Skoro šest mjeseci nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, novinarka ukrajinskog servisa Glasa Amerike Iullijom Iarmolenko razgovarala je sa sekretaricom za energiju o tome kako je ruski rat u Ukrajini uticao na evropsku energetsku bezbjednost, šta SAD mogu da učine da pomognu da se stabilizuje situacija u nuklearnoj elektrani Zaporožje i kakva je budućnost američko-ukrajinske saradnje u sektoru energetike.
Glas Amerike: Hvala vam što ste izdvojili vrijeme za ovaj intervju. Da krenemo od situacije u nuklearnoj elektrani Zaporožje. Kao što znate, ruski vojnici su preuzeli kontrolu nad ovom elektranom, najvećom nuklearnom elektranom u Evropi, u prvim danima rata. Poslije nedavnih izvještaja o granatiranju, Ukrajina poziva da se uspostavi demilitarizovana zona oko nuklearke, i traži nove sankcije protiv Rusije zbog "nuklearne ucjene", kako je to rekao predsjednik Zelenski. Koliko ste zabrinuti zbog ove situacije i šta SAD mogu da urade da pomognu da se ona stabilizuje?
Granholm: „Prvo, slažemo se sa demilitarizacijom. Ne bi smjelo da bude nikakvih vojnih aktivnosti oko bilo koje nuklearne elektrane, ikada. To je izuzetno opasno. Pažljivo pratimo situaciju. Postoje senzori u regionu koje naši naučnici prate. Snažno osuđujemo to što radi Rusija. Želimo da vrate Ukrajincima kontrolu nad nuklearnom elektranom. Veoma smo zahvalni radnicima u elektrani, koji su nastavili da obavljaju svoj posao i trude se da se pridržavaju pravila o bezbjednosti. Ali želimo da Međunarodna agencija za atomsku energiju ima pristup, kako bi njeni stručnjaci pomogli u održavanju bezbjednosti, posmatrali i vodili računa da se poštuju bezbjednosni protokoli. To se još nije dogodilo. Zato pozivamo Rusiju da vrati kontrolu Ukrajincima. I sve vojne aktivnosti oko elektrane moraju da se obustave.”
Glas Amerike: Pomenuli ste posmatračku misiju. Kako bi izgledala uspješna misija i da li imate povjerenja u njenu nezavisnost?
Granholm: „Imam povjerenja u informacije koje dobijamo preko posmatrača da u ovom trenutku nema povećanja radijacije. Međutim, nas naravno brine da ako se nastave vojne aktivnosti oko elektrane, ako dođe do povećanja radijacije... to je ogroman problem. I Rusija to zna - oni su dugo u poslu nuklearnih elektrana - Rusija zna da je to što rade neodgovorno i nepromišljeno. Zato bi uspjeh bio da se nuklearka vrati ukrajinskim vlastima, da neprekidno pratimo situaciju i da ne vidimo povišene znake radiološke kontaminacije.”
Glas Amerike: Da li postoje bilo kakva sredstava koje međunarodna zajednica može da primijeni da bi navela ruske vojnike da napuste elektranu? A ako nuklearna elektrana ostane pod ruskom kontrolom, da li iko može da bude siguran da Evropa neće vidjeti još jednu nuklearnu katastrofu?
Granholm: „Jasno je da niko ne želi da se to dogodi. Posljedice bi nanijele štetu i samoj Rusiji. Zato moraju da razumiju koliko je ozbiljna ova situacija. Sjedinjene Države, očigledno, snažno stoje uz Ukrajinu i nastavićemo da je podržavamo i šaljemo pomoć. Podržavamo demilitarizaciju. Naravno, predsjednik Biden je rekao da neće slati američke vojnike na teren, ali pomoću naših saveznika, i uz naše sopstsvene resurse, nastavićemo da podržavamo Ukrajinu.”
Glas Amerike: I prije početka rata, stručnjaci su upozoravali da Rusija koristi energiju kao oružje...
Granholm: „Da.”
Glas Amerike: … i pozivali su evropske lidere da diverzifikuju izvore energije kako bi smanjili svoju zavisnost od ruskih energenata. Sada se Evropa sprema za tešku zimu. Da li mislite da će evropske zemlje moći da uvezu dovoljno gasa iz drugih izvora, uključujući Sjedinjene Države, da bi nadoknadile taj manjak?
Granholm: „Prije svega, mislim da svi moraju da imaju višeslojnu strategiju ... diverzifikacija izvora goriva je jedan od dijelova. Tako da bi trebalo da diverzifikuju svoje izvore goriva, ali također i da se preusmjere na čistu energiju, kako bi smanjili otpuštanje ugljen dioksida, koristili čistu energiju, a također i smanjili upotrebu energije. I oni rade na sprovođenju svih tih strategija. SAD i predsjednik Biden su obećali da će slati više tečnog prirodnog gasa. Zajedno sa Evropljanima, radimo na razvoju brojnih tehnologija kako bi se smanjila njihova upotreba energije i proizvodila čista energija. Ali iskreno, ova ruska invazija je dobar primjer zašto zemlje treba da se udalje od nestabilnosti goriva koje potiče iz zemalja koje ne dijele njihove interese. I da se udalje od nestabilnosti fosilnih goriva. Ako želimo da budemo energetski bezbjedni i energetski nezavisni, moramo da proizvodimo sopstvenu energiju. Moj kolega u Irskoj, ministar energetike u toj zemlji, rekao je da niko nikada nije mogao da iskoristi pristup suncu kao oružje. Niko nikada nije koristio vjetar kao vojni adut. Možda će prelazak na čistu energiju biti najveći mirovni plan u historiji svijeta.”
Glas Amerike: Dakle, u kratkom roku se povećava proizvodnja, a dugoročno - prelazi na obnovljive izvore energije?
Granholm: „Da, da. Nažalost, to se pokazalo pošto vidite kako cijene goriva nevjerovatno skaču u Evropi. Očigledno, invazija je dovela do zaustavljanja protoka miliona barela ruske nafte, uz prirodni gas. Zato su cijene širom svijeta porasle. Sada naš predsjednik i drugi poziovaju na povećanu proizvodnju u ovom trenutku, kako bi ljudi mogli da kupuju benzin po nižim cijenama. Ovog predsjednika definitivno veoma brine kako sve utiče na obične ljude, inflacija i tako dalje. Ali na kraju, moraćemo da se okrenemo čistoj energiji. I to je dio zakona koji je predsjednik Biden potpisao u srijedu, za Sjedinjene Države, to je najveće do sada izdvajanje za borbu protiv klimatskih promjena od strane bilo koje zemlje svijeta. To je ubjedljivo najveći zakon koji smo ikada usvojili u Sjedinjenim Državama za borbu protiv klimatskih promjena, i to je važno za našu energetsku bezbjednost. A znam da evropski saveznici pokušavaju da učine isto.”
Glas Amerike: Da li će ovo biti teška zima za Evropu?
Granholm: „Mislim da hoće.”
Glas Amerike: Koliko ste uvjereni da evropske zemlje neće podleći pod energetskim pritiskom Rusije i da neće ublažiti sankcije Rusiji baš sada kada počinje da se vidi njihov efekat?
Granholm: „Mislim da su naši saveznici, NATO saveznici, Evropljani, tako snažni i jedinstveni u sagledavanju posljedica ruske agresije i po njih same, da se neće vratiti nazad, da ćemo morati da se polako oslobodimo zavisnosti od ruskog goriva, ili goriva generalno koje potiče iz zemalja koje ne dijele naše vrijednosti. Zato mislim da smo jedinstveni. Biće teško, nema sumnje da će ovo biti jedna skupa zima. Znam da evropski lideri razmatraju kako da ublaže probleme običnih ljudi zbog ovog rasta cijena. Ali znam da su u krajnjoj liniji riješeni da se odmaknu od ruskog goriva i krenu ka čistoj energiji.”
Glas Amerike: Znači, nema nazad...
Granholm: „Nema nazad.”
Glas Amerike: … i nećemo vidjeti da Sjeverni tok 2 nastavlja sa radom?
Granholm: „Svi lideri sa kojima sam razgovarala, moje kolege iz Evropske unije, svi su riješeni da ne ponove greške iz prošlosti.”
Glas Amerike: Naravno, Ukrajina nastoji da obezbijedi uvoz prirodnog gasa kako bi građani imali grijanje ove zime, a jedna od ideja koje su ukrajinski lideri predložili Washingtonu je takozvani "najam i zajam" gasa. Oni kažu da traže od Sjedinjenih Država da obezbijede isporuke tečnog prirodnog gasa kroz Evropu, koji će Ukrajina platiti kasnije. Imate li neki komentar što se tiče te ideje? I da li ima drugih načina da SAD i saveznici pomognu Ukrajini da obezbedi potrebne zalihe ove zime?
Granholm: „Da, ovo je vrlo značajno pitanje o tome kako da povećamo zalihe koje će pomoći da se ublaži pritisak. U ovom trenutku, u smislu terminala koje imamo, svaki molekul prirodnog gasa koji možemo pretvaramo u tečni oblik, na tome se radi u punom kapacitetu. Sa stanovišta infrastrukture, potrebnoj je vrijeme da se dodaju novi terminali. Znam da i Norveška obećava veće količine prirodnog gasa, i razgovara se sa drugim zemljama kako bi se povećale zalihe. Znam da Ukrajina želi diverzifikaciju izvora energenata, smanjenje otpuštanja ugljen dioksida i upotrebu čiste energije. Naravno, njoj je značajno teže sada pošto se nalazi usred krize, zbog čega mislim da sve ideje treba da se nađu na stolu. Nemam odgovor za vas o pozajmici gasa, ali znam da je ova administracija spremna da učini sve što je potrebno da ublaži ukrajinske patnje.”
Glas Amerike: Prije godinu dana, predvodili ste američku delegaciju u Ukrajini na proslavi 30 godina nezavisnosti. 24. augusta će se navršiti šest mjeseci od kada je Rusija pokrenula kompletnu invaziju. Šjest mjeseci kasnije, šta je za vas glavna pouka i zaljučak o zapadnom odgovoru na rat? Da li mislite da svjetski lideri treba da nauče izvjesne pouke?
Granholm: „Pre svega, još sam pod velikim utiskom toga koliko je lijepa Ukrajina. Na proslavi, bila je organizovana parada na kojoj je između ostalog jedna djevojčica išla ulicama Kijeva i zastajala kod svakog historijskog mjesta. Bilo je prelijepo, svi u publici su bili na ivici suza. Nisam Ukrajinka ali sam osjetila ponos zbog Ukrajine i njenog snažno osećanja nezavisnosti. Nisam mogla da sanjam da će se šest mjeseci događati ovaj užas. I da, ima pouka. Mislim da je jedna od najvećih lekcija za svijet da je sada jasno šta su namjere Rusije. Ali je takođe jasno da NATO i naši saveznici moraju da ostanu snažni u odbrani zemalja koje žele da zaštite svoju slobodu. Brine me što Rusija vidi ovo kao rascijep u svijetu, da postoji rascijep između zemalja zbog toga što su uradili. To je bilo njihovo djelo. Niko nije želio taj sukob i rascijep. Ali to su stvorili. Na sreću, ima mnogo više zemalja koje stoje uz Ukrajinu i koje snažno vjeruju da moramo da budemo složni kada se napadne suverenitet naših saveznika. To je jedna stvar. A drugo, mislim da je to izuzetno važno, pošto sam ja sekretarica za energetiku, pouka je i koliko brzo moramo da radimo na osiguranju energetske bezbjednosti putem čiste energije.”
Glas Amerike: Da li želite još nešto da poručite ukrajinskom narodu? Neki će imati veoma tešku zimu, već prolaze kroz brojne teškoće. Da li postoji nešto što želite da im poručite kao sekretarica za energetiku Sjedinjenih Država?
Granholm: „Želim da znaju da SAD snažno podržavaju Ukrajinu i da ćemo nastaviti da je podržavamo - bilo kroz energetiku - na primjer, radimo na sinhronizaciji sa evropskom energetskom mrežom, i nastavićemo da radimo na tome, zatim kroz praćenje sitaucije u Zaporožnju i preduzimanja svih mogućih koraka da se postaramo da nuklearna elektrana i područje oko nje budu bezbjedni, kroz staranje da Ukrajina zna da će imati dovoljno resursa za svoju odbranu u budućnosti. I to je prijateljstvo koje će trajati, mi nikada nećemo okrenuti leđa Ukrajini.”
