Linkovi

Izdvojeno

Šef Ureda WHO u BiH za RSE: U ovoj situaciji i građani moraju uraditi nešto

Arhiv - Victor Olsavszky, šef Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u BiH.
Arhiv - Victor Olsavszky, šef Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u BiH.

Zašto ne tražimo odgovornost građana? To je suština. Uvijek se gleda da vlast nešto uradi. Ovdje, u ovoj situaciji i građani moraju uraditi nešto, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) šef Ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u BiH Victor Olsavszky, komentarišući zajedničku poruku koju je poslao sa rezidentom koordinatoricom UN u BiH Ingrid Macdonald.

U poruci upućenoj u nedjelju (26. jula), upozorivši na povećanje broja slučajeva COVID-19 u BiH, ukazali su na neophodnost praćenja kontakata kako bi se epidemija suzbila i privreda otvorila.

"Naša deklaracija odnosila se na sve, da možemo izgubiti što smo dobili tokom prvog perioda pandemije. Sjetite se, ovdje u Bosni i Hercegovini uspjeli smo da izravnamo krivulju i broj slučajeva, što je dalo vremena vlastima da se bolje pripreme. Sada smatram da smo mnogo bolje pripremljeni nego na početku", navodi Oslavszky.

Podsjeća kako je porast zaraženih ne samo u balkanskim zemljama. Osim Evrope, i u Centralnoj Aziji, u bivšim zemljama Rusije – Kazahstan, Kirgistan – imaju jako veliki porast, preko 100 posto, u posljednjih sedam dana, dok u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, porast je od 50 do 100 posto, navodi šef Ureda WHO u BiH.

RSE: Šta bh. vlasti ne rade dobro kada je u pitanju zaštita stanovništva od korona virusa?

Oslavszky: Zadatak vlasti bi bio da pojačaju kapacitete za praćenje kontakata, jer je to bitan podatak, a sa druge strane, ako vlast zahtijeva da se nose maske, stanovništvo to treba da čini, da nose maske, da izbjegavaju gužve, da nose maske u prevoznim sredstvima, da peru ruke i održavaju respiratornu higijenu, da održavaju razdaljinu i fizičku distancu. To je najbolje što sada možemo da uradimo.

RSE: Koliko je bitno da se prate kontakti zaraženih? Upozorili ste na činjenicu da bh. zdravstvene ustanove ne prate kako dolazi do novih klastera?

Oslavszky: To je veoma važno, to je jedini efikasan način da pratimo širenje zaraze. To nije samo naučno, to je zdravorazumski. Jedan zaražen može zaraziti više od jedne osobe oko sebe. Ali, ako nosite masku, ako držite rastojanje, izbjegavate gužve, onda smo u mogućnosti da smanjimo broj zaraženih osoba na manje od jedne, u prosjeku. Za Bosnu i Hercegovinu smo izračunali da je taj broj širenja zaraze 1,1-1,2 osobe. Ako imate 1.000 zaraženih, sa brojem 1,2 imate 1.200 zaraženih.

U tom smislu, zdrav razum kaže da morate znati ko je s kim bio u kontaktu. Kad to znate, možete tu osobu uputiti ljekaru, da on procijeni treba li testirati ili makar da ostane kod kuće dvije sedmice, da se prati ima li simptoma. Dakle, to je jedini način za sada da se vidi postoji li neki klaster, da se ograniči širenje zaraze i da se pokuša zaustaviti. A tu vam je potrebna i saradnja svih osoba.

RSE: Ima li prema Vašem mišljenju dovoljno testiranja na COVID-19 u BiH, treba li ih biti više?

Oslavszky: Za sada, odgovorni iz vlasti kažu da ima, ali da ovisi o lokalnoj situaciji i o kapacitetima laboratorija. Za sada, mogu da nabave, mi možemo da dostavimo, mi smo pripremili 60.000 testova da pošaljemo sljedeće sedmice.

RSE: Prema Vašoj ocjeni da li se zdravstveni sistem u BiH iscrpio u proteklih pet mjeseci od kada je u BiH registrovan prvi slučaj korona virusa?

Olsavszky: Ne bih tako rekao, jer upravo zato smo dali to saopštenje, zato što je opasnost od povećavanja pritiska na zdravstvo. Do sada je njihov zadatak bio ovisan o težini slučajeva, uključujući one koji su trebali intenzivnu njegu, respiratore, što je zdravstvo stavljalo pod pritisak, ali nije bilo toliko da bi bili iscrpljeni. Mogu se nabaviti respiratori, zaštitna odijela, maske itd, ali morate znati da biste imali ljekare specijaliste za takva odjeljenja, treba deset godina, a da dobijete tako specijalizirane medicinske sestre, treba šest godina. To je problem. Broj kvalifikovanih sestara i ljekara je ograničen, i u mnogim drugim zemljama, posebno ovdje.

