Linkovi

Top priča BiH

SDA i HDZ postigli dogovor, izbori u Mostaru nakon dvanaest godina

Potpisivanju sporazuma prisustvovali su i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, američki ambasador Eric Nelson, britanski ambasador u BiH Matthew Field i šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler

Mladi ljudi Mostara raduju se mogućem izlasku na birališta, ukoliko se vladajuće stranke u tom gradu dogovore o izbornim pravilima.

Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH postigli su u srijedu (17. juna) dogovor koji će omogućiti održavanje lokalnih izbora u tom gradu nakon 12 godina.

Politički dogovor potpisali su lideri te dvije stranke, Bakir Izetbegović i Dragan Čović.

Oni su dogovorili provedbu presude Ustavnog suda, zbog kojeg se izbori u Mostaru nisu održali od 2008. godine. Dogovorene su i izmjene statuta Grada Mostara, koje bi se trebale usvojiti na prvoj konstituirajućoj sjednici nakon izbora novog Gradskog vijeća.

"Prvi je sporazum za Grad Mostar koji predviđa da se izbori u Mostaru održe 15.novembra, a drugi se tiče izmjena Izbornog zakona BIH", kazao je Čović u izjavi novinarima nakon sastanka u Mostaru.

Čović je pojasnio da je dogovoreno da u naredna tri mjeseca stranke razgovaraju kako bi se u narednih šest mjeseci došlo do rješenja oko Izbornog zakona BiH.

Izetbegović je kazao kako je "dogovor da se oko Statuta Grada Mostara rukovodi zajedno, jer očigledno nema povjerenja".

"Kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona, pokušaćemo izbalansirati etnički i građanski princip na kojima počiva Dejtonski sporazum, a to znači da se trebaju ukloniti sve vrste diskriminacije koje se odnose na narode i građane i provedu sve odluke Evropskog suda za ljudska prava", kazao je Izetbegović.

Mostarski izbori jedan od prioriteta EU

Potpisivanju sporazuma prisustvovali su visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, američki ambasador Eric Nelson, britanski ambasador u BiH Matthew Field i šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler.

Sattler je poručio da je Grad Mostar predugo čekao na izbore, te da je održavanje lokalnih izbora jedan od prioriteta Evropske unije.

"EU sa svoje strane pozdravlja opredjeljenje dvije stranke da nastave raditi na preostalim pitanjima, koji uključuju eliminisanje diskriminacije u Ustavu BIH, a koji će omogućiti svima da budu birani i da biraju", poručio je Sattler.

Dogovor je pozdravio evropski komesar za proširenje Olivr Varhelji (Varhelyi). On je na Twitteru objavio da je politčki dogovor o mostarskom izbornom zakonu “važan korak”.

Varhelji je podsetio da je održavanje izbora u Mostaru jedan od 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije o spremnosti Bosne i Hercegovine da dobije status kandidata u EU.

Prvi put na izborima u svom gradu

Dvadesetdvogodišnji Mostarac Amar Peco koji do sada nikada nije mogao glasati na lokalnim izborima, konačno će imati tu priliku, nakon što je potpisan ovaj dogovor.

"Moram reći da to dosta znači za mene, kao i za mnoge mlade u ovom gradu, jer ovi lokalni izbori imaju dosta utjecaja i dosta znače za nas mlade. S obzirom da nismo nikad imali pravo da glasamo, to će nam biti, takoreći, čast, jer, možda mi možemo doprinijeti na neki način nekoj promjeni u ovom društvu, koja je prijeko potrebna", kaže mladi Mostarac Amar Peco za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Mostarka Tatjana ima 31 godinu. Pravo da izađe na lokalne izbore, prvi put je imala 2008.godine, ali ga nije mogla iskoristiti, jer u Mostaru izbori za Gradsko vijeće od te godine do danas nisu održani.

"S obzirom da smo demokratsko društvo, smatram da treba da mogu da izažem na izbore i glasam. Smatram da sam 'zakinuta' sve ove godine, jer nisam imala mogućnost da glasam", kaže Tatjana za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Sporna izborna pravila

Lokalni izbori u Mostaru su posljednji put održani 2008. godine. Od tada do danas stranke na vlasti u tom gradu - SDA i HDZ BiH - nisu se mogle dogovoriti oko novih izbornih pravila, a nakon što je Ustavni sud BiH 2010. godine poništio posebna izborna pravila koje je nametnuo Ured visokog predstavnika (OHR) 2004. godine.

Ustavni sud je odluku donio nakon apelacije hrvatskih stranaka, koje su argumentirale da jedan bošnjački glas u Mostaru vrijedi više nego hrvatski, s obzirom na činjenicu da šest nametnutih izbornih jedinica daje jednak broj vijećnika u Gradsko vijeće, uprkos tome što imaju različit broj glasača.

U međuvremenu, Centralna izborna komisija (CIK) odložila je lokalne izbore u Bosni i Hercegovini sa 4. oktobra za 15. novembar ove godine, jer novac za održavanje izbora nije osiguran.

Izbori za izbor vijećnika u Vijeću Grada Mostara nisu raspisani, prema odluci CIK-a, a biće raspisani, kako je najavljeno u ovoj instituciji, "po sticanju neophodnih uslova za raspisivanje i održavanje izbora".

Mladi o izborima i mijenjanju stvari

Dvadesetšestogodišnji Mostarac Edo kaže kako bi mladi izlaskom na lokalne izbore mogli promijeniti dosta stvari, kao što je, kako navodi, infrastruktura u gradu.

"Budimo realni, nemamo 300 metara dobre ceste u gradu. Sve je šaht, rupa do rupe i tako to", kaže Edin za RSE i dodaje da je za njega mogućnost da glasa na lokalnim izborima u Mostaru nešto sasvim novo.

"Nisam nekako euforičan ni ništa tako, nego jednostavno čovjek, kako nikada nije glasao na lokalnim izborima, tako da ne zna šta ga čeka i kako to sada izgleda. Ali, iskreno, jedva čekam tu priliku da mogu da moj glas znači nešto; koliko god on bio mali, znači sigurno nešto", istakao je.

Vedran Raguž ima 23 godine. Za njega, kako kaže, dobar je osjećaj da će on moći birati nekoga sa listi na izborima. Smatra da bi trebalo biti više projekata za mlade, poput strategije i povećanja budžeta za projekte mladih.

"Možda bih imao priliku birati osobe koje će mene predstavljati i kojima bih se mogao obratiti za sve probleme i nedostatke ovoga grada. Čudan je osjećaj, s obzirom da gledate kako svi gradovi u okolici i općine imaju svoje izbore i stalno vas ispuštaju iz svih tih, ne mogu reći dogovora, već dešavanja. Iznenađujuće čudno, neugodno, ne znam kako bih vam to opisao. Tim riječima moglo bi se izraziti", rekao je Raguž.

Glasati na lokalnim izborima za dvadesettrogodišnjeg Emira je dobar znak, jer, kako ističe, pojedinac donosi neku odluku 'u svoje ime, na svom prostoru, u svom gradu, u svom mjestu'.

"Nadam se da ću ja kao jedan pojedinac moći barem jednim dijelom, koliko-toliko, uticati na rješenje situacije u Mostaru i na rješenje dugogodišnjeg problema", naglašava Emir.

Krajem jula ističe rok za izmjenu Izbornog zakona

Mostarka Irma Baralija tužila je Bosnu i Hercegovinu zbog toga što u Mostaru nema izbora od 2008. godine.

Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu je, na osnovu tužbe, 29. oktobra 2019. godine, presudio u njenu korist i naložio Parlamentu Bosne i Hercegovine da izmijeni Izborni zakon, najkasnije u roku od šest mjeseci od kada presuda postane konačna (pravosnažna), kako bi se omogućilo održavanje lokalnih izbora u Mostaru. Taj rok ističe 29. jula u ponoć.

Pregovori između SDA i HDZ o pitanju izbora u Mostaru, traju godinama. HDZ BiH se zalaže za pravilo "jedan čovjek-jedan glas", te traži da Mostar bude uređen kao i sve ostale jedinice lokalne samouprave u BiH.

S druge strane, SDA zahtijeva da se ispoštuje Ustav Federacije BiH, prema kojem Grad, kao organizaciona jedinica, može postojati samo ako je uređen u više općina, koje su ujedno i izborne jedinice.

U tom smislu, tridesetšestogodišnji nezaposleni Mostarac Đenan Jelin, smatra da dogovor političkih lidera vodi ka konačnoj uspostavi Gradskog vijeća, jer je Mostar bez Gradskog vijeća, kako kaže, nefunkcionalan grad.

"Nema ulaganja, nema strategije, nema planova u Mostaru, nema ništa. Znači, ono što ja očekujem od izbora, definitivno, je ponovna uspostava Gradskog vijeća, jer to je ono definitivno što Mostaru treba. I na kraju krajeva Gradsko vijeće predstavlja građane u Mostaru, koji su sada bez ikakvog glasa, ništa se ne pitaju", kaže Jelin za RSE.

Gradsko vijeće Mostara je prestalo sa radom krajem 2012. godine, nakon što je istekao mandat posljednjem izabranom sazivu na lokalnim izborima 2008. godine.

Jedina vlast je gradonačelnik Mostara, Ljubo Bešlić (HDZ BiH), koji se nalazi u tehničkom mandatu. Već godinama, budžet Grada Mostara, po odobrenju Parlamenta Federacije BiH, donosi Ured gradonačelnika Mostara, uz supotpis načelnika za finansije iz reda Bošnjaka.

See all News Updates of the Day

Matthew Palmer: Kada BH političari pokažu napredak, imat će pažnju administracije Biden-Harris

Matthew Palmer: Kontinuiran angažman SAD i partnerstvo sa Zapadnim Balkanom
please wait

No media source currently available

0:00 0:07:45 0:00

U intervjuu za Glas Amerike, Matthew Palmer, zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Država za Evropu i Evroaziju, te specijalni predstavnik za Zapadni Balkan, govorio je o tome šta se na Balkanu i u Bosni i Hercegovini (BiH) može očekivati od nove američke administracije, kao i o važnosti usvajanja 14 preporuka Evropske komisije, izmjenama Izbornog zakona BiH i drugim reformama koje se nalaze pred BH političarima.

Sadržaji Glasa Amerike su besplatni i slobodni za prenošenje i republikaciju ukoliko su zadovoljena dva uvjeta:

1. Navođenje izvora

2. URL link na orginalni sadržaj na našem web site-u

Prenošenje bez ispunjavanja ovih uvjeta smatraćemo neovlaštenim korištenjem autorskog materijala.

GLAS AMERIKE: U zavisnosti od toga iz kojeg dijela BiH dolazite ili iz koje ste države Zapadnog Balkana, očekivanja od nove američke administracije su veoma različita. Ona su u rasponu od stava „sada će sve biti bolje" do „ovo je katastrofa za nas", što uglavnom ima veze sa angažmanom Joe Bidena i nekih članova njegovog tima na Balkanu 90-ih godina. Kao specijalni predstavnik Sjedinjenih Država za Zapadni Balkan, šta možete reći o američkom angažmanu i politici u BiH i regionu u naredne četiri godine?

PALMER: To je važno pitanje. Jedna od stvari koje smo vidjeli na Zapadnom Balkanu tokom desetljeća, kroz administracije, jeste da su američka politika, američki angažman i američka strategija na Zapadnom Balkanu bili uglavnom dosljedni, od administracije do administracije. I to je zbog toga što su američki interesi dosljedni. Ono što bismo željeli vidjeti je snažan, vrlo živ, prosperitetan Zapadni Balkan, zemlje u miru same sa sobom, u miru sa svojim susjedima i integrirane u evropske institucije. To znači članstvo u Evropskoj uniji (EU) za sve države Zapadnog Balkana, članstvo u NATO-u za sve koji bi donijeli odluku da to učine, sve koji tome teže. Jedna od stvari koju čujem u Sarajevu, koju čujem u BiH je ideja koja glasi: Ne bismo trebali sami raditi na reformama. Trebali bismo pričekati da nova Biden-Harris administracija dođe preko brežuljka, na bijelom konju, sa Daytonom 2 ili novim Aprilskim paketom, i riješi probleme za nas. A to je upravo suprotno od toga kako bi trebalo razmišljati i kako bi trebalo raditi.

Biden - Harrris
Biden - Harrris

Ono što je zaista potrebno jeste da se politički lideri, izabrani lideri i lideri političkih partija, obavežu na reformski program i napreduju u ključnim reformama. Mi znamo šta je neophodno: izborne reforme, ograničene ustavne reforme za provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, ciljane reforme za poboljšanje integriteta pravosuđa, te zdravorazumske ekonomske reforme koje će stvoriti prilike za ljude.

A kada se političko rukovodstvo posveti reformama i pokaže napredak na tim ključnim reformama, koje će otvoriti put ka prosperitetnoj evropskoj budućnosti, BiH će imati pažnju Biden-Harris administracije. 
Matthew Palmer

GLAS AMERIKE: Godinama pratite tamošnja dešavanja. Koliko je sve to realno imajući u vidu ranija iskustva s bosanskohercegovačkim i balkanskim liderima koji puno obećavaju, ali obično ne ispunjavaju mnogo toga?

PALMER: Mislim da su pregovori koji su doveli do izbora u Mostaru otvorili vrata za izbornu reformu i uvjeren sam da političko rukovodstvo u BiH razumije kakva je to prilika i spremno ju je iskoristiti. O ovim se reformama razgovaralo dovoljno dugo. Dosta dugo ih se odgađalo. Sada je vrijeme za akciju. Ono što bismo željeli vidjeti odmah, bez odgađanja, je sastanak Interresorne radne grupe, kako bi se sastali, razgovarali i proveli preporuke GRECO-a (Grupe država za borbu protiv korupcije Vijeća Evrope) i ODIHR-a (Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a) za pokretanje ovog procesa i početak hvatanja u koštac sa 14 prioriteta koje je izložila EU, te za napredak u agendi 5+2, odnosno, smjernicama za eventualnu tranziciju sa supervizije od Ureda visokog predstavnika, kako bi se BiH zaista čvrsto stavila na evropski put. To je apsolutno ostvarivo. Potrebna je samo politička volja i posvećenost dobrom upravljanju.

GLAS AMERIKE: Izborni zakon je jedna od tema koju ste spomenuli, a sve ga više spominju lokalni lideri i članovi međunarodne zajednice u BiH. Šta Sjedinjene Države očekuju od promjena izbornog zakonodavstva?

PALMER: Mislim da je bismo željeli vidjeti napredak u skladu s evropskim normama, evropskim vrijednostima i sa 14 prioriteta koje je postavila EU, kao i međusobnu saradnju i saradnju sa predstavnicima međunarodne zajednice u BiH na utvrđivanju puta naprijed, bez obzira na to kakvi bi kompromisi mogli biti potrebni. Ali to je promjena koja je u skladu s utvrđenim principima koje su opisali ODIHR i GRECO i u skladu s presudama relevantnih sudova, ne samo sudova u BiH, već i sudova na nivou EU, sistema kojem BiH teži da se pridruži.

GLAS AMERIKE: Vlada Federacije BiH nije formirana duže od dvije godine nakon posljednjih općih izbora, tako da je zapravo u tehničkom mandatu. Slušajući bosanskohercegovačke političare, često izgleda da je formiranje nove Vlade povezano s promjenom izbornog zakonodavstva i da su ti procesi nekako povezani. Kako komentarišete sporost u formiranju Vlade i mislite li da bi svi ti procesi trebali biti dio istog dogovora?

PALMER: Razumijemo da će tu morati doći do kompromisa. To je normalan dio demokratske vlasti. Kompromis je normalan u bilo kojem pregovaranju. Ali u isto vrijeme, sve se ne može povezati sa svime drugim jer se ništa neće uraditi. Mislim da smo to vrlo jasno vidjeli u slučaju Mostara, gdje je bilo važno da se pitanja koja se tiču izbora i formiranja nove vlasti u Mostaru rješavaju kao zasebna tema. Ako povežete previše stvari, onda je sve to recept za zastoj.

Dakle, ono što očekujemo je da stranke i politički lideri zajedno rade na utvrđivanju prioriteta, utvrđivanju neophodnih kompromisa i da zajedno rade u duhu dobre vjere i kompromisa kako bi pomogli BiH da krene naprijed i narodu u BiH da napreduje. Oni to s punim pravom mogu očekivati od svojih vođa. 
Matthew Palmer

GLAS AMERIKE: Visoki predstavnik Valentin Inzko u posljednje vrijeme je vrlo aktivan. Nedavno je zatražio od vlasti Republike Srpske da povuku priznanja bivšim političarima koji su osuđeni za ratne zločine, poput Radovana Karadžića i Biljane Plavšić, a sve to nakon uklanjanja table sa imenom Radovana Karadžića sa studentskog doma. Zašto se sve to sada događa i da li je to znak povećanog angažmana i uključenosti međunarodne zajednice u procese, umjesto da se sve prepušta samo bosanskohercegovačkim političarima?

PALMER: Prije svega, dozvolite mi da pohvalim i čestitam Miloradu Dodiku na odluci da ukloni ime Radovana Karadžića sa studentskog doma na Palama. Mislim da je to pozitivan signal, da je to važan korak. Mislim da je to bio čin državništva i nešto što itekako pozdravljamo. U pogledu nedavnih aktivnosti Visokog predstavnika ili OHR-a, preporučujem da razgovarate s OHR-om o tome. Ali iskoristio bih ovu priliku da naglasim i pojačam našu podršku OHR-u kao instituciji i važnoj ulozi koju Visoki predstavnik nastavlja imati u BiH. Podržavamo uslove 5+2, kao okvir za zaključivanje rada OHR-a. Još nismo stigli do toga. Željeli bismo da Visoki predstavnik nastavi sa tom agendom. Ko god bio Visoki predstavnik, on ili ona, može računati na našu podršku u izvršavanju te misije i mandata. I nadamo se i očekujemo da će strane surađivati u ispunjavanju tih uvjeta.

Prazno mjesto sa lijeve strane pored ulaznih vrata, gdje je do 10. decembra stajala ploča sa imenom haškog osuđenika za ratne zločine Radovana Karadžića.
Prazno mjesto sa lijeve strane pored ulaznih vrata, gdje je do 10. decembra stajala ploča sa imenom haškog osuđenika za ratne zločine Radovana Karadžića.

GLAS AMERIKE: Spomenuli ste Dodika, a ranije smo razgovarali o 14 preporuka Evropske komisije koje bi trebale biti usvojene u BiH. Je li to uopšte izvedivo, imajući u vidu da je Dodik već govorio da Republika Srpska neće podržati sve to?

PALMER: Apsolutno je izvedivo. Uvijek će biti zauzimanja stavova u vezi sa tim stvarima. Ali to je u osnovi u interesu svih ljudi u BiH, bilo da žive u Federaciji ili u Republici Srpskoj, bilo da su Hrvati, Bošnjaci, Srbi ili nešto drugo, da imaju jasan evropski put, stabilan politički sistem i dinamičnu i živu ekonomiju. To su ciljevi i ambicije koje reforme imaju namjeru podržavati i unaprijediti. Ako se BiH nada da će krenuti naprijed na svom evropskom putu, morat će učiniti ono što je neophodno na uvođenju reformi koje će joj omogućiti da se kvalificira za eventualno članstvo. A to započinje sa 14 prioriteta. Mislim da to razumiju svi koji su uključeni.

GLAS AMERIKE: Za razliku od Srbije, pa čak djelimično i Republike Srpske, koje vakcine za Covid dobijaju iz Kine, Rusije, drugih zemalja, Federacija BiH se u potpunosti pouzdala u sistem Covax i ostala bez vakcina, bilo da je željela pokazati stvarnu privrženost Zapadu ili zato što njeni lideri nisu bili sposobni da postignu više. Sada se ljudi tamo počinju pitati da li su i oni trebali igrati igre između Istoka i Zapada, a ne staviti svo povjerenje na Zapad da bi dobili nešto veoma vrijedno u kriznim vremenima. Kako to komentirate i vidite li to kao dugoročnu opasnost za Zapad i posebno za Sjedinjene Države?

Vakcinacija protiv koronavirusa u BiH počela je u entitetu Republika Srpska ruskom vakcinom Sputnik V.
Vakcinacija protiv koronavirusa u BiH počela je u entitetu Republika Srpska ruskom vakcinom Sputnik V.

PALMER: Razumijem frustracije zbog sporog tempa vakcinisanja. Mislim da bi svi željeli da je ovaj proces brži nego što jeste. Administracija Biden-Harris potvrdila je svoju posvećenost međunarodnoj solidarnosti u vezi sa vakcinama, tako što je opredijelila četiri milijarde dolara za podršku Covaxu i radu kroz GAVI sistem u pokušaju da vakcine budu dostupne širom svijeta na pravničnoj osnovi. To će potrajati. Trebat će neko vrijeme da proizvodne mogućnosti sustignu potražnju. Ali uvjeren sam da će se ova situacija brzo poboljšati.

GLAS AMERIKE: Često se ovdje u Sjedinjenim Državama, među ekspertima, pa i među nekim zvaničnicima, pitanja BiH i odnosa Kosova i Srbije povezuju, kao da su dio istog rješenja. Da li je to po vama dio istog procesa u američkoj vanjskoj politici? I možemo li očekivati da Sjedinjene Države možda više učine na podsticanju dijaloga između Kosova i Srbije nakon formiranja nove kosovske vlade?

PALMER: Mi vidimo sva ta pitanja kao odvojena. Postoji dinamika specifična za napore na normalizaciji između Kosova i Srbije, ona je važna i Sjedinjene Države u nju ulažu znatan napor, energiju i politički kapital. U potpunosti podržavamo proces dijaloga koji vodi EU i rad Miroslava Lajčaka kao posebnog predstavnika EU. Istovremeno bismo željeli vidjeti napredak u BiH na reformskom planu, ali ne povlačimo nikakvu vezu između procesa dijaloga Beograda i Prištine i onoga što se događa u BiH. Kada to kažem, mislim da je svima jasno da su dobre stvari na Balkanu proizvodile pozitivne posljedice na drugim mjestima na Balkanu. Ako može doći do pomirenja i normalizacije između Srbije i Kosova, rekao bih da je to dobro za sve u regionu, uključujući i BiH. Ako BiH može uvesti reforme potrebne za napredak na evropskom putu, mislim da je to dobro za njene susjede. Mislim da je to dobro za Crnu Goru, za Srbiju. To je dobro za Hrvatsku, dobro za čitav region. Dakle, iako ne postoji formalna veza, sigurno je da kada se dobre stvari dogode na jednom mjestu, to pomaže da se dobre stvari dogode i drugdje, a ako se loše stvari dogode na jednom mjestu, to olakšava negativnim stvarima da se dogode drugdje u regionu. Stoga smo posvećeni pomaganju u osiguranju pozitivnih ishoda na sve načine.

GLAS AMERIKE: Dakle, možemo očekivati kontinuitet u politici Sjedinjenih Država?

PALMER: Možete očekivati kontinuiranu posvećenost regionu i kontinuirani angažman na Zapadnom Balkanu, te kontinuiranu viziju evropske budućnosti za sve zemlje Zapadnog Balkana. Kao i snažno i trajno partnerstvo sa Sjedinjenim Državama.

Zbog sporog procesa repatrijacije na Balkanu, više od 100 djece još u sirijskim kampovima

Women and children are seen in the Kurdish-run al-Hol camp which holds suspected relatives of Islamic State (IS) group fighters, in Hasakeh governorate in northeastern Syria, Jan. 28, 2021.

Nakon pada “kalifata” Islamske države, nesistematski pristup balkanskih zemalja repatrijaciji njihovih državljana iz izbjegličkih kampova u Siriji znači da preko 100 djece još uvijek živi u prenatrpanim i nesigurnim uvjetima.

Piše: BIRN

Sa svoje troje djece, Floresha Rasha ima novi dom – trospratnu priobalnu zgradu okruženu visokim zidom, bodljikavom žicom i stražarnicama.

Skupa s jednim 13-godišnjim dječakom, oni su prvih pet stanovnika tog vojnog turističkog kompleksa u blizini albanskog lučkog grada Drača, koji je pretvoren u državni rehabilitacioni centar za albanske građane povratnike iz dijelova Sirije koje je nekad kontrolirala Islamska država.

Dječaci igraju nogomet u dvorištu, a stanovnicima je dozvoljen izlazak određenim danima u sedmici kako bi se sreli sa svojim rođacima. Stalno im dolaze posjetioci, i to socijalni radnici, psiholozi, nastavnici, ljekari i arapski prevodioci.

“Najveći izazov s kojim se suočavaju djelatnici na terenu koji direktno rade s povratnicima jeste njihov trenutni nedostatak znanja o specifičnim vjerskim tradicijama koje su ti povratnici usvojili tokom boravka u Siriji ili u tamošnjim kampovima”, kaže Iris Luarasi, direktorica Linije za savjetovanje za žene i djevojčice, koja, putem Centra za sigurnost i mir Albanije, nudi obuku i podršku lokalnim tijelima koja se bave povratnicima i pitanjima ekstremizma.

Rad s njihovim srodnicima van centra je također važan, kaže Luarasi za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN), “kako bi se ponovno uspostavile veze i članovi porodice uputili kako mogu podržati proces reintegracije povratnika u njihove zajednice”.

Za Albaniju, ovaj centar predstavlja prvi mali korak u repatrijaciji njenih građana, uključujući i djecu rođenu pod Islamskom državom. Ali ovdje, kao i u drugim balkanskim zemljama, postoji značajna politička uznemirenost, te mnogi potencijalni povratnici žive u neizvjesnosti, jer ostaju zaglavljeni u pretrpanim kampovima na sjeveroistoku Sirije, gdje su visoki sigurnosni rizici.

Al Hol Camp
Al Hol Camp

‘Najpogođenija’ su djeca

Osmog februara, eksperti Ujedinjenih nacija (UN) za ljudska prava ponovo su pozvali države da repatriraju svoje građane iz prenatrpanih kampova na sjeveroistoku Sirije. U kampovima se nalazi otprilike 27.000 djece, uključujući oko 19.000 njih iz Iraka i 8.000 iz drugih zemalja.

Pet zemalja Zapadnog Balkana, međutim, oklijeva po pitanju dovođenja svih svojih državljana kući, a to uključuje i najmanje 130 djece.

Prema procjenama BIRN-a, trenutno se oko 50 albanskih državljana još uvijek nalazi u sirijskim kampovima, i to oko dvije godine nakon pada samoproglašenog kalifata Islamske države. Približno 40 njih su djeca.

Albanija je našla načina da vrati manji broj njih bez posredovanja Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ali neke zemlje, kao što je Bosna i Hercegovina, kažu da nisu u mogućnosti uspostaviti kontakt s kurdskim snagama koje kontroliraju kampove s obzirom da one nisu međunarodno priznate.

S približnim brojem od 70, BiH je na vrhu balkanskih zemalja kad govorimo o broju djece koja se još uvijek nalaze u sirijskim kampovima, ali zemlja ovisi o međunarodnim partnerima kako bi njih i još 29 žena vratila na svoju teritoriju.

To se desilo i s prvom organiziranom repatrijacijom bosanskohercegovačkih državljana iz Sirije kada su 24 osobe u decembru 2019. vraćene vojnim avionom SAD-a. Sedmorica muškaraca su izvedeni pred sud, dok je šest žena i 11 djece ušlo u program rehabilitacije.

“Imamo troje djece školske dobi koja se veoma dobro uklapaju u školi u smislu socijalizacije i u smislu uspjeha”, kaže psihologinja i psihoterapeutkinja Elma Omersoftić.

Omersoftić navodi da su žene i djeca s kojima radi iskusili znatne traume.

“Djeca su najčešće pogođena tim ratnim dejstvima”, kaže ona. Neka od njih se također nose i sa činjenicom da su njihovi očevi još uvijek u Siriji.

“Njihovim se majkama pruža psihološka pomoć kako bi mogle pomoći svojoj djeci u smislu prevazilaženja tih trauma”, kaže Omersoftić za BIRN.

Potrebno je učiniti još više u smislu integracije u društvo, smatra ona.

“Kroz školski sistem, mislim da su i djeca i roditelji prihvaćeni i da imaju veoma dobru saradnju sa svojim nastavnicima i da djeca imaju dobar odnos sa svojim vršnjacima.”

Protest of Bosnia citizens families whose children are in camps in Syria, 24 September, 2020, Sarajevo
Protest of Bosnia citizens families whose children are in camps in Syria, 24 September, 2020, Sarajevo

Povratak kao logistički izazov

Stanovnici centra u Draču vraćeni su krajem prošle godine, ali je sam proces bio daleko od jednostavnog.

Vlada je radila s vlastima u Libanu prije nego što su dva albanska službenika za borbu protiv terorizma uspostavila kontakt s kurdskim snagama, te otputovala u izbjeglički kamp Al-Hol, gdje je smješteno više od 60.000 izbjeglica. Oni su preuzeli Rashu i djecu, te ih cestom doveli do Libana, gdje ih je dočekao albanski premijer Edi Rama.

U to vrijeme Albanija je pregovarala o prebacivanju oko 35 albanskih žena i djece iz kampa Al-Hol u kamp Roj, koji je manji i smatra se sigurnijim. Oko 15 njih je i dalje u Al-Holu, gdje je niz ubistava u januaru potaknuo zabrinutost zbog pogoršanja sigurnosne situacije unutar kampa.

Zvaničnici albanske vlade kažu da im je cilj da vrate sve albanske žene i djecu, ali ostaje nejasno kada i kako.

Leonie Vrugtman, koja se bavi istraživanjem nasilnog ekstremizma pri Albanskom institutu za demokratiju i posredovanje, kaže da podrška koju Albanija dobija od međunarodne zajednice kako bi razvijala kapacitete za rehabilitaciju i reintegraciju povratnika ukazuje da postoji politička volja za povratak tih ljudi.

“Postoji generalna podrška za povratak albanske djece i žena, tako da je moguće da budu vraćeni u narednih nekoliko mjeseci”, kaže Vrugtman za BIRN. “Međutim, ne očekujem da će se svi Albanci vratiti iz Sirije tako brzo.”

“Sumnjam da bi vlada razmotrila povratak ostalih Albanaca uoči aprilskih izbora”, kaže ona govoreći o parlamentarnim izborima planiranim za 25. april.

Ahmad Hamra, stands with his children outside a tent at an internally displaced Syrian camp, in northern Aleppo near the Syrian-Turkish border, Syria, Feb. 17, 2021.
Ahmad Hamra, stands with his children outside a tent at an internally displaced Syrian camp, in northern Aleppo near the Syrian-Turkish border, Syria, Feb. 17, 2021.

Socijalni radnici preuzimaju vodstvo u Sjevernoj Makedoniji

U Albaniji susjednoj zemlji Sjevernoj Makedoniji državni plan za reintegraciju, resocijalizaciju i rehabilitaciju vojnika povratnika sa stranih ratišta i njihovih porodica u proceduri je još od 2017., a konačno je usvojen u junu prošle godine.

Prema zvaničnim podacima, od oko 150 građana koji su otputovali u Islamsku državu u Siriji i Iraku, oko 80 njih se vratilo, a od toga je 27 osoba u raznim fazama krivičnog gonjenja.

Trenutno se u Siriji i Iraku nalazi devet muškaraca, sedam žena i oko 20 djece.

Među povratnicima je bila i jedna žena, njena 13-godišnja kćerka i unuče, a u zemlju su se vratili početkom 2020. godine.

“Oni prolaze kroz taj proces sa Centrom za socijalni rad, jer želimo da ta institucija vodi cijeli proces”, govori Borče Petrevski, nacionalni koordinator Sjeverne Makedonije za borbu protiv nasilnog ekstremizma i terorizma.

“Vjerujemo da socijalni radnici mogu ponuditi veću dostupnost i bolju komunikaciju”, kaže on za BIRN.

Što se tiče građana Crne Gore, iz Ministarstva unutrašnjih poslova te zemlje kažu da su tri muškarca, četiri žene i dvoje djece još uvijek u Siriji, dok se još jedan građanin nalazi u pritvoru u Turskoj. Iz Sirije se vratilo osam muškaraca, jedna žena i jedno dijete.

“Svi su se vratili u svoje zajednice i stavljeni su pod nadzor”, stoji u pisanom odgovoru Ministarstva. “Iako je prijetnja od ovih pojava u Crnoj Gori niska, posvećeni smo tom pitanju”, navode za BIRN.

“Državne institucije posvećene su procesu deradikalizacije, te sarađuju s bivšim vojnicima, ali i njihovim porodicama i mladim ljudima iz zajednice.”

Ne postoje zvanične brojke o tome koliko je muškaraca, žena i djece napustilo Srbiju i otišlo u Siriju, koliko ih se vratilo i koliko ih je još tamo. Prema procjenama BIRN-a, približno 20 građana Srbije je u kampovima u Siriji. Ta zemlja nije pokušavala vratiti bilo koga od njih.

Predstavnik Vijeća Evrope: BiH treba sistem koji nije temeljen na konstitutivnim narodima

Parliamentary Assembly of the Council of Europe, Strasbourg.

Bosna i Hercegovina mora shvatiti da je u njenom najvećem interesu provođenje presude Sejdić – Finci, poručio je to šef uprave za ljudska prava Vijeća Evrope Christophe Poirel nakon petodnevne virtualne posjete Bosni i Hercegovini.

„Vrijeme je da Bosna i Hercegovina pređe na drugačiji, moderni sistem, u kojem ne postoji diskriminacija i koji nije temeljen na konstitutivnim narodima”, rekao je šef direktorata za ljudska prava Vijeća Evrope nakon razgovora sa bosanskohercegovačkim dužnosnicima.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić ocijenio je da su ove poruke u vezi odbacivanja sistema utemeljenog na tzv. konstitutivnim narodima od historijskog značaja.

„U potpunosti sam saglasan s porukom šefa direktorata za ljudska prava Vijeća Evrope da je vrijeme da Bosna i Hercegovina pređe na drugačiji moderni sistem u kojem ne postoji diskriminacija i koji nije temeljen na konstitutivnim narodima”, poručio je Komšić.

„S tim vezi, također dijelim stanovište evropskih zvaničnika, da je sistem koji je osmišljen na konstitutivnim narodima, glavna prepreka koja je povezana s ustavnim okvirom, u provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava, o čemu eksplicitno govore presude tog suda”, dodao je Komšić.

Evropski sud za ljudska prava donio je, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, 395 presuda protiv Bosne i Hercegovine pri čemu su tužbu podnijeli pojedinci ili više njih. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.

Evropski sud za ljudska prava je u četiri odvojene presude ocijenio i da je Ustav BiH diskriminatoran, praktično, prema svim građanima i građankama BiH, a kojim se garantiraju sva prava iz Opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija, te iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Bošnjaci bojkotovali izbore u Srebrenici, Grujičić ponovo načelnik, u Doboju Jerinić

Ponovoljeni lokalni izbori u Srebrenici, 21. februar 2021.

Bošnjaci Srebrence bojkotovali su ponovljene izbore u tom gradu na istoku Bosne i Hercegovine (BiH), u kojem su srpske snage jula 1995. počinile genocid nad bošnjačkim stanovništvom, a zajednički kandidat srpskih stranaka za načelnika Mladen Grujičić izabran je za načelnika Opštine.

Izbori su bojkotovani na poziv koalicije političkih stranaka Inicijativa "Moja adresa: Srebrenica" jer nije ponovljeno glasanje putem pošte za Srebreničane koji žive širom svijeta.

Grujičić, koji je bio načelnik i u prošlom mandatu (izabran na izborima 2016. godine) dobio je 67,62 posto glasova kao kandidat više srpskih stranaka u koaliciji pod nazivom“ Zajedno za Srebrenicu“. Alija Tabaković, kandidat koalicije bošnjačkih stranaka „Moja adresa: Srebrenica“ osvojio je 31,70 posto glasova. Nezavisni kandidat Mile Janjić 0,36 a Aleksandar Simić, takođe nezavisni kandidat, 0,31 posto glasova.

Za Radio Slobodna Evropa (RSE) Grujičić je izjavio nakon izbornog dana kako bi "i da nije bilo bojkota od strane bošnjačkih partija", opet razlika u njegovu korist "bila velika" i osvojio bi novi mandat za načelnika.

Mladen Grujičić je bio načelnik Opštine i u prošlom mandatu
Mladen Grujičić je bio načelnik Opštine i u prošlom mandatu

"Zato smatram da je bojkot izbora opravdanje za Bošnjake koji su znali da neće imati šansu da ostvare bolje rezultate od onih novembarskih, kada sam nad protivkandidatom Alijom Tabakovićem imao prednost od 1.200 glasova. Građani, Srbi i Bošnjaci su pokazali dostojanstvo. I oni koji su bojkotovali izbore, nisu pravili probleme“, rekao je Mladen Grujičić.

Zbog bojkota moglo bi se desiti da, osim načelnika opštine srpske nacionalnosti, i sastav opštinske skupštine bude jednonacionalni, odnosno bez Bošnjaka.

Izbori u Srebrenici, te u Doboju na sjeveru zemlje ponovljeni su nakon već održanih 15. novembra ove godine zbog brojnih nepravilnosti. Najčešće se radilo o glasanju bez važećih dokumenata države BiH ili o njihovom falsifikovanju, fiktivnim prijavama mjesta boravka, krivotvorenju potpisa, onemogućavanja prisustva posmatrača, itd.

Apelacija Ustavnom sudu

Sadik Ahmetović, predsjednik izbornog štaba Inicijative „Moja adresa: Srebrenica“, za RSE je rekao da su Bošnjaci poštovali odluku ove Inicijative i nisu izašli na izbore. Na pitanje, šta se dobilo bojkotom, Ahmetović je rekao:

„Mi nastavljamo svoju borbu u nekoliko pravaca. Očekujemo da Ustavni sud BiH uvaži našu apelaciju kojom se omogućava glasanje svim Bošnjacima iz Srebrenice, ma gdje bili. S tim u vezi očekujemo da se raspišu novi izbori na kojim bi svaki građanin Srebrenice imao pravo da bira svoje kandidate. Samo na taj način izbori u Srebrenici bi bili legitimni i demokratski“, rekao je Ahmetović.

Sadik Ahmetović: 'Očekujemo da se raspišu novi izbori na kojim bi svaki građanin Srebrenice imao pravo da bira svoje kandidate'
Sadik Ahmetović: 'Očekujemo da se raspišu novi izbori na kojim bi svaki građanin Srebrenice imao pravo da bira svoje kandidate'

On je dodao kako je uspjeh što su ponovljeni lokalni izbