Izdvojeno
Šef Ureda WHO u BiH za RSE: U ovoj situaciji i građani moraju uraditi nešto
Zašto ne tražimo odgovornost građana? To je suština. Uvijek se gleda da vlast nešto uradi. Ovdje, u ovoj situaciji i građani moraju uraditi nešto, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) šef Ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u BiH Victor Olsavszky, komentarišući zajedničku poruku koju je poslao sa rezidentom koordinatoricom UN u BiH Ingrid Macdonald.
U poruci upućenoj u nedjelju (26. jula), upozorivši na povećanje broja slučajeva COVID-19 u BiH, ukazali su na neophodnost praćenja kontakata kako bi se epidemija suzbila i privreda otvorila.
"Naša deklaracija odnosila se na sve, da možemo izgubiti što smo dobili tokom prvog perioda pandemije. Sjetite se, ovdje u Bosni i Hercegovini uspjeli smo da izravnamo krivulju i broj slučajeva, što je dalo vremena vlastima da se bolje pripreme. Sada smatram da smo mnogo bolje pripremljeni nego na početku", navodi Oslavszky.
Podsjeća kako je porast zaraženih ne samo u balkanskim zemljama. Osim Evrope, i u Centralnoj Aziji, u bivšim zemljama Rusije – Kazahstan, Kirgistan – imaju jako veliki porast, preko 100 posto, u posljednjih sedam dana, dok u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, porast je od 50 do 100 posto, navodi šef Ureda WHO u BiH.
RSE: Šta bh. vlasti ne rade dobro kada je u pitanju zaštita stanovništva od korona virusa?
Oslavszky: Zadatak vlasti bi bio da pojačaju kapacitete za praćenje kontakata, jer je to bitan podatak, a sa druge strane, ako vlast zahtijeva da se nose maske, stanovništvo to treba da čini, da nose maske, da izbjegavaju gužve, da nose maske u prevoznim sredstvima, da peru ruke i održavaju respiratornu higijenu, da održavaju razdaljinu i fizičku distancu. To je najbolje što sada možemo da uradimo.
RSE: Koliko je bitno da se prate kontakti zaraženih? Upozorili ste na činjenicu da bh. zdravstvene ustanove ne prate kako dolazi do novih klastera?
Oslavszky: To je veoma važno, to je jedini efikasan način da pratimo širenje zaraze. To nije samo naučno, to je zdravorazumski. Jedan zaražen može zaraziti više od jedne osobe oko sebe. Ali, ako nosite masku, ako držite rastojanje, izbjegavate gužve, onda smo u mogućnosti da smanjimo broj zaraženih osoba na manje od jedne, u prosjeku. Za Bosnu i Hercegovinu smo izračunali da je taj broj širenja zaraze 1,1-1,2 osobe. Ako imate 1.000 zaraženih, sa brojem 1,2 imate 1.200 zaraženih.
U tom smislu, zdrav razum kaže da morate znati ko je s kim bio u kontaktu. Kad to znate, možete tu osobu uputiti ljekaru, da on procijeni treba li testirati ili makar da ostane kod kuće dvije sedmice, da se prati ima li simptoma. Dakle, to je jedini način za sada da se vidi postoji li neki klaster, da se ograniči širenje zaraze i da se pokuša zaustaviti. A tu vam je potrebna i saradnja svih osoba.
RSE: Ima li prema Vašem mišljenju dovoljno testiranja na COVID-19 u BiH, treba li ih biti više?
Oslavszky: Za sada, odgovorni iz vlasti kažu da ima, ali da ovisi o lokalnoj situaciji i o kapacitetima laboratorija. Za sada, mogu da nabave, mi možemo da dostavimo, mi smo pripremili 60.000 testova da pošaljemo sljedeće sedmice.
RSE: Prema Vašoj ocjeni da li se zdravstveni sistem u BiH iscrpio u proteklih pet mjeseci od kada je u BiH registrovan prvi slučaj korona virusa?
Olsavszky: Ne bih tako rekao, jer upravo zato smo dali to saopštenje, zato što je opasnost od povećavanja pritiska na zdravstvo. Do sada je njihov zadatak bio ovisan o težini slučajeva, uključujući one koji su trebali intenzivnu njegu, respiratore, što je zdravstvo stavljalo pod pritisak, ali nije bilo toliko da bi bili iscrpljeni. Mogu se nabaviti respiratori, zaštitna odijela, maske itd, ali morate znati da biste imali ljekare specijaliste za takva odjeljenja, treba deset godina, a da dobijete tako specijalizirane medicinske sestre, treba šest godina. To je problem. Broj kvalifikovanih sestara i ljekara je ograničen, i u mnogim drugim zemljama, posebno ovdje.
Morate imati stručnjaka za rukovanje respiratorom, morate imati stručnjaka koji će odgovarajući lijek propisati. I ako nemate dovoljno stručnjaka, to može stvarati veliki pritisak na zdravstvene radnike. A radi se o ljudima, koji imaju porodice, koji moraju i da se odmore. I na to se odnosila naša poruka, da čitavo društvo shvati, da svi trebaju shvatiti da je to ozbiljan posao, da to ne može samo vlast rješavati, da i građani moraju pomoći.
RSE: Da li vlasti Bosne i Hercegovine rade, možda, nešto pogrešno kada je u pitanju postizanje ravnoteže između zaštite javnog zdravlja i omogućavanja ekonomskog oporavka zemlje?
Oslavszky: Mi nismo sudije, nije na nama da kažemo šta je dobro, šta ne. To je vrlo subjektivan metod. Što mi vidimo, to su uvođenja raznih mjera kakve i druge zemlje provode. Tu nema pogrešnih, vrlo dobrih ili vrlo loših mjera. Radi se o vremenu kada jesu ili nisu uvedene, o postojećim resursima. Iz te perspektive ne možemo govoriti da li je nešto loše ili nije. Ne možemo reći da je neka zemlja to uradila odlično, neka loše. Ne postoji najbolji model. Svaka zemlja ima svoje specifičnosti, svaki sistem, svako društvo je drugačije.
RSE: Ko treba pomoći i na koje načine?
Oslavszky: Sve vlasti, na svim nivoima. Dat ću primjer - škole se moraju ponovo otvoriti – kako da se pripreme. Tu je mnogo toga za uraditi. Da se zaštite najosjetljivije grupe. Efekti pandemije su veoma opšti.
RSE: U septembru počinje nova školska godina. Kako ojačati i zaštititi javno zdravlje? Kakve su preporuke Svjetske zdravstvene organizacije?
Oslavszky: To ovisi o situaciji. Podaci koje mi imamo kažu da je bolest kod djece rijetka, većinom je asimptomatska i da se razvija u vrlo blagom obliku. S druge strane, djeca su prenosioci, odlaskom u klupe i škole razmjenjuju se virusi. Iz ove perspektive, to za djecu nije veliki rizik, ali oni bolest mogu donijeti roditeljima, djedovima, bakama itd. Ako se sve mjere zaštite budu provodile, vlasti zasigurno mogu razmisliti o ponovnom otvaranju škola, kao što su mnoge zemlje uradile.
See all News Updates of the Day
Trump bira milijardera Scotta Bessenta za ministra Trezora
Novoizabrani predsjednik Donald Trump rekao je da će imenovati menadžera hedge fondova Scotta Bessenta za sekretara Trezora, u izjavi u petak navečer.
Bessent (62) je osnivač hedž fonda Key Square Capital Management i radio je za Soros Fund Management od 1991. godine. Ako bude potvrđeno, on će biti prvi otvoreno gej državni sekretar trezora. On je jastreb u deficitu i rekao je da će raditi na smanjenju američkog državnog duga.
Bessent, milijarder, u prošlosti je podržavao demokrate, ali je postao jaka podrška Trumpu.
"Ovaj izborni ciklus je posljednja šansa za SAD da se izvuku iz ove planine dugova, a da ne postanu neka vrsta socijalističke demokratije evropskog stila", rekao je za Bloomberg u avgustu.
On podržava Trumpov plan da produži smanjenje poreza i rekao je da će tarife tokom druge Trumpove administracije biti usmjerene prvenstveno na Kinu.
U izjavi, Trump je rekao da je "Scott nadaleko cijenjen kao jedan od najistaknutijih svjetskih međunarodnih investitora i geopolitičkih i ekonomskih stratega."
Trump je u petak uveče najavio i svoju namjeru da nominuje još nekoliko kandidata na najviša mjesta.
Novoizabrani predsjednik je rekao da će imenovati Russella Thurlow Voughta za direktora Ureda za upravljanje i budžet. Vought je bio u istoj ulozi u prvoj Trumpovoj administraciji.
"Russ je proveo mnogo godina radeći u javnoj politici u Washingtonu, D.C., i agresivan je smanjivač troškova i deregulator koji će nam pomoći da implementiramo našu Agendu u svim agencijama", rekao je Trump u izjavi.
Vought je bio blisko uključen u konzervativni nacrt za drugu Trumpovu administraciju, nazvan Projekat 2025, od kojeg se Trump distancirao tokom kampanje.
Trump je također odabrao predstavnicu Oregona Lori Chavez-DeRemer, koja je izgubila kandidaturu za reizbor u 5. kongresnom okrugu u državi, da postane sekretarica za rad.
U izjavi je rekao da će Lorina snažna podrška i poslovne i laburističke zajednice osigurati da Ministarstvo rada može ujediniti Amerikance svih pozadina iza naše Agende za nacionalni uspjeh bez presedana – učiniti Ameriku bogatijom, jačom i prosperitetnijom nego ikada prije!"
Njegov posljednji izbor za kabinet u petak navečer bio je Scott Turner da bude sekretar za stanovanje. Turner je bivši fudbaler koji je radio u prvoj Trumpovoj administraciji kao izvršni direktor Vijeća za mogućnosti i revitalizaciju Bijele kuće.
Trump je rekao da je Turner pomogao u toj ulozi "da predvodi napore bez presedana koji su transformisali najteže zajednice u našoj zemlji".
Novoizabrani predsjednik je također napravio nekoliko zdravstvenih izbora u petak navečer, odabravši doktoricu porodične medicine i saradnicu Fox Newsa Janette Nesheiwat za generalnog hirurga, bivšeg kongresmena i doktora medicine Davea Weldona da usmjerava Centre za kontrolu i prevenciju bolesti i hirurga Martina Makaryja da vodi Uprava za hranu i lijekove.
Trump je Nesheiwat nazvao "žestokim zagovornikom i jakim komunikatorom za preventivnu medicinu i javno zdravlje".
Što se tiče nacionalne sigurnosti, Trump je kasno u petak objavio da je izabrao bivšeg zvaničnika State Departmenta Alexa Wonga za zamjenika savjetnika za nacionalnu sigurnost. Trump je u izjavi rekao da je Wong, koji je bio zamjenik specijalnog predstavnika za Sjevernu Koreju tokom svoje prve administracije, "pomogao u pregovorima o mom samitu sa sjevernokorejskim liderom Kim Jong Unom".
Trump je također izabrao konzervativnog komentatora Sebastiana Gorku za višeg direktora Bijele kuće za borbu protiv terorizma, rekavši da ima više od 30 godina iskustva u nacionalnoj sigurnosti.
Trump je u četvrtak rekao da će predložiti Pam Bondi za državnog tužioca. Bondi je bila Trumpov drugi izbor nakon što je bivši američki republikanski predstavnik Matt Gaetz povukao svoje ime iz razmatranja suočen sa opsežnim ispitivanjem navodnog seksualnog zlostavljanja i upotrebe nedozvoljenih droga.
Nekoliko drugih Trumpovih imenovanih ljudi također se suočava sa intenzivnim ispitivanjem, uključujući izabranika ministra odbrane Petea Hegsetha, voditelja talk showa Fox News-a i odlikovanog vojnog veterana; Odabrao je za šefa Zdravstvene i socijalne službe Roberta F. Kennedyja Jr., skeptika u vezi s vakcinama; i za direktoricu nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard, demokratsku kongresmenku koja je postala republikanska pristalica Trumpa.
S obzirom da republikanci imaju prednost od 53-47 u Senatu sljedeće godine, i ujedinjenu demokratsku opoziciju bilo kojem kandidatu, potrebno je samo četiri republikanca za propast nominacije.
Ali nedavna politička istorija SAD-a im ide u prilog. Senat nije glasao protiv kandidata za predsjednički kabinet od 1989. godine, a članovi obje političke stranke odaju veliko poštovanje novim predsjednicima kako bi popunili visoke poslove sa imenovanjima po njihovom izboru.
Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su iz Associated Pressa i Reutersa.
Matt Gaetz, Trumpov kandidat za državnog tužioca, povlači ime iz nominacije
Bivši republikanski predstavnik Matt Gaetz povlači svoje ime iz razmatranja za mjesto državnog tužioca. Njega je predložio novoizabrani američki predsjednik Donald Trump.
“Jučer sam imao odlične sastanke sa senatorima. Cijenim njihove pažljive povratne informacije – i nevjerovatnu podršku mnogih. Iako je zamah bio snažan, jasno je da je moja potvrda nepravedno postala smetnja kritičnom radu tranzicije Trump/Vance”, napisao je Gaetz na platformi društvenih medija X.
Etički komitet Predstavničkog doma SAD nije uspio u srijedu postići dogovor o tome hoće li objaviti nalaze iz svog skoro završenog izvještaja o Gaetzu.
Predsjedavajući odbora, republikanski predstavnik Michael Guest, izašao je sa dugotrajnog sastanka odbora, rekavši: "Nije bilo saglasnosti odbora da se objavi izvještaj." Odbio je dalji komentar.
Gaetz je optužen za seksualno zlostavljanje i nedozvoljenu upotrebu droga prije nego što ga je Trump izabrao da postane najviši službenik za provođenje zakona u zemlji u administraciji koja preuzima dužnost 20. januara.
ABC News i The Washington Post objavili su da je komisija pribavila dokumente koji pokazuju da je Gaetz platio dvije žene koje su se pojavile pred komitetom kao svjedokinje ukupno više od 10.000 dolara u periodu od jula 2017. do kraja januara 2019. Žene, koje su imale više od 18 godina u vrijeme isplata, rekao je vijeću da je dio novca bio za seks.
Trampov tranzicijski portparol branio je Gaetza u izjavi.
“Ministarstvo pravde je dobilo pristup otprilike svakoj finansijskoj transakciji koju je Matt Gaetz ikada preduzeo i došlo je do zaključka da nije počinio nikakav zločin. Ova curenja imaju za cilj da potkopaju mandat ljudi da reformišu Ministarstvo pravde”, sa Gaetzom na čelu agencije, rekao je portparol.
Nekoliko američkih senatora, podjednako demokrata i republikanaca, zahtijevalo je da se izvještaj objavi kako bi mogli razmotriti opseg Gaetzove prošlosti dok su preuzimali svoju ustavom propisanu ulogu potvrđivanja ili odbijanja kandidata za novi predsjednik kabineta.
Nekoliko sati nakon što ga je Trump imenovao kao kandidata, Gaetz (42) je podnio ostavku u Kongresu, iako je upravo bio reizabran na peti mandat. Njegovom ostavkom okončana je istraga Etičkog odbora Predstavničkog doma, koja je bila pri kraju.
Gaetz je u srijedu bio u Kapitolu kako bi se sastao s nekim od senatora koji bi glasali o njegovoj nominaciji.
Senat nije glasao za odbacivanje predsjedničkog kandidata za poziciju u kabinetu od 1989. godine, pri čemu članovi obje političke stranke odaju široko poštovanje novim predsjednicima kako bi popunili položaje najvišeg nivoa sa imenovanim osobama po njihovom izboru.
Ukrajina kaže da je Rusija lansirala interkontinentalnu raketu, SAD tvrde da je u pitanju raketa srednjeg dometa
Ukrajinska vojska saopštila je u četvrtak da su ruske snage lansirale interkontinentalnu balističku raketu na Ukrajinu, što bi, ako se potvrdi, bila prva upotreba takvog oružja od ruske invazije početkom 2022.
Ukrajinske zračne snage saopćile su da je projektil lansiran iz ruske regije Astrahan i da je dio šireg niza napada koji su uključivali hipersoničnu raketu i sedam krstarećih projektila.
Rusija nije odmah komentarisala ukrajinsku izjavu.
Međutim, prema početnoj američkoj procjeni napad je izveden balističkom raketom srednjeg dometa, a ne interkontinentalnom, rekli su za AP i Reuters neimenovani američki zvaničnici.
Prema Asocijaciji za kontrolu naoružanja sa sjedištem u SAD-u, balističke rakete srednjeg dometa putuju između 3.000-5.500 km, dok interkontinentalne balističke rakete (ICBM) putuju više od 5.500 km.
Napad dolazi nekoliko dana nakon što su Sjedinjene Države i Britanija, odvojeno, dozvolile Ukrajini da koristi rakete većeg dometa u napadima na ciljeve dublje unutar Rusije.
Ukrajinski zvaničnici prijavili su u četvrtak štetu na industrijskoj lokaciji u regiji Dnjepropetrovsk kao rezultat ruskih zračnih napada.
Guverner Dnjepropetrovska Serhiy Lysak rekao je da su napadi pogodili grad Dnjepar i izazvali nekoliko požara.
Volodimir Artjuh, guverner ukrajinske oblasti Sumy, rekao je na Telegramu da su ruske snage granatirale područja duž granice između dvije zemlje i napale dronom iz vazduha.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je njena protivvazdušna odbrana uništila dvije ukrajinske bespilotne letjelice iznad Rostovske oblasti i dvije bespilotne letelice iznad Volgograda. Također je rečeno da je oborila i dvije krstareće rakete Storm Shadow britanske proizvodnje.
Jurij Sljusar, vršilac dužnosti guvernera Rostova, rekao je na Telegramu da nema žrtava i štete kao rezultat ukrajinskog napada.
Američke mine
SAD planiraju poslati Ukrajini protupješadijske nagazne mine kako bi pomogle kijevskim snagama da odbiju napredovanje ruskih kopnenih trupa, izjavio je u srijedu američki ministar odbrane Lloyd Austin.
Ova odluka je drugi preokret američke politike u posljednjih nekoliko dana nakon što je predsjednik Joe Biden, u posljednja dva mjeseca svog mandata u Bijeloj kući, promijenio svoj stav i rekao da je Ukrajina sada slobodna da lansira rakete dugog dometa, koje je isporučio Washington, dublje u Rusiju.
Ukrajina je svojim prvim napadom u utorak brzo gađala skladišta municije.
Austin je, govoreći novinarima koji su putovali s njim na put u Laos, rekao da je dopuštanje slanja američkih nagaznih mina u Ukrajinu postalo neophodno zbog promjene taktike na bojnom polju od strane moskovskih snaga.
Rekao je da ruske kopnene trupe predvode pokret na bojnom polju, a ne snage zaštićene oklopnim transporterima, tako da Ukrajina ima "potrebu za stvarima koje mogu pomoći u usporavanju tog napora od strane Rusa".
Rusija je posljednjih sedmica zauzela više teritorija u istočnoj Ukrajini.
Austin je rekao da se nagazne mine koje će SAD obezbijediti mogu kontrolisati radi samoaktivacije i samodetonacije.
Rusija, kao i Sjedinjene Države, nije potpisala konvenciju Ujedinjenih naroda o zabrani protupješadijskih mina, ali Ukrajina jeste, rekao je u srijedu portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Rusija je rasporedila najmanje 13 tipova nagaznih mina u Ukrajini, prema Human Rights Watchu, i intenzivno ih koristi na teritoriji koju je zauzela od Ukrajine, navodi Washington Post.
SAD su u srijedu također rekle da Kijevu šalju još 275 miliona dolara vrijedan paket municije, uključujući oružje za raketne sisteme, artiljeriju i protutenkovsko oružje. Ovo je 70. takva pošiljka od avgusta 2021.
Čini se da su promjenjive politike i dodatna opskrba oružjem pokušaj Bidena i njegovog odbrambenog tima da podrže ukrajinske ratne napore prije nego što novoizabrani američki predsjednik Donald Trump preuzme dužnost 20. januara.
Trump je bio skeptik u pogledu nastavka američke podrške Ukrajini, tvrdeći da će rat završiti prije nego što uopće preuzme dužnost, ali ne nudi nikakve detalje o tome kako će to učiniti.
Dopisnica VOA Pentagona Carla Babb dala je svoj doprinos ovom izvještaju. Neke informacije za ovaj izvještaj dao je Reuters.
SAD: Broj prijava za nezaposlene najniži u sedam mjeseci
Broj Amerikanaca koji su podnijeli nove zahtjeve za naknadu za nezaposlene pao je na najniži nivo u sedam mjeseci prošle sedmice, što ukazuje na to da se rast broja radnih mjesta vjerovatno vratio u novembru nakon što je prošlog mjeseca naglo usporio usred uragana i štrajkova.
Međutim, nezaposlenima je potrebno više vremena da nađu novi posao.
Izvještaj Ministarstva rada u četvrtak također je pokazao da je nezaposlenost porasla na nivoe posljednji put viđene krajem 2021. Labava tržišta rada drže otvorena vrata za treće smanjenje kamatne stope Federalnih rezervi sljedećeg mjeseca, uprkos nedavnom nedostatku napretka u smanjenju inflacije na cilj od 2%.
"Nema znakova početne recesije u ovim brojkama", rekao je Carl Weinberg, glavni ekonomista u High Frequency Economics. "Tržište rada omekšava, ali ne implodira."
Početni zahtjevi za državnu naknadu za nezaposlene pali su za 6.000 na sezonski prilagođenih 213.000 za sedmicu završenu 16. novembra, što je najniže očitanje od aprila. Ekonomisti koje je anketirao Reuters prognozirali su 220.000 zahtjeva za posljednju sedmicu.
Podaci su uključivali praznik Dana veterana, što je moglo uneti određenu volatilnost. Nekorigovana potraživanja su se prošle sedmice smanjila za 17.750 na 213.035. Broj prijava u Kaliforniji pao je za 4.657, skoro preokrenuvši prošlosedmični skok od 5.906.
Također je zabilježen značajan pad prijava u New Jerseyu, Ohaju, Georgiji, Teksasu i Indijani. U New Jerseyu i Teksasu prošle sedmice broj prijava raste, a za koje se okrivljuju otpuštanja u industriji obrazovnih usluga, kao i u sektoru zdravstvene zaštite i socijalne pomoći.
Iako su ukupna potraživanja porasla početkom oktobra usljed poremećaja uzrokovanih uraganima Helene i Milton, kao i štrajkovima fabričkih radnika u Boeingu i još jednoj avio-kompaniji, otpuštanja su i dalje niska. To ublažava udar na tržište rada zbog sporog zapošljavanja.
Podaci o potraživanjima pokrivali su period tokom kojeg je vlada anketirala preduzeća koja nisu u poljoprivredi u novembarskom izvještaju o zapošljavanju. Potraživanja su značajno opala između sedmica istraživanja u oktobru i novembru.
Dolar se malo promijenio u odnosu na korpu valuta.
Vladini podaci od utorka potvrdili su da su Helene, Milton i štrajkovi iz zračne luke uzrokovali veliki dio naglog usporavanja rasta radnih mjesta u oktobru.
Državni izvještaj o zapošljavanju i nezaposlenosti također je pokazao da tržište rada stalno usporava. Ekonomisti su procijenili da su štrajkovi i oluje vjerovatno oduzeli između 100.000 i 125.000 radnih mjesta sa platnih spiskova prošlog mjeseca.
Platni spiskovi koji nisu u poljoprivredi porasli su za oskudnih 12.000 radnih mjesta u oktobru, što je najmanji porast od decembra 2020. godine, nakon povećanja za 223.000 u septembru.
Štrajk Boeinga okončan je početkom ovog mjeseca nakon što su radnici prihvatili novi ugovor, dok je obnova u toku u područjima koja su razorena uraganima. To stvara bazu od najmanje 100.000 radnih mjesta za novembarske platne spiskove.
Podaci sljedeće sedmice o popisu nezaposlenih mogli bi ponuditi više jasnoće o stanju na tržištu rada u novembru.
Broj ljudi koji su primali beneficije nakon početne sedmice pomoći, zamjene za zapošljavanje, porastao je za 36.000 na sezonski prilagođenih 1.908 miliona tokom sedmice koja se završava 9. novembra, pokazuje izvještaj o potraživanjima. Takozvana kontinuirana potraživanja potaknuta su odsustvima vezanim za Boeing i uraganima.
Izvještaj o zapošljavanju za novembar mogao bi odrediti hoće li Fed ponovo smanjiti stope u decembru. Američka centralna banka je ranije ovog mjeseca snizila kamatne stope za 25 baznih poena, snizivši referentnu kamatnu stopu na raspon od 4,50%-4,75%.
Fed je započeo svoj ciklus ublažavanja politike sa neuobičajeno velikim smanjenjem stope od pola procentnog poena u septembru, svojim prvim smanjenjem troškova zaduživanja od 2020.
Povisio je stope za 525 baznih poena 2022. i 2023. kako bi obuzdao porast inflacije.
Izabranik Donalda Trumpa za "graničnog cara" nadziraće povećanje deportacija
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump kaže na svom Truth Social nalogu da će njegov izabranik za "graničnog cara", Tom Homan, “biti zadužen za sve deportacije ilegalnih stranaca natrag u njihovu zemlju porijekla”.
Izbor Donalda Trumpa za "graničnog cara" radio je više od 30 godina u saveznoj kontroli imigracije. Tom Homan je na ovogodišnjoj republikanskoj nacionalnoj konvenciji rekao da je svaki predsjednik rekao da će osigurati granicu, ali samo Trump je to i učinio.
“On je stvorio najsigurniju granicu u našoj istoriji. I to je hladna činjenica. Podaci to dokazuju. I pogodite šta: on će to učiniti ponovo.”
Tokom kampanje, Trump je obećao masovne deportacije imigranata bez dokumenata.
"Odmah po polaganju zakletve, pokrenut ću najveći program deportacije u američkoj historiji", najavio je Trump tokom kampanje.
Iako stručnjaci primjećuju da stope migracija i kriminala nisu povezane, Homan kaže da će deportacije popraviti ono što on naziva imigracionim greškama u vrijeme predsjedništva Joea Bidena
“Predsjednik Trump će okončati ludilo o otvorenim granicama Biden-Harris. Zaustavit ćemo da se droga i kriminal slijevaju u vaše susjedstvo”, rekao je Homan.
Homan je bio vršilac dužnosti direktora Službe za imigraciju i carinu u prvoj Trumpovoj administraciji, gdje je predvodio 40 posto povećanja broja hapšenja usljed deportacije.
"Ukupna uklanjanja su smanjena jer je granica pod boljom kontrolom nego što je bila 45 godina."
Ilegalna imigracija bila je glavni problem za mnoge birače na ovogodišnjim izborima. Politički analitičar Francisco Rodríguez kaže da Homan ima pristup "nulte tolerancije".
"Dakle, ako ste ovdje kriminalac i ovdje imate dijete ili porodicu, Homan je izjavio da možete otići sa svojom djecom, sa svojim supružnikom. Niko ne kaže da će porodica biti razdvojena", kaže Rodríguez.
Bivša zastupnica savezne države Floride Daisy Baez kaže da je Trumpova namjera da nominuje Homana upozorenje za imigrantsku zajednicu.
"Ako niste državljanin ili stalni stanovnik, nemate garanciju da ćete ostati u ovoj zemlji. Vrlo je vjerovatno da ćete biti na listi onih koji ispunjavaju uslove za deportaciju", kaže ona.
“Imam poruku milionima ilegalnih stranaca koje je Joe Biden pustio u našu zemlju kršeći savezni zakon: Bolje da počnete da se pakujete odmah”, poručio je Homan.
Homan je bivši njujorški policajac koji je doprinio Projektu 2025, skupu prijedloga politike koje je objavila konzervativna istraživačka grupa Heritage Foundation, kako bi, "spasila zemlju iz stiska radikalne ljevice".