Morate imati stručnjaka za rukovanje respiratorom, morate imati stručnjaka koji će odgovarajući lijek propisati. I ako nemate dovoljno stručnjaka, to može stvarati veliki pritisak na zdravstvene radnike. A radi se o ljudima, koji imaju porodice, koji moraju i da se odmore. I na to se odnosila naša poruka, da čitavo društvo shvati, da svi trebaju shvatiti da je to ozbiljan posao, da to ne može samo vlast rješavati, da i građani moraju pomoći.

RSE: Da li vlasti Bosne i Hercegovine rade, možda, nešto pogrešno kada je u pitanju postizanje ravnoteže između zaštite javnog zdravlja i omogućavanja ekonomskog oporavka zemlje?

Oslavszky: Mi nismo sudije, nije na nama da kažemo šta je dobro, šta ne. To je vrlo subjektivan metod. Što mi vidimo, to su uvođenja raznih mjera kakve i druge zemlje provode. Tu nema pogrešnih, vrlo dobrih ili vrlo loših mjera. Radi se o vremenu kada jesu ili nisu uvedene, o postojećim resursima. Iz te perspektive ne možemo govoriti da li je nešto loše ili nije. Ne možemo reći da je neka zemlja to uradila odlično, neka loše. Ne postoji najbolji model. Svaka zemlja ima svoje specifičnosti, svaki sistem, svako društvo je drugačije.

RSE: Ko treba pomoći i na koje načine?

Oslavszky: Sve vlasti, na svim nivoima. Dat ću primjer - škole se moraju ponovo otvoriti – kako da se pripreme. Tu je mnogo toga za uraditi. Da se zaštite najosjetljivije grupe. Efekti pandemije su veoma opšti.

RSE: U septembru počinje nova školska godina. Kako ojačati i zaštititi javno zdravlje? Kakve su preporuke Svjetske zdravstvene organizacije?

Oslavszky: To ovisi o situaciji. Podaci koje mi imamo kažu da je bolest kod djece rijetka, većinom je asimptomatska i da se razvija u vrlo blagom obliku. S druge strane, djeca su prenosioci, odlaskom u klupe i škole razmjenjuju se virusi. Iz ove perspektive, to za djecu nije veliki rizik, ali oni bolest mogu donijeti roditeljima, djedovima, bakama itd. Ako se sve mjere zaštite budu provodile, vlasti zasigurno mogu razmisliti o ponovnom otvaranju škola, kao što su mnoge zemlje uradile.

See all News Updates of the Day

Ko je voditelj i veteran Pete Hegseth - Trumpov neočekivani izbor za šefa Pentagona

Pete Hegseth dolazi u Trumpovu kulu na sastanak sa predsjednikom Donaldom Trumpom, 29. novembra 2016.
Pete Hegseth dolazi u Trumpovu kulu na sastanak sa predsjednikom Donaldom Trumpom, 29. novembra 2016.

Novoizabrani predsjednik Donald Trump iznenadio je mnoge svojim izborom osobe koja treba da upravlja najvećom vojskom na svijetu, nominujući voditelja Fox Newsa i odlikovanog veterana Petea Hagsetha za sekretara za odbranu.

Trump je izabrao osobu bez prethodnog iskustva u vladi ili rukovođenju većom kompanijom. Međutim, Hegseth, koji je oficir Nacionalne garde američke armije i voditelj programa "Fox i prijatelji" vikendom, privukao je pažnju pošto je predložio nekoliko izmjena u funkcionisanju Pentagona.

Hegseth se protivi programima koji promovišu rasnu i etničku raznovrsnost, jednakost i inkluzivnost u vojsci, ili DEI, koje je nazvao politički korektnim odnosno "woke".

Doveo je u pitanje ulogu žena u borbenim operacijama - koju je za žene otvorio sekretar za odbranu Ash Carter u januaru 2016. Od tada, žene zauzimaju položaje kao što su "zelene beretke", mjesta u pešadiji i mornarici, kao članice posade za borbene operacije, nakon što polože iste teške testove kao i muškarci.

Pripadnice američke vojske obučavaju se za borbene operacije u Sjevernoj Karolini, 13. augusta 2013.
Pripadnice američke vojske obučavaju se za borbene operacije u Sjevernoj Karolini, 13. augusta 2013.

Hegseth, koji je završio Princenton i Harvard, autor je knjige "Rat protiv ratnika", u kojem se vojni programi raznovrsnosti i inkluzivnosti krive za krizu u regrutaciji novih vojnika.

"Jednostavno nema dovoljno lezbejki iz San Francisca koje žele da uđu u 82. vazdušno-desantnu. Ne samo što se lezbejke ne pridružuju, već ti isti oglasi (namijenjeni njima) odbijaju mlade, patriotske, hrišćanske muškarce koji su tradicionalno popunjavali naše redove", napisao je.

Kandidat za šefa Penatagona takođe je nagovijestio da bi smijenio vojne lidere, uključujući načelnika združenih generalštaba, generala CQ Browna, kako bi uklonio one koji su podržavali DEI programe.

"Prije svega, morate da otpustite načelnika generalštaba i svakog generala, admirala, koji je učestvovao u tome", rekao je ranije ove godine voditelju podcasta Shawn Rynau.

Hegseth je služio u Iraku, Afganistanu i zalivu Gvantanamo kao oficir u pješadiji i zalagao se za to da američka vojska bude "smrtonosnija". Trump ga je hvalio kao "čvrstog, pametnog i osobu koja istinski vjeruje u politiku Amerike na prvom mjestu".

Hegsethovu nominaciju treba da potvrdi većina u Senatu. Republikanci trenutno imaju većinu od najmanje tri mjesta.

Jedan bivši zvaničnik Pentagona, koji je govorio za Glas Amerike pod uslovom da ostane anoniman pošto govori o nominaciji prije glasanja u Senatu, hvalio je Hegsethovu posvećenost američkim vojnicima i veteranima.

"Boriće se za njih pošto mu je zaista stalo do njih", rekao je taj bivši zvaničnik.

Drugi zvaničnici za nacionalnu bezbjednost, koji su također govorili za Glas Amerke pod uslovom da ne budu imenovani, rekli su da su iznenađeni Trumpovim izborom.

Nakon što je kongresmen Mike Walz sa Floride izabran za Trumpovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost, mnogi su očekivali da mjesto sekretara za odbranu popuni neko od etabliranih republikanaca kao što je kongresmen Mike Rodgers iz Alabame, koji predsjedava Odborom za oružane snage, ili neko od članova istog odbora u Senatu, kao što su Joni Ernst iz Ajove ili Tom Cotton iz Arkansasa - oboje veterani.

Mike Walz, republikanski kongresmen sa Floride i kandidat za Trumpovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Mike Walz, republikanski kongresmen sa Floride i kandidat za Trumpovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost.

Pentagon je nadležan za više od 2,5 miliona vojnika na aktivnoj dužnosti i pripadnika Nacionalne garde, i ima budžet za koji se očekuje da će ove godine prevazići 800 milijardi dolara.

Trump je u prvoj administraciji imao buran odnos sa svojim sekretarima za odbranu. Njegov prvi sekretar, penzionisani general Jim Mattis podnio je ostavku u znak protesta zbog Trumpovog ponašanja prema saveznicima i odluke da povuče sve američke vojnike iz Sirije. Drugi sekretar za odbranu Mark Esper, kasnije je rekao da je Tramp "nepodoban za položaj predsednika".

Poslije izbora, Trump je rekao voditelju podcasta Joeu Roganu da je njegova "najveća greška" u prvom mandatu bila što je imenovao "loše ljude", uključujući "neokonzervativce".

Hegseth je bio direktor grupe "Zabrinuti veterani za Ameriku", koju su finansirala braća Koch, a koja se zalaže za veću privatizaciju Sekretarijata za pitanja veterana.

Navodno je razmatran za položaj šefa Sekretarijata za pitanja veterana u prvoj Trumpovoj administraciji.

Rusija je otvorena za sve mirovne pregovore okončanja rata u Ukrajini ako ih Trump započne

Ova fotografija Državne službe za vanredne situacije Ukrajine od 13. novembra 2024. prikazuje vatrogasce kako gase požar nakon ruskog napada u Brovaryma, u blizini Kijeva.
Ova fotografija Državne službe za vanredne situacije Ukrajine od 13. novembra 2024. prikazuje vatrogasce kako gase požar nakon ruskog napada u Brovaryma, u blizini Kijeva.

Rusija je otvorena za pregovore o okončanju rata u Ukrajini ako ih pokrene novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, ali svi razgovori moraju biti zasnovani na realnosti ruskog napredovanja, rekao je novinarima u četvrtak moskovski ambasador pri UN-u u Ženevi.

Trump je više puta kritikovao razmjere zapadne pomoći Kijevu i obećao da će brzo okončati sukob, ne objašnjavajući kako.

Njegova pobjeda na predsjedničkim izborima 5. novembra izazvala je zabrinutost u Kijevu i drugim evropskim prijestolnicama o stepenu buduće posvećenosti SAD-a pomoći Ukrajini.

"Trump je obećao da će riješiti ukrajinsku krizu preko noći. OK, budimo realni - naravno da razumijemo da se to nikada neće dogoditi", rekao je Genady Gatilov, ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama u Ženevi. "Ali ako on započne ili predloži nešto za početak političkog procesa, to je dobrodošlo."

Dodao je da svi takvi pregovori moraju biti zasnovani na, kako je rekao, "realnosti na terenu".

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta rekao da se mir ne može uspostaviti dok se sve ruske snage ne protjeraju i dok se sav teritorij koji je zauzela Moskva, uključujući Krim, ne vrati.

"Plan pobjede" koji je iznio prošlog mjeseca održava takve zahtjeve, kao i poziv Ukrajini da se pridruži NATO-u, koji je Rusija dugo osuđivala.

Zelenski je rekao evropskim liderima u Budimpešti prošle sedmice da bi ustupci Rusiji bili "neprihvatljivi za Ukrajinu i samoubilački za cijelu Evropu".

Gatilov je ukazao da Trumpov izbor predstavlja novu mogućnost za dijalog sa SAD-om, ali da je šire resetovanje odnosa malo vjerovatno.

"Bez obzira na domaće političke pomake, (Washington) dosljedno teži osjećaju obuzdavanja Moskve... promjena administracije je malo mijenja", rekao je on.

"Jedini pomak (koji) bi mogao biti moguć je dijalog između naših zemalja, nešto što je nedostajalo u posljednjih nekoliko godina", dodao je.

Trumpov tim sastavlja listu Pentagonovih oficira za otpuštanje, kažu izvori Reutersa

Zgrada Pentagona (AP Photo/Carolyn Kaster)
Zgrada Pentagona (AP Photo/Carolyn Kaster)

Članovi tranzicionog tima novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa sastavljaju spisak vojnih oficira koji će biti otpušteni, a na listi imena mogli bi da se nađu i načelnici Združenog generalštaba, što bi predstavljalo preokret bez presedana u Pentagonu, objavila je agencija Reuters pozivajući se na dva izvora.

Članovi tranzicionog tima novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa sastavljaju spisak vojnih oficira koji će biti otpušteni, a na listi imena mogli bi da se nađu i načelnici Združenog generalštaba, što bi predstavljalo preokret bez presedana u Pentagonu, objavila je agencija Reuters pozivajući se na dva izvora.

Pretpostavlja se da će se nova administracija vjerovatno fokusirati na oficire za koje se smatra da su povezani sa Trumpovim bivšim predsjednikom Združenog generalštaba Markom Milleyjem koji je u posljednjoj knjizi Boba Woodwoarda "Rat" objavljenoj prošlog mjeseca Trumpa nazvao "fašistom do srži" zbog čega su ga saveznici novoizabranog predsjednika etiketirali kao nelojalnog.

"Svaka pojedinačna osoba koju je Milley imenovao i uzdigao će nestati, a postoji veoma detaljna lista svih koji su bili povezani sa njim", rekao je izvor.

Združeni generalštab okuplja oficire najvišeg ranga u američkoj vojsci i čine ga šefovi vojske, mornarice, marinaca, vazduhoplovstva, nacionalne garde i svemirskih snaga.

Planiranje otpuštanja je u ranoj fazi nakon Trumpove pobjede na izborima 5. novembra, no takvi planovi mogli bi i da se promijene kako njegova administracija bude dobijala oblik.

Objavljivanje planova dolazi dan nakon što je Trump izabrao komentatora i veterana Fox Newsa Petea Hegsetha za sekretara odbrane.

"Sljedeći predsjednik Sjedinjenih Država treba da radikalno revidira više rukovodstvo Pentagona kako bismo bili spremni da branimo svoju naciju i pobijedimo naše neprijatelje. Mnogo ljudi treba da bude otpušteno", napisao je Hegseth u svojoj posljednjoj knjizi "Rat protiv ratnika: iza izdaje ljudi koji nas drže slobodnima" iz 2024. godine.

Hegseth je "nanišanio" i Milleyjevog nasljednika, generala vazduhoplovstva CQ Browna, a Reutersov izvor potvrdio je takve pretpostavke navodeći da će Brown biti jedan od mnogih oficira koji će otići.

Jedan od sagovornika ipak je doveo u pitanje da li je takva "masovna paljba" na Pentagon uopšte izvodljiva i u kolikoj mjeri.

Nejasno je i da li bi Hegsethov nedostatak upravljačkog iskustva mogao da zakomplikuje njegovu potvrdu u Senatu i da li bi tradicionalnija alternativa za tu poziciju sprovela tako široka otpuštanja u Pentagonu.

Dodatno, neki sadašnji i bivši američki zvaničnici umanjuju mogućnost za tako velike promjene, ocjenjujući da bi takav potez bio nepotreban i ometajući faktor u vreme globalnih previranja sa ratovima koji bijesne u Ukrajini i na Bliskom istoku.

Trump odabrao Marca Rubija za državnog sekretara

Marco Rubio
Marco Rubio

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump izjavio je u srijedu da nominira republikanskog senatora Marca Rubija za američkog državnog sekretara.

"On će biti snažan zagovornik naše nacije, pravi prijatelj našim saveznicima i neustrašivi ratnik koji nikada neće ustuknuti pred našim protivnicima", naveo je Trump u izjavi.

Izbor bi trebao doći kao olakšanje za američke partnere zabrinute da bi se Trumpova administracija mogla povući iz svoje globalne mreže saveza, uključujući NATO, s obzirom na Trumpov pristup vanjskim poslovima koji je više "Amerika na prvom mjestu".

Rubio (53) se proteklih godina zalagao za mišićavu vanjsku politiku u odnosu na geopolitičke neprijatelje Amerike, uključujući Kinu, Iran i Kubu.

U posljednjih nekoliko godina ublažio je neke svoje stavove kako bi se više uskladio s Trumpovim stavovima. Novoizabrani predsjednik optužuje bivše predsjednike SAD-a da su doveli Ameriku u skupe i uzaludne ratove i zalagao se za suzdržaniju vanjsku politiku.

Rubio je u nedavnim intervjuima rekao da Ukrajina treba da traži sporazumno rješenje sa Rusijom, a ne da se fokusira na vraćanje cjelokupne teritorije koju je Rusija zauzela u posljednjoj deceniji. On je također bio jedan od 15 republikanskih senatora koji su glasali protiv paketa vojne pomoći Ukrajini od 95 milijardi dolara, usvojenog u aprilu.

"Nisam na strani Rusije - ali nažalost stvarnost je da će se rat u Ukrajini završiti sporazumnim rješenjem", rekao je Rubio za NBC u septembru.

Rubijev izbor ima domaći, ali i međunarodni značaj.

Rubio će vjerovatno pridavati mnogo veći značaj Latinskoj Americi nego bilo koji prethodni državni sekretar, rekao je Mauricio Claver-Carone, Rubijev saveznik, bivši predsjednik Međuameričke razvojne banke i bivši pomoćnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Latinsku Ameriku u prvoj Trumpovoj administraciji.

Rubio je bio jedan od tri posljednja Trumpova kandidata za potpredsjednika. Novoizabrani predsjednik je na kraju izabrao američkog senatora JD Vancea.

Za vrijeme Trumpovog mandata 2017-2021, na primjer, Rubio je susponzorirao zakon koji bi otežao Trumpu da se povuče iz Sjevernoatlantskog saveza, zahtijevajući od dvije trećine Senata da ratificira povlačenje.

Trump je godinama kritikovao zemlje članice NATO-a koje nisu uspjele da ispune dogovorene ciljeve vojne potrošnje i upozoravao je tokom kampanje da ne samo da će odbiti da brani nacije "delinkventne" u finansiranju, već će takođet ohrabriti Rusiju da njima „radi šta god želi”.

Peking je sankcionirao Rubija 2020. zbog njegovog stava o Hong Kongu nakon demokratskih protesta.

Najvažnije, Rubio je pozvao Ministarstvo finansija 2019. godine da pokrene reviziju nacionalne sigurnosti popularne kineske aplikacije za društvene mreže TikTok koju je kupila Musical.ly, što je potaknulo istragu i problematičan nalog za prodaju.

Kao najviši republikanac u obavještajnom odboru Senata, on je također nastavio s Bidenovom administracijom, zahtijevajući da blokira svu prodaju Huaweiju ranije ove godine nakon što je sankcionirana kineska tehnološka kompanija objavila novi laptop koji pokreće Intel AI procesorski čip.

Rubio, čiji je djed pobjegao sa Kube 1962. godine, također je otvoreni protivnik normalizacije odnosa s kubanskom vladom, što Trump prihvata.

Šef podkomiteta Predstavničkog doma koji nadgleda poslove Latinske Amerike, on je također čest i žestoki kritičar vlade Nicolasa Madura u Venecueli.

update

Biden poželio dobrodošlicu Trumpu. Novoizabrani predsjednik cijeni miran prenos vlasti

Susret Trumpa i Bidena u Bijeloj kući, 13. novembar 2024.
Susret Trumpa i Bidena u Bijeloj kući, 13. novembar 2024.

Donald Trump i Joe Biden, novoizabrani i odlazeći američki predsjednici, sastali su se u Bijeloj kući nedjelju dana pošto je republikanski kandidat i bivši šef države osvojio potreban broj elektorskih glasova za drugi predsjednički mandat.

Kratko su razgovarali prije sastanka koji održavaju iza zatvorenih vrata Ovalne sobe. Biden, koji je započeo konverzaciju, založio se za nesmentani prenos političke vlasti.

„Izabrani predsjedniče i bivši predsjedniče, dobrodošli i čestitam”, rekao je Biden Trumpu pred reporterima koji su pratili događaj, na čemu mu se izabrani predsjednik zahvalio.

„Nadam se, kao što smo rekli, nesmetanom prenosu. Pobrinućemo se da obezbijedimo sve što vam je potrebno. Imaćemo priliku da, o nekim od detalja, porazgovaramo danas... Dobrodošli”, bile su Bidenove riječi.

Trump je pomenuo da su okolnosti u politici teške, zahvališi Bidenu za iskazanu spremnost da se izvrši transfer vlasti.

„Često se u njoj ne dešavaju najljepše stvari. Ali, danas to nije slučaj i veoma sam zahvalan na tome. Tranzicija će proteći najlakše moguće i to veoma cijenim”, prenio je Trump Bidenu u kratkotrajnom razgovoru prije njihovog susreta iza zatvorenih vrata Ovalne sobe.

„Nema na čemu”, uzvratio mu je Biden.

Bidenova pozivnica važila i za Trumpovu suprugu, buduću prvu damu Melaniju Trump, koja međutim nije došla u Bijelu kuću.

Bidenov i Trumpov susret tumači se kao jedan od neformalnih koraka u tranziciji političke vlasti, koju će Trump formalno preuzeti 20. januara 2025. nakon inauguracione ceremonije.

Tako je Trump, prije nego što formalno preuzme vlast, boravio u predsjedničkoj rezidenciji i to na Bidenov poziv.

„On vjeruje u norme, institucije i miran transfer vlasti”, izjavila je u utorak predstavnica za medije Bijele kuće Karine Jean-Pierre o odluci odlazećeg predsjednika.

Biden je ranije naglasio značaj saradnje sa Trumpom, njegovog prethodnika i nasljednika na predsjedničkoj funkciji. Svrha je, kako je ukazao, da zemlja ostane ujedinjena u vremenima izazova.

Tokom prethodnih godina Biden i Trump su razmjenjivali oštre kritike. Zastupaju različite stavove o ključnim političkim pitanjima koja obuhvataju ekonomiju, bezbjednost, migracije, kao i spoljnu politiku.

Biden je u javnosti Trumpa predstavljao kao prijetnju demokratiji, a Trump Bidena nesposobnim da obavlja predsjedničku funkciju.

Gaza i Ukrajina kao prvi ciljevi Trumpove vanjske politike
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:02 0:00

Prenos vlasti treba da bude okončan do formalnog preuzimanja dužnosti izabranog predsjednika – kada nova administracija stupa na dužnost.

Konkretan slučaj posebno zanimljivim čini to što sličan susret Trumpa i Bidena poslije izbora 2020. nije upriličen. Trump je poslije poraza prije četiri godine iznosio neutemeljene tvrdnje da su izbori pokradeni u korist Bidena i demokrata.

Tada je napustio Washington i nije prisustvovao Bidenovoj inauguraciji. Time je postao prvi predsednik koji je to učinio poslije Andrewa Jacksona koji je 1869. izbjegao inauguraciju Ulyssesa Granta.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG