Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH postigli su u srijedu (17. juna) dogovor koji će omogućiti održavanje lokalnih izbora u tom gradu nakon 12 godina.

Politički dogovor potpisali su lideri te dvije stranke, Bakir Izetbegović i Dragan Čović.

Oni su dogovorili provedbu presude Ustavnog suda, zbog kojeg se izbori u Mostaru nisu održali od 2008. godine. Dogovorene su i izmjene statuta Grada Mostara, koje bi se trebale usvojiti na prvoj konstituirajućoj sjednici nakon izbora novog Gradskog vijeća.

"Prvi je sporazum za Grad Mostar koji predviđa da se izbori u Mostaru održe 15.novembra, a drugi se tiče izmjena Izbornog zakona BIH", kazao je Čović u izjavi novinarima nakon sastanka u Mostaru.

Čović je pojasnio da je dogovoreno da u naredna tri mjeseca stranke razgovaraju kako bi se u narednih šest mjeseci došlo do rješenja oko Izbornog zakona BiH.

Izetbegović je kazao kako je "dogovor da se oko Statuta Grada Mostara rukovodi zajedno, jer očigledno nema povjerenja".

"Kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona, pokušaćemo izbalansirati etnički i građanski princip na kojima počiva Dejtonski sporazum, a to znači da se trebaju ukloniti sve vrste diskriminacije koje se odnose na narode i građane i provedu sve odluke Evropskog suda za ljudska prava", kazao je Izetbegović.

Mostarski izbori jedan od prioriteta EU

Potpisivanju sporazuma prisustvovali su visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, američki ambasador Eric Nelson, britanski ambasador u BiH Matthew Field i šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler.

Sattler je poručio da je Grad Mostar predugo čekao na izbore, te da je održavanje lokalnih izbora jedan od prioriteta Evropske unije.

"EU sa svoje strane pozdravlja opredjeljenje dvije stranke da nastave raditi na preostalim pitanjima, koji uključuju eliminisanje diskriminacije u Ustavu BIH, a koji će omogućiti svima da budu birani i da biraju", poručio je Sattler.

Dogovor je pozdravio evropski komesar za proširenje Olivr Varhelji (Varhelyi). On je na Twitteru objavio da je politčki dogovor o mostarskom izbornom zakonu “važan korak”.

Varhelji je podsetio da je održavanje izbora u Mostaru jedan od 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije o spremnosti Bosne i Hercegovine da dobije status kandidata u EU.

Prvi put na izborima u svom gradu

Dvadesetdvogodišnji Mostarac Amar Peco koji do sada nikada nije mogao glasati na lokalnim izborima, konačno će imati tu priliku, nakon što je potpisan ovaj dogovor.

"Moram reći da to dosta znači za mene, kao i za mnoge mlade u ovom gradu, jer ovi lokalni izbori imaju dosta utjecaja i dosta znače za nas mlade. S obzirom da nismo nikad imali pravo da glasamo, to će nam biti, takoreći, čast, jer, možda mi možemo doprinijeti na neki način nekoj promjeni u ovom društvu, koja je prijeko potrebna", kaže mladi Mostarac Amar Peco za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Mostarka Tatjana ima 31 godinu. Pravo da izađe na lokalne izbore, prvi put je imala 2008.godine, ali ga nije mogla iskoristiti, jer u Mostaru izbori za Gradsko vijeće od te godine do danas nisu održani.

"S obzirom da smo demokratsko društvo, smatram da treba da mogu da izažem na izbore i glasam. Smatram da sam 'zakinuta' sve ove godine, jer nisam imala mogućnost da glasam", kaže Tatjana za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Sporna izborna pravila

Lokalni izbori u Mostaru su posljednji put održani 2008. godine. Od tada do danas stranke na vlasti u tom gradu - SDA i HDZ BiH - nisu se mogle dogovoriti oko novih izbornih pravila, a nakon što je Ustavni sud BiH 2010. godine poništio posebna izborna pravila koje je nametnuo Ured visokog predstavnika (OHR) 2004. godine.

Ustavni sud je odluku donio nakon apelacije hrvatskih stranaka, koje su argumentirale da jedan bošnjački glas u Mostaru vrijedi više nego hrvatski, s obzirom na činjenicu da šest nametnutih izbornih jedinica daje jednak broj vijećnika u Gradsko vijeće, uprkos tome što imaju različit broj glasača.

U međuvremenu, Centralna izborna komisija (CIK) odložila je lokalne izbore u Bosni i Hercegovini sa 4. oktobra za 15. novembar ove godine, jer novac za održavanje izbora nije osiguran.

Izbori za izbor vijećnika u Vijeću Grada Mostara nisu raspisani, prema odluci CIK-a, a biće raspisani, kako je najavljeno u ovoj instituciji, "po sticanju neophodnih uslova za raspisivanje i održavanje izbora".

Mladi o izborima i mijenjanju stvari

Dvadesetšestogodišnji Mostarac Edo kaže kako bi mladi izlaskom na lokalne izbore mogli promijeniti dosta stvari, kao što je, kako navodi, infrastruktura u gradu.

"Budimo realni, nemamo 300 metara dobre ceste u gradu. Sve je šaht, rupa do rupe i tako to", kaže Edin za RSE i dodaje da je za njega mogućnost da glasa na lokalnim izborima u Mostaru nešto sasvim novo.

"Nisam nekako euforičan ni ništa tako, nego jednostavno čovjek, kako nikada nije glasao na lokalnim izborima, tako da ne zna šta ga čeka i kako to sada izgleda. Ali, iskreno, jedva čekam tu priliku da mogu da moj glas znači nešto; koliko god on bio mali, znači sigurno nešto", istakao je.

Vedran Raguž ima 23 godine. Za njega, kako kaže, dobar je osjećaj da će on moći birati nekoga sa listi na izborima. Smatra da bi trebalo biti više projekata za mlade, poput strategije i povećanja budžeta za projekte mladih.

"Možda bih imao priliku birati osobe koje će mene predstavljati i kojima bih se mogao obratiti za sve probleme i nedostatke ovoga grada. Čudan je osjećaj, s obzirom da gledate kako svi gradovi u okolici i općine imaju svoje izbore i stalno vas ispuštaju iz svih tih, ne mogu reći dogovora, već dešavanja. Iznenađujuće čudno, neugodno, ne znam kako bih vam to opisao. Tim riječima moglo bi se izraziti", rekao je Raguž.

Glasati na lokalnim izborima za dvadesettrogodišnjeg Emira je dobar znak, jer, kako ističe, pojedinac donosi neku odluku 'u svoje ime, na svom prostoru, u svom gradu, u svom mjestu'.

"Nadam se da ću ja kao jedan pojedinac moći barem jednim dijelom, koliko-toliko, uticati na rješenje situacije u Mostaru i na rješenje dugogodišnjeg problema", naglašava Emir.

Krajem jula ističe rok za izmjenu Izbornog zakona

Mostarka Irma Baralija tužila je Bosnu i Hercegovinu zbog toga što u Mostaru nema izbora od 2008. godine.

Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu je, na osnovu tužbe, 29. oktobra 2019. godine, presudio u njenu korist i naložio Parlamentu Bosne i Hercegovine da izmijeni Izborni zakon, najkasnije u roku od šest mjeseci od kada presuda postane konačna (pravosnažna), kako bi se omogućilo održavanje lokalnih izbora u Mostaru. Taj rok ističe 29. jula u ponoć.

Pregovori između SDA i HDZ o pitanju izbora u Mostaru, traju godinama. HDZ BiH se zalaže za pravilo "jedan čovjek-jedan glas", te traži da Mostar bude uređen kao i sve ostale jedinice lokalne samouprave u BiH.

S druge strane, SDA zahtijeva da se ispoštuje Ustav Federacije BiH, prema kojem Grad, kao organizaciona jedinica, može postojati samo ako je uređen u više općina, koje su ujedno i izborne jedinice.

U tom smislu, tridesetšestogodišnji nezaposleni Mostarac Đenan Jelin, smatra da dogovor političkih lidera vodi ka konačnoj uspostavi Gradskog vijeća, jer je Mostar bez Gradskog vijeća, kako kaže, nefunkcionalan grad.

"Nema ulaganja, nema strategije, nema planova u Mostaru, nema ništa. Znači, ono što ja očekujem od izbora, definitivno, je ponovna uspostava Gradskog vijeća, jer to je ono definitivno što Mostaru treba. I na kraju krajeva Gradsko vijeće predstavlja građane u Mostaru, koji su sada bez ikakvog glasa, ništa se ne pitaju", kaže Jelin za RSE.

Gradsko vijeće Mostara je prestalo sa radom krajem 2012. godine, nakon što je istekao mandat posljednjem izabranom sazivu na lokalnim izborima 2008. godine.

Jedina vlast je gradonačelnik Mostara, Ljubo Bešlić (HDZ BiH), koji se nalazi u tehničkom mandatu. Već godinama, budžet Grada Mostara, po odobrenju Parlamenta Federacije BiH, donosi Ured gradonačelnika Mostara, uz supotpis načelnika za finansije iz reda Bošnjaka.

„Što se tiče mogućih narednih akcija, mi razmatramo razne opcije, ali ono što je apsolutno jasno – bez obzira na moguće razlike koje postoje tamo interno – jest da ova situacija (u BiH op.ed.) ne smije voditi raspadu zemlje, niti smije voditi novom sukobu. Svakako razmatramo sve moguće opcije, čini mi se da se upravo i danas u Ujedinjenim Narodima vode razgovori o tome, pa ćemo vidjeti...No, nadam se da mi možemo učiniti što je u našoj moći da izbjegnemo da započne još jedan sukob u Evropi...”

Novinarka Glasa Amerike, koja prati boravak državnog sekretara Marca Rubia na razgovore s Ukrajinom u Jeddi, ga je upitala tijekom leta u avionu, da prokomentira svoju objavu na X-u , u kojoj je kazao da, “djelovanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika podriva institucije Bosne i Hercegovine i ugrožava njenu sigurnost i stabilnost.”

„Naša vlada poziva političke lidere u Bosni i Hercegovini da se uključe u konstruktivan i odgovoran dijalog. Pozivamo naše partnere u regionu da nam se pridruže u suprotstavljanju ovom opasnom i destabilizirajućem ponašanju”, kazao je tada na X-u američki državni sekretar.

Rubio je u objavi na platformi X napisao da djelovanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika podriva institucije Bosne i Hercegovine i ugrožava njenu sigurnost i stabilnost.

„Naša vlada poziva političke lidere u Bosni i Hercegovini da se uključe u konstruktivan i odgovoran dijalog. Pozivamo naše partnere u regionu da nam se pridruže u suprotstavljanju ovom opasnom i destabilizirajućem ponašanju”, napisao je u objavi američki državni sekretar Marco Rubio.

Tužilaštvo BiH je objavilo u četvrtak da vodi istragu zbog napada na ustavni poredak, dan nakon što je predsjednik entiteta RS Milorad Dodik potpisao ukaz o proglašenju zakona kojim se Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, VSTV-u BiH i SIPA-i zabranjuje djelovanje u tom entitetu.

Prema Krivičnom zakonu BiH, najmanja propisana kazna za ovo krivično djelo je pet godina zatvora uz zabranu političkog djelovanja.

Iako Tužilaštvo BiH nije govorilo o imenima, Dodik je na platformi X potvrdio da je dobio poziv Tužilaštva BiH za saslušanje u svojstvu osumnjičenog za napad na ustavni poredak. Obećao je da se neće odazvati.

Prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, nadležni sud, a u hitnim slučajevima i tužilac, izdaje naredbu za dovođenjem, koju izvršava sudska policija.

Trump je prethodno privremeno obustavio vojnu pomoć i slanje obavještajnih podataka Ukrajini, da bi izvršio pritisak na Kijev da pristane na primirje, nakon žučne polemike sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim prije nedelju dana.

"Na osnovu činjenice da Rusija trenutno apsolutno žestoko napada Ukrajinu na ratištu, snažno razmatram bankarske sankcije velikog obima, sankcije i tarife Rusiji dok se ne postigne dogovor o primirju i konačni sporazum o miru. Rusiji i Ukrajini poručujem da odmah sjednu za sto, prije nego što bude prekasno. Hvala", napisao je Trump na svojoj mreži "Truth social".

Tramp je bio suočen sa kritikama zbog odnosa prema Ukrajini, uključujući i njegov prošlomjesečni komentar da je Kijev, a ne Rusija, odgovoran za početak rata, prenosi agencija Rojters.

Sjedinjene Države i njihovi partneri su nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Moskvi uveli sveobuhvatne sankcije - uključujući kaznene mjere čiji je cilj da se ograniči ruski profit od nafte i gasa, između ostalog ograničavanjem cijene ruske nafte na 60 dolara po barelu.

Ruske snage su tokom noći bombardovale ukrajinsku energetsku infrastrukturu raketama i dronovima, saopštili su zvaničnici u petak, nekoliko sati nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio da će naredne nedelje biti održani razgovori sa američkim zvaničnicima o kraju rata, prenosi agencija AP.

Ukrajina je bila meta "masovnog" napada raketama i dronovima, napisao je na Faceboooku ministar energetike Herman Haluščenko. Vlasti su saopštile da je povrijeđeno najmanje 10 osoba, među kojima i jedno dijete.

"Rusija pokušava da naškodi Ukrajincima gađanjem energetskih objekata i ne odustaje od cilja da nas ostavi bez svijetla i grijanja i da izazove najveću štetu prosječnim građanima", napisao je Haluščenko.

Rusije je više puta gađala ukrajinsku energetsku infrastrukturu tokom rata, što je poremetilo grijanje i snabdijevanje strujom i vodom. Ukrajinski zvaničnici optužili su Rusiju da zimu koristi kao oružje, da bi podrila moral civila.

Zelenski je u petak dobio podršku turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana za ukrajinski prijedlog o prvim koracima ka zaustavljanju rata, uključujući obustavu napada raketama, dronovima i bombama na energetsku i drugu civilnu infrastrukturu. Zelenski je takođe predložio da se obustave borbene operacije u Crnom moru, da bi se omogućila bezbjedna plovidba.

"Podržavamo ideju hitnog prekida vatre i obustavu napada u vazduhu i na moru kao mjere za izgradnju povjerenja između strana", rekao je ukrajinski predsjednik tokom video razgovora sa evropskim liderima.

Zelenski je prvi put sugerisao te početne korake u utorak u objavi na X-u, kada je naveo da je spreman da radi pod "snažnim liderstvom" američkog predsednika na postizanju dugotrajnog mira. Zatim je korake predstavio evropskim saveznicima.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u petak da su energetske zalihe legitimna meta u ratu, zato što su povezane sa "ukrajinskim vojno-industrijskim kompleksom i proizvodnjom oružja".

Ruska protivvazdušna odbrana je tokom noći oborila 39 ukrajinskih dronova, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane.

Rusija je ispalila 67 raketa iz vazduha, sa kopna i mora, i 194 drona, saopštile su ukrajinske vazdušne snage. Primarna meta bili su objekti za vađenje prirodnog gasa.

Ukrajina je prvi put upotrijebila francuske borbene avione Mirage-2000, koji su isporučeni prije mjesec dana, da odbije napade, navele su ukrajinske snage. Kijev takođe ima zapadne lovce F-16.

Ukrajinska odbrana oborila je 34 rakete i 100 dronova, dok do 10 projektila nije stiglo do meta, a 86 bespilotnih letjelica je nestalo sa radara, navodi se u saopštenju.

Zelenski je u četvrtak veče najavio da će otputovati u Saudijsku Arabiju u ponedeljak da se sastane sa prestolonaslednikom Mohammedom bin Salmanom, a da će njegov tim ostati u toj zemlji da razgovara sa američkim zvaničnicima.

Specijalni izaslanik predsjednika Trumpa za pregovore Steve Witkoff, govoreći ispred Bijele Kuće, izjavio je da je predsjednik Trump, nakon pisma od ukrajinskog lidera Zelenskog u kojem on kaže da je spreman u bilo kojem trenutku sjesti za pregovore i potpisati sporazum pod američkim okriljemm, zatražio da se koordinira američki sastanak sa ukrajinskom delegacijom u Rijadu ili u Džedi u Saudijskoj Arabiji.

Sastanak bi se mogao održati slijedeće nedjelje. Cilj ovog susreta je da se utvrdi zajednički okvir za mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine, kao i da se odredi datum početka primirja.

Witkoff je naglasio da predsjednik Trump smatra da je pismo Zelenskog u kojem se iskreno zahvaljuje na dosadašnjoj pomoći, pozitivan korak naprijed.

"Vjerujem da će sastanak između nas i Ukrajinaca slijedeće nedjelje biti dobar i, nadamo se, dobar signal i Rusiji", kazao je Witkoff. "Mi želimo mir. Želimo mir na Srednjem istoku, mi želimo mir u Ukrajini. Predsjednik želi mir, on je američki vrhovni zapovjednik, i mi pratimo njegove upute. Mi želimo mir u cijelom svijetu. Mi smo uvjereni da se ovi sukobi mogu smiriti , riješiti, i mi to dokazujemo svaki dan."

Witkoff je ovom prilikom govorio i o najnovijem oštrom zahtjevu predsjednika Trumpa upućenog Hamasu, da se pod hitno oslobode taoci i predaju tijela ubijenih taoca. On je najavio svoj mogući odlazak na Srednji istok nakon što prime pozitivan odgovor od Hamasa, za čije čelnike je rekao da se nisu ponijeli u skladu s onim što su obećali.

"Ovo je dobra prilika za Hamas da postupi kako je dogovoreno", kazao je Witkoff.

Trump je kazao je kako je njegova administracija uradila više u 43 dana, nego bilo koja administracija u četiri ili osam godina, dodajući kako su tek počeli.

„Naš duh, pouzdanje i američki san su se vratili”, kazao je Trump. „Ovo je nešto čemu svijet nije ranije svjedočio i neće.”

Ilegalni prelasci granice na najnižem nivou ikad

Veći dio svog govora predsjednik Donald Trumpo posvetio je ilegalnoj imigraciji, rekaviš kako su ilegalni prelasci granice u prethodnih šest mjeseci najniži ikada. „Poslušali su me da ne dolaze”, rekao je.

Svog prethodnika, bivšeg predsjednika Joe Bidena je nazvao najgorim predsjednikom ikada u u historiji SAD. Bidenovu administraciju je optužio za sve loše što se desilo u Americi.

„Bidenova otvorena politika granica uvezla nam je ubice, gangstere, silovatelje, ali ih brzo vraćamo nazad”, rekao je Trump.

Naveo je kako je neophodno ukloniti prijetnje koje dolaze iz Meksika, a posebno je naglasio kartele droge i njihove pripadnike, kao i ilegalni uvoz fentanila koji je u SAD sve prisutniji.

Među Trumpovim gostima u prepunoj sali Kongresa bile su i porodice 2 mlade djevojke koje su mučki ubijene, nakon što su silovane, od strane ilegalnih migranata s teškim kriminalnim dosijeima.

Patimo od najgore inflacije u posljednje četiri godine

Tokom obraćanja Kongreu, Trump je kazao kako mu je apsolutni prioritet spasiti ekonomiju, i zaustaviti inflaciju koju je izazvala prethodna administarcija,kao i obezbijediti dramatično i trenutačno olakšanje radničkim obiteljima. Trump je naglasio da je užasna ekonomska politika prethodne administracije dovela do značajnog povećanja cijene energije, namirnica te dovela do najgore inflacije posljendih godina.

Trump je objavio da Administracija već radi na gigantskom plinovodu za prirodni plin na Aljasci, dodajući da su Japan, Južna Koreja i nekoliko drugih zemalja već izvijestili Administraciju da žele biti partneri u ovom velikom biznisu. Amerika inače leži na ogromnim zalihama prirodnog, zemnog plina.

„Naš fokus je smanjiti cijenu energije, gasa, životnih namirnica”, rekao je amwerički predsjednik. „Mi imamo više gasa pod našim nogama nego iko drugi. I zato ćemo bušiti.”

Ošto je kritizirao Zakon o CHIPS-u zakon vrijedan 280 milijardi dolara koji je usvojen za vrijeme Bidenove administracije kako bi se potaknula domaća proizvodnja poluvodiča.

Koliko nas oni budu oporezovali, toliko ćemo i mi njih

Pohvalio se carinama od 25 posto koje je uveo na strani aluminij, bakar, drvo i čelik. Naveo je kako želi smanjiti takse na domaću proizvodnju. Najavio je uvođenje carina svima, od Kanade, Meksike, Brazila, Indije, Kine, koje, kako je kazao „naplaćuju takse Americi”.

„Taj sistem je nepravedan i to će biti završeno s drugim Aprilom”, rekao je. „Svi oni koji su nam uveli carine, uvest ćemo i mi njima.”

Trump je obećao smanjenje poreza, predlažući da ono postane trajno i da se donese zakon kojim bi se ukinuli porezi na napojnice i prekovremeni rad. Između ostalog, predsjednik Trump je predstavio plan za poduzimanje koraka u vezi s domaćom proizvodnjom „rijetkih zemnih minerala”.

„Kasnije tokom sedmice poduzeti ću historijsku akciju da dramatično povećam proizvodnju kritičnih i rijetkih zemnih minerala u SAD-u”, dodao je predsjednik tokom svog obraćanja Kongresu.

Pohvalio je i velika ulaganja tehnoloških divova Applea, Oraclea i TSMC-a, ističući velike investicije koje su ove moćne kompanije, kao i proizvođač čipova TSMC najavili proteklih sedmica.

Apple je prošle sedmice objavio da će uložiti 500 milijardi dolara u razvoj svojih pogona u SAD-u, što uključuje izgradnju novog središta za proizvodnju poslužitelja u Houstonu u Teksasu za podršku Apple Intelligence-u.

U ponedjeljak je veliki tajvanski proizvođač čipova TSMC objavio da ulaže 100 milijardi dolara u svoje proizvodne operacije u SAD-u. Ulaganje će ići prema izgradnji triju naprednih planova za proizvodnju čipova u Arizoni, za koje je Trump kazao da će otvoriti desetke hiljada radnih mjesta.

Trump je rekao da će njegove carine „učiniti Ameriku ponovno bogatom”, dodati pravednost američkoj trgovini s inozemstvom i promicati američku industriju, uključujući čelik i poljoprivredu.

Upozorenje federalnim uposlenicima

Predsjednik SAD Donald Trump osvrnuo se i na efikasnost Vlade. Naveo je da je otvorio novi odjel za njenu efikasnost, na čijem je čelu Elon Musk. Uputio je upozorenje federalnim uposlenicima koji se opiru da se vrate na posao u urede, da će kako je kazao „odmah biti otpušteni”. Dodao je kako se stotine hiljada federalnih radnika nisu pojavili na poslu jer je njegova administracija naredila ukidanje pravila iz ere Covida koja dopuštaju veću fleksibilnost.

„Moja administracija će vratiti vlast od ove neodgovorne birokracije i ponovno ćemo vratiti istinsku demokraciju u Ameriku. I svaki savezni birokrat koji se bude protivio ovoj promjeni bit će odmah uklonjen s dužnosti”, kazao je Trump.

Dodao je kako su dani vladavine neizabranih birokrata prošli. Kazao je da radnici trebaju biti unaprijeđeni na osnovu znanja i svojih vještina, a ne prema statusu, rasi, naciji.

Radimo na završetku brutalnog rata između Rusije i Ukrajine

„Neumorno radim na okončanju brutalnog sukoba između Rusije i Ukrajine”, kazao je predsjednik Donald Trump govoreći pred Kongresom. „SAD su poslale milijarde dolara Ukrajini, bez ikakve garancije. Svake sedmice 2000 ljudi bude ubijeno, ranjeno u tom ratu, i Ukrajinaca i Rusa, i ja to želim zaustaviti. Ukoliko želite zaustaviti rat, onda morate pregovarati sa svim stranama uključenim u sukob.”

Poruka od Zelenskog

Trump je potom kazao je kako mu je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski poslao pismo u kojem, kako je kazao. stoji: „Spreman što je prije moguće doći za pregovarački sto kako bi se postigao trajni mir… pod okriljem Amerike i predsjednika Trumpa… Kada je riječ o mineralima i sigurnosti, Ukrajina je spremna potpisati ga u bilo koje vrijeme koje vam odgovara.”

Traćenje miliona i miliona dolara

U svom obraćanju predsjednik Donald Trump je podsjetio kako je prethodna administracija rasipala novac, te da je i to spriječio, i još spriječava: „Zamrznuo sam svu američku stranu pomoć, izašli smo iz korumpirane Svjetske zdravstvene organizacije...”

Istakao je kako je prethodna administaracija potrošila na stotine miliona dolara finansirajući različite programe svih vrsta u brojnim zemljama svijeta, od Mozambika do Srbije - ali od koji su neki, kako je naglasio, najblaže rečeno bizarni, poput istraživanja transgenderizma na miševima.

Od polaganja zakletve do danas , predsjednik Trump je potpisao rekordan broj tzv. Predsjedničkih naredbi, iz sfere ekonomije, medjunarodne trgovine, migracije, te nekoliko naredbi koje se odnose na zaštitu zdravlja djece, zabranu tranzicije maloljetnika iz jednog spola u drugi bez odobrenja roditelja , te zabranu sudjelovanja trans-žena u sportovima za djevojčice u državnim školama - ili će u suprotnom ostati bez federalnih fondova.

Nekoliko minuta nakon što je započeo govor, predsjednika Trumpa su prekidali prosvjednim povicima neki od demokrata. Medjutim, kada su povici bili preglasni, predsjedavajući Kongresa, Mike Johnson je, po utvrdjenom protokolu, zatražio od specijalnih snaga koje štite Kongres , da izvedu najglasnijeg koji je nadvikivao predsjednika, demokratskog zastupnika iz Texasa Al Greena.

Odgovor demokrata

Dajući demokratski odgovor na obraćanje predsjednika Donalda Trumpa na zajedničkoj sjednici Kongresa, američka senatorica Elissa Slotkin rekla je u utorak da je Americi potrebna odgovorna promjena i da treba biti angažozvani lider u međusobno povezanom svijetu.

Slotkin je rekala da cijene namirnica, stanovanja i zdravstvene skrbi moraju pasti i da Trump nema vjerodostojan plan za njihovo rješavanje.

Rekla je da će Trumpova ekonomska politika natjerati Amerikance da „plate u svakom dijelu” svojih života, uključujući carine i trgovinske ratove, rastući nacionalni dug i potencijalnu recesiju.

„Predsjednik Trump pokušava svojim prijateljima milijarderima dati dar bez presedana”, rekao je Slotkin.

Također je spomenula biznismena Elona Muska, koji pod Trumpom vodi Odjel za učinkovitost vlade, ističući zabrinutost zbog raširenih otpuštanja saveznih radnika i pristupa podacima Amerikanaca koji njegov tim ima.

„Potrebna nam je učinkovitija vlada. Ako želite smanjiti otpad, pomoći ću vam u tome. Ali promjena ne mora biti haotična niti nas učiniti manje sigurnima”, rekla je Slotkin.

Također je govorila o žestokom sastanku u Bijeloj kući prošle sedmice kada je Trump prekorio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog „nepoštovanja”

Slotkin je rekla da je sastanak sažeo Trumpov pristup svijetu.

„On vjeruje u podilaženje diktatorima poput Vladimira Putina i udaranje naših prijatelja u zube poput Kanađana”, rekla je. „On vidi američko vodstvo kao ništa više od niza transakcija nekretninama"

Slotkin je rekla da je američka demokratija težnja svijeta i da je upravo sada u opasnosti.

Trump nastoji provesti vanjsku politiku „Amerika na prvom mjestu”, koja uključuje naredbe o povlačenju iz Pariškog sporazuma o klimi i Svjetske zdravstvene organizacije te o smanjenju rada Američke agencije za međunarodni razvoj.

Slotkin je rekla da bi radije imala Sjedinjene Države kao svjetskog lidera nego Rusiju ili Kinu.

„Postupci Donalda Trumpa sugeriraju da on u dubini srca ne vjeruje da smo iznimna nacija. On očito ne misli da bismo mi trebali upravljati svijetom”, rekla je.

Slotkinova je također kazala kako je sretna da je predsjednika Ronald Reagan vodio Ameriku u vrijeme Hladnog rata, kada je ona bila djevojčica, dodajući kako bi Trump izgubio hladni rat svojom politikom.