigurni bi li do tada bilo sigurno da postoji veća grupa.

"To me očito razočaralo", rekla je, "ali s pozitivne strane sretna sam što se više ne bojim da virus donosim kući iz bolnice i nadam se da ću moći uskoro prvi put upoznati mog tromjesečnog nećaka. Dakle, stvari idu na bolje. "

To vrijedi i za Ally Dever, čiji će roditelji primiti drugu dozu ove srijede u Oklahoma Cityju. To je još jedan veliki korak bliže onom zagrljaju koji ona toliko želi.

Ali rekla je da još nije spremna početi plesati na ulici.

"Tek dok se svi oni do kojih mi je stalo ne procijepe", rekla je. "Sretna sam - ali to je zasad umjerena sreća."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG