Linkovi

Top priča

Milenijalci pamte 11. septembar, generacija Z zna svijet poslije

Čelična konstrukcija oštećena u napadima 11. septembra 2001. je dio spomenika žrtvama terorističkog napada u New Jersey Cityju.

Jutro 11. septembra 2001. je jedna od prvih uspomena u životu Aidan Thayera.

Imao je samo tri godine kada je teroristička grupa Al-Kaida izvršila četiri koordinisana napada na Sjedinjene Države, tako što su njeni saradnici oteli četiri putnička aviona. Dva aviona su udarila u "kule bliznakinje" Svjetskog trgovinskog centra u New Yorku. Treći avion je uletio u Pentagon, sjedište Sekretarijata za odbranu blizu Washingtona.

Putnici na četvrtom avionu, čija je meta verovatno bila Bijela kuća, uspjeli su da preuzmu kontrolu nad avionom od otmičara i srušili ga u jedno polje u Pennsylvaniji.

Aidanova mama ga je pokupila iz obdaništa usred dana. Vratili su se u svoju kuću u Springfieldu u Virginiji na 15 minuta vožnje od Pentagona. Majka ga je posadila ispred televizora, dok je očajnički pokušavala da dobije njegovog oca, Bradleyja Thayera​ koji je radio u Pentagonu tog dana, ali se uspješno evakuisao iz zgrade.

Napad na Svjetski trgovinski centar u New Yorku, 11. septembar 2001.
Napad na Svjetski trgovinski centar u New Yorku, 11. septembar 2001.

“Na televiziji su stalno prikazivali jedan mutni, nestabilni snimak drugog aviona kako udara u drugu kulu", priča Aidan Thayer koji sada ima 22 godine. “Sjećam se tog snimka kako se vrti, drugog aviona kako udara u zgradu."

Tog dana, poginulo je 2.977 ljudi kao i svih 19 napadača iz Al-Kaide. Bio je to najsmrtosnoniji teroristički napad na američkom tlu.

Devetnaest godina, Thayer je student pete godine na univerzitetu Case Western Reserve u državi Ohio, gdje će dobiti diplomu iz tri oblasti - fizike, matematike i njemačkog. Iako ima skoro fotografsko pamćenje, on se prisjeća samo nekih prizora iz dana kada su se dogodili napadi.

Nasuprot tome, za starije Amerikance, 11. septembar je vrlo živ u uspomeni. Deset godina kasnije, 97 posto Amerikanaca koji su u vrijeme napada imali 8 godina ili više, mogu tačno da se sjete gdje su bili kada su čuli vijest, prema analizi Istraživačkog centra Pew urađenoj 2011. godine.

Za mnoge mlade, međutim, 11. septembar je događaj o kojem imaju saznanja iz druge ruke.

“Djeluje kao nešto što se uči u udžbenicima istorije, nešto nalik na Drugi svjetski rat", kaže 22-godišnja Christina Liu iz New Yorka. Ona je prošle godine diplomirala na Njujorškom univerzitetu a ovog mjeseca počinje da radi kao inženjer u kompaniji za klaud računarstvo Veeva Systems u Californiji.

“Meni to djeluje veoma daleko, iako se dogodilo u mom djetinjstvu", dodaje Liu koja je ustanovila da se njene uspomene na 11. septembar miješaju sa uspomenama na veliku nestašicu struje na sjeveroistoku Amerike 2003.

To je očekivana pojava - prema istraživanju kolektivnog pamćenja - zajedničkih uspomena koje definišu socijalne grupe kao što su generacije. U studiji iz 2016. godine, Howard Schuman i Amy Corning​, istraživači sa Instituta za društvena istraživanja Ann Arborna Univerzitetu Michigana, uporedili su dugogodišnje podatke o Vijetnamskom ratu i 11. septembru da bi predvidjeli kako će se generacije Amerikanaca sjećati napada.

Njihova studija podržava hipotezu o "ključnim godinama", prema kojoj događaji koji se dese kada ljudi imaju između 10 i 30 godina imaju najveću vjerovatnoću da definišu generacije. Ljudi stariji od 30 godina možda će smatrati druge, ranije događaje u svom životu kao značajnije, dok su oni mlađi od 10 možda suviše mladi da bi u potpunosti razumjeli značaj nekog događaja.

“Raniji događaji o kojima se uči indirektno, u školi ili iz medija... ne mogu da imaju isti emotivni uticaj bez obzira na svoj objektivni značaj", napisali su Schuman i Corning​ u studiji koja je objavljena u Međunarodnom žurnalu za istraživanja javnog mnijenja.

Neki stručnjaci misle da su napadi ono što odvaja generaciju milenijalaca, koji su rođeni u periodu između ranih 1980-ih i sredine 1990-ih, od sljedeće - generacije Z - rođene sredinom 1990-ih.

“11. septembar je događaj koji definiše i razdvaja te dvije generacije", izjavio je za Business Insider prošle godine Jack Dorsey​, predsjednik Centra za generacijsku kinetiku. "Ili se sećate tog dana i svih emocija koje su ga pratile, iil ne - a onda ste generacija Z", kaže on.

Vozilo gradske policije ispred Islamskog centra u Washingtonu poslije napada u džamiji na Novom Zelandu 15. marta 2019.
Vozilo gradske policije ispred Islamskog centra u Washingtonu poslije napada u džamiji na Novom Zelandu 15. marta 2019.

Mnogi mlađi Amerikanci su odrasli u svijetu poslije 11. septembra, gdje su strože mjere na aerodromima, islamofobija i američki rat protiv terorizma oduvijek bili realnost.

“Nisam bila zaista svjesna razaranja koja je izazvao taj dan", kaže 21 - godišnja Camryn Permann​ iz Los Angelesa, gdje prema procjenama živi oko 70.000 američkih muslimana. Sjeća se kako je putovala sa svojim prijateljima muslimanima i gledala kako stalno bivaju nasumično izabrani za dodatne preglede na aerodromima.

"Jedini dio koji sam ja vidjela su bile posljedice - masovno rasprostranjena, nacionalna islamofobija koja mi je cijeli život pred očima. To je bio dio mog svijeta od tada", kaže Permann koja je prošle godine diplomirala na kalifornijskom državnom univerzitetu Northridge, i radi kao tumač jezika gluhonijemih.

Zločini mržnje prema muslimanima skočili su u SAD u nedjeljama posle 11. septembra, prema studiji Žurnala etničke pripadnosti u krivičnom pravosuđu iz 2007. Islamski centar Južne Kalifornije u Los Angelesu morao je da dobije policijsku zaštitu nakon što je dobio prijetnje poslije 11. septembra.

22-godišnja Sadia Fahimul​, drugarica Camryn Permann​, sjeća se da su je roditelji upozoravali da, radi sopstvene bezbjednosti, ne mora da ljudima kaže da je muslimanka.

“Jednom su na času, u višim razredima osnovne škole, pomenuli da sam muslimanka i neko me je pitao - "Jesi bila tužna kada je Osama bin Laden ubijen?", priča Fahimul, koja je prošle godine diplomirala marketing na univerzitetu Bentley u Massachusettsu. "Mislim da su zaista vjerovali da je on dio naše religije iako nije - on je ekstremista. Ne znam ni kako sam odgovorila ali se sjećam da sam bila šokirana što su me uopšte pitali nešto tako", zaključuje ona.

Mladi su, po svemu sudeći, podijeljeni kada je riječ o 11. septembru i njegovim komplikovanim posljedicama.

“Meni je interesantno što Amerikanci žele da se sjećaju i naglašavaju napad koji su izvršili ljudi van zemlje, ali ih ne brinu podjednako napadi na ljude unutar ove zemlje, koje počine stanovnici ove iste zemlje", kaže Permann.

Ona podsjeća na rasizam i diskriminaciju sa kojom su suočeni ona i drugi Ameirkanci koji su crnci ili pripadnici LGBTQ ili neke druge manjinske grupe. Takođe ističe da je pandemija koronavirusa do sada ubila skoro 200.000 Amerikanaca, prema podacima Univerziteta Johns Hopkins.

Jackson Tucker šeta kroz polje u parku u mjestu Winnetka u Illinoisu, sa 3.000 američkih zastava postavljenih u znak sećanja na živote izgubljene u napadima 11. septembra 2001.
Jackson Tucker šeta kroz polje u parku u mjestu Winnetka u Illinoisu, sa 3.000 američkih zastava postavljenih u znak sećanja na živote izgubljene u napadima 11. septembra 2001.

Zbog porasta islamofobije, u kombinaciji sa skoro 20 godina sukoba u inostranstvu koje je Amerika vodila, Thayer misli da je "izuzetno važno" da se uspomena na 11. septembar prenosi na naredne generacije.

“Razlog nije samo sjećanje", kaže on. "Što se mene tiče, sjećate se 11. septembra jer daje kontekst svemu drugom što se dogodilo poslije."

Poslije 11. septembra, SAD su pokrenule međunarodnu vojnu kampanju, nazvanu "rat protiv terorizma", a meta su bile ekstremističke islamske grupe širom Bliskog istoka, Afrike i Azije.

Do kraja ove fiskalne godine, 30. septembra, SAD će potrošiti više od 6,4 hiljade milijardi dolara na vojni angažman u inostranstvu poslije 11. septembra, prema zajedničkoj studiji Univerziteta Brown i Bostonskog univerziteta. Studija je dio većeg projekta. Druge studije procjenjuju da je u tim sukobima ubijeno više od 800.000 ljudi a raseljeno još 37 miliona.

“11. septembar je bio tragedija i treba da se sjećamo toga što se dogodilo, ali mislim da takođe treba da učimo više o posljedicama tog događaja", smatra Fahimul.

“Često kažemo - sjećamo se 3.000 izgubljenih života ali zaboravljamo na djecu i porodice ubijene kao rezultat rata koji je uslijedio, sve ljude koji su raseljeni a takođe ljude u SAD koji su žrtve rasizma i mržnje."

Za 21-godišnju Taylor Bair​ iz Sjeverne Karoline, taj produženi bilans žrtava je dio značaja 11. septembra. Jedna od njenih drugarica je tog dana izgubila majku. Baka Taylor Bair, stjuardesa, trebalo je da se za nekoliko sati ukrca na let za Washington, kada je prvi avion udario sjevernu kulu Svjetskog trgovinskog centra.

“To koliko ste emotivno blizu događaja utiče na to kako ga vidite", kaže Blair, studentkinja četvrte godine psihologije na Univerzitetu Appalachian State u Sjevernoj Karolini.

“Ali iako je lako da pogledate neki događaj koji vas nije lično pogodio i zapitate se zašto je važan, on je ozbiljno uticao na živote hiljada ljudi", dodaje Taylor Blair.

"Ljudi koji su poginuli 11. septembra možda nisu bili poznate ličnosti ali su imali svoje živote, svoju porodicu", kaže ona.

Za sada, komemoracije se nastavljaju, uprkos pandemiji. Spomenik i muzej u New Yorku u na mjestu Svjetskog trgovinskog centra 11. septembra je otvoren za porodice žrtava a od sutra će biti otvoren za sve posjetioce.

Ranije ove nedjelje, zvaničnici blizu mesta gdje se srušio avion u Pennsylvaniji položili su kamen temeljac za novi dio staze koja spaja tri glavna spomenika žrtavama 11. septembra u zemlji.

See all News Updates of the Day

Lista potencijalnih Bidenovih kandidatkinja za Vrhovni sud

Vrhovni sud ima devet sudija, od kojih su trenutno šestoro konzervativci.

Predsjednik SAD Joe Biden najavio je da će nominovati novog sudiju Vrhovnog suda, nakon što je liberalni sudija Stephen Breyer najavio da odlazi u penziju.

Predsjednik SAD se obavezao da će njegova kandidatkinja biti Afroamerikanka - što bi bilo prvi put u historiji da žena crnkinja zauzima tako visoku poziciju u sudu.

Evo ko su potencijalne kandidatkinje za to mjesto.

Ketanji Brown Jackson

Biden je prošle godine sutkinju Jackson (51) imenovao u Apelacioni sud Distrikta Columbia, što je bio korak ka potecijalnoj nominaciji za Vrhovni sud. Jackson je osam godina bila okružni sudija u Washingtonu, a izabrana je za vrijeme mandata Baracka Obame 2013. Radila je i kao federalni javni pravobranilac. Jackson ima dobre veze u Washingtonu, a za njeno imenovanje prošle godine glasalo je i troje republikanaca u Senatu. Rođena je u Miamiju, a studirala je na Harvardu.

Ketanji Brown Jackson
Ketanji Brown Jackson

Leondra Kruger

Sutkinja Kruger (45) bila je članica Vrhovnog suda Californije od 2014. godine. Stručnjaci navode da je umjereno liberalna u građanskim parnicama, a konzervativnija u krivičnim. Cijene je i liberali i konzervativci. Pred Vrhovnim sudom je 12 puta bila zastupnica federalne vlade, odnosno predsjednika obje stranke.

Leondra Kruger
Leondra Kruger

J Michelle Childs

Stkinja Childs već je dobila podršku uticajnog kongresmena Jima Clyburn​a, trećeg u vrhu demokrata u Predstavničkom domu Kongresa. Child je federalna okružna sutkinja u Sjevernoj Karolini, a Biden je već nominovao da bude sudija Apelacionog suda Distrikta Columbij. Ima 55 godina i nominovana je za vrijeme Baracka Obame 2010.

Michelle Childs
Michelle Childs

Candace Jackson-Akiwumi

Dugododišnja zastupnica klijenata sa niskim primanjima, Jackson-Akiwumi je nominovana da bude sudija Sedmog apelacionog suda SAD u Chicagu. Na tu poziciju je predložio Biden, a Senat je odobrio njeno imenovanje sa 54 glasa za i 40 protiv. Rođena je 1979. Deset godina je radila u federalnoj organizaciji za pružanje pravne pomoći onima koji ne mogu da je priušte.

Candace Jackson-Akiwumi
Candace Jackson-Akiwumi

Eunice Lee

Sudija Lee je takođe radila kao branilac onih koji ne mogu da priušte pravnu pomoć. Rođena je 1970. i Biden je nominovao za sudiju Drugog apelacionog suda u New Yorku. Nominaciju je prošle godine potvrdio Senat sa 50 glasova za i 47 protiv. Lee je 21 godinu radila u New Yorku kao zastupnik osuđenika u žalbenim postupcima.

Eunice Lee
Eunice Lee

Sherrilyn Ifill

Poznata zastupnica u slučajevima građanskih prava, 59-godišnja Iffil vodi Fond za pravnu odbranu i obrazovanje Nacionalnog udruženja za unapređenje prava drugih rasa (NAACP). Ona je ranije u karijeri provela 20 godina kao profesorica na pravnom fakultetu Univerziteta Maryland.

Sherrilyn Ifill
Sherrilyn Ifill

Koja god od kandidatkinja da bude izabrana, ne može da promijeni trenutnu većinu u Vrhovnom sudu, gdje sada 6 mesta zauzimaju konzervativne, a 3 mjesta liberalne sudije.

Prošlogodišnji rast američke ekonomije najbrži od 1984.

Arhiv - Kamioni u luci Oakland u Californiji (Foto: AP/Noah Berger)

Američka ekonomija je prošle godine rasla najbržim tempom od predsjedničkog mandata Ronalda Reagana, i oporavila se od kratke ali katastrofalne recesije 2020. izazvane pandemijom koronavirusa.

Bruto društveni proizvod porastao je za 5,7 odsto 2021. godine što je najsnažniji godišnji rast od 1984. kada je zabilježen skok od 7,2 procenta poslije prethodne recesije.

Sekretarijat za ekonomiju u četvrtak je saopštio da je ekonomija rasla po godišnjoj stopi od 6,9 odsto od oktobra do decembra, nakon što su kompanije obnovile svoje zalihe.

"To samo pokazuje da se američka privreda adaptirala na nove varijante i da nastavlja da bude produktivna", ocijenila je Beth Ann Bovino​, ekonomista u kompaniji Standard & Poor’s.

Međutim, očekuje se da će američka ekonomija usporiti ove godine zbog inflacije i velikog broja zaraženih od Covida. Mnogi ekonomisti snižavaju procjene rasta za aktuelni prvi kvartal, od januara do marta, uzimajući u obzir posljedice širenja omicron soja koronavirusa. Međunarodni monetarni fond (MMF) procijenio je da će rast BDP-a za celu 2022. godinu usporiti na 4 odsto.

Mnogi američki biznisi, naročito restorani, barovi i hoteli, i dalje trpe posljedice omicrona, zbog kojeg milioni ljudi nerade izlaze napolje da bi izbjegli gužve. Potrošnja, koja je glavni pokretač ekonomije, mogla bi da bude manja ove godine zbog ukidanja vladine pomoći, koja je podsticala privednu aktivnost 2020. i 2021. godine.

Federalne rezerve (američka centralna banka) u srijedu su takođe saopštile da planiraju da povećaju kamatne stope više puta ove godine da bi suzbile najveći rast inflacije za gotovo četiri decenije. Zbog tog poteza, krediti će biti skuplji što će možda usporiti ekonomski rast ove godine.

Prošlogodišnji rast podstaknut je skokom potrošnje od 7,9 odsto i privatnih ulaganja od 9,5 procenata. Potrošnja je u posljednja tri mjeseca 2021. međutim rasla po umjerenijoj godišnjoj stopi od 3,3 odsto. Privatne investicije skočile su za 32 odsto, kako su kompanije obnavljale zalihe da bi zadovoljile potražnju.

Rast američke privrede prošle godine uslijedio je nakon pada BDP-a od 3,4 odsto 2020. godine - najvećeg od 1946. godine. Zbog mjera za suzbijanje koronavirusa, izgubljeno je 22 miliona poslova, a ekonomija upala u duboku recesiju.

Međutim, veoma niske kamatne stope, vladina pomoć, te kampanja imunizacije protiv Covida oživjeli su ekonomiju, a mnogi građani su počeli ponovo da izlaze i troše.

Skok potražnje je međutim iznenadio kompanije, od kojih su mnoge bile suočene sa nedovoljnim zalihama i malim brojem radnika.

Fabrike i luke su postale preopterećene, a lanac nabavke poremećen. Počela je da se ubzrava inflacija, pa su tokom proteklih 12 mjeseci potrošačke cijene skočile za 7 odsto - najviše od 1982. godine. Najviše su skočile cijene hrane, energenata i automobila.

Krajem prošle godine, ekonomija je počela da usporava. Maloprodaja je pala za 1,9 odsto u decembru, a proizvodnja je istog mjeseca pala na najniži nivo za 11. mjeseci.

State Department: Pandemija pogoduje trgovini ljudima

Američki državni sekretar Antony Blinken

Pandemija COVID-19 pogoršala je problem trgovine ljudima, navodi State Department u svom godišnjem izvještaju o trgovini ljudima objavljenom u utorak.

"Ovogodišnji izvještaj o trgovini ljudima šalje snažnu poruku svijetu da globalne krize, kao što su pandemija COVID-19, klimatske promjene i trajne diskriminatorske politike i prakse, imaju nesrazmjeran učinak na pojedince koji su već potlačeni drugim nepravdama", rekao je američki državni seketar Antony Blinken rekao je u uvodnom dijelu izvještaja.

"Ovi izazovi dodatno otežavaju postojeće ranjivosti na eksploataciju, uključujući trgovinu ljudima", rekao je on.

U izvještaju, Blinken poziva druge zemlje da se pridruže Sjedinjenim Državama kako bi poboljšali "naše kolektivne napore u sveobuhvatnom rješavanju problema trgovine ljudima".

On je rekao da to zahtijeva ublažavanje "štetnih praksi i politika koje uzrokuju socioekonomske ili političke ranjivosti na koje trgovci često padaju".

U izvještaju se navodi da je pandemija COVID-19 donijela "neviđene posljedice po ljudska prava i ekonomski razvoj na globalnom nivou, uključujući trgovinu ljudima".

"Vlade širom svijeta su preusmjerile resurse ka pandemiji, često na račun napora u borbi protiv trgovine ljudima, što je rezultiralo smanjenim mjerama zaštite i pružanjem usluga za žrtve, smanjenjem preventivnih napora, i smetnje istragama i krivičnom gonjenju trgovaca ljudima", navodi se u izvještaju.

U izvještaju se objašnjava da su oni koji su uključeni u napore protiv trgovine ljudima "našli načine da se prilagode i uspostavili nove odnose kako bi prevazišli izazove". Dodaje se da su trgovci ljudima također bili vješti u promjeni svojih metoda.

Neki specifični slučajevi koji se spominju u izvještaju uključuju primjere u Indiji i Nepalu u kojima su mlade siromašne djevojke napuštale školu kako bi pomogle izdržavanju svojih porodica zbog ekonomskih posljedica pandemije. Neki su, navodi se u izvještaju, bili prisiljeni na brak zbog novca.

U izvještaju se navode incidenti u Sjedinjenim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu i Urugvaju u kojima su stanodavci prisiljavali žene koje su bile ekonomski povrijeđene pandemijom da imaju seks s njima kada stanar nije mogao plaćati stanarinu.

Na Haitiju, Nigeru i Maliju, "bande" koje rade u kampovima za raseljene osobe koristile su slabo osiguranje uzrokovano pandemijom kako bi natjerale stanovnike na seks za novac.

U Mjanmaru (bivša Burma), koji je bio potresen Covidom i političkim nemirima, u izvještaju se navodi da je 94% domaćinstava bilježilo pad prihoda, ostavljajući neke članove ranjivim na seksualnu trgovinu.

"Ako postoji nešto što smo naučili u prošloj godini, to je da trgovina ljudima ne prestaje tokom pandemije", rekla je Kari Johnstone, visoka zvaničnica i glavna zamjenica direktora Ureda za praćenje i borbu protiv trgovine ljudima u uvodnom dijelu izvještaja.

"Udruženost povećanog broja ugroženih pojedinaca, sposobnost trgovaca ljudima da iskoriste konkurentske krize i preusmjeravanje resursa na napore za odgovor na pandemiju rezultirali su idealnim okruženjem za cvjetanje i razvoj trgovine ljudima", rekla je Johnstone.

General Townsend za Glas Amerike: Kina je najveći rival SAD-a u Africi

General  Stephen Townsend

SAD su potvrdile izvještaje da su ruski plaćenici, poznati pod imenom Wagner Group, prisutni u Maliju i da ih podržava ruska vojska.

"Grupa Wagner je u Maliju. Mislimo da ih trenutno ima nekoliko stotina", kazao je u ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike čelnik američke vojske za područje Afrike (AFRICOM), general Stephen Townsend.

U razgovoru koji je obavljen Skype-om, general, govoreći iz svog ureda u Stuttgartu, kazao je i ovo: "Ruske zračne snage ih prebacuju u Mali. Cijeli svijet to može vidjeti, i istinski smo zabrinuti zbog toga."

General Townsend, koji je stupio na ovu dužnost 2019. godine, kaže da je Kina najaktivniji globalni konkurent Amerike u Africi, i, kako je naglasio, namjerava izgraditi vojnu bazu ili primorsku bazu u Ekvatorijalnoj Gvineji.

"Ne tražimo od Ekvatorijalne Gvineje da bira između Kine i nas, već samo tražimo da uzmu u obzir i druge međunarodne partnere i njihove interese - jer je mogućnost kineskih vojnih baza u toj zemlji izvor velike brige i za Sjedinjene Države i sve druge partnere", kazao je Townsend.

Uz kinesku vojnu ekpanziju, general kaže da također prati i manje očiglednu prijetnju Americi na kontinentu - ogranak iranskih snaga sigurnosti koji provodi zlonamjerne aktivnosti na Srednjem Istoku. On je dodao da se zapravo radi o iranskom Korpusu islamske revolucionarne garde - skraćeno IRGC.

"Njihova ubacivanja mogu biti vrlo zlonamjerne prirode. To još uvijek nije očigledno, ali se događa već sada", kaže Townsend.

U jednom zvaničnom pismu je potvrđeno za Glas Amerike da je IRGC planirao pokušaj ubistva američkih diplomata u Africi. Iran je ove navode negirao nazvavši ih neosnovanim.

Zbog brige izazvane povećanim prijetnjama Irana, Kine i nekih drugih u toku proteklih godinu dana, američka vojska je uvela nove, modernizirane odbrambene sisteme i protu-dronsko oružje, u bazi Lemonnier u Djiboutiju, jedinoj američkoj vojnoj bazi u Africi.

U Somaliji, gdje lokalni i međunarodni partneri i dalje vode borbu protiv terorističke grupe al-Shabab, američke snage nastavljaju s povremenim vojnim prisutstvom, ostavljajući manje od stotinu vojnika. Bivši predsjednik Donald Trump je svojevremeno naredio povlačenje 800 američkih vojnika iz Somalije, u 2020. godini.

"Ulažemo sve napore da završimo ono što moramo. Međutim, s vojne strane smatram da postoje bolji načini da se posao obavi, pa smo tako predali naše preporuke ministru odbrane na uvid, i čekamo na konačnu odluku", kaže general Townsend.

Amerika nastavlja obuku novih somalijskih snaga Danab, iako nešto usporenijim tempom.

"Ukoliko se ne izvrši veći pritisak na al-Shabab, bojim se da bi uskoro ta grupa mogla izvesti novi veliki napad", zaključuje zapovjednik AFRICOM-a general Townsend u intervjuu za Glas Amerike.

Bidenov odgovor na pandemiju

Bidenov odgovor na pandemiju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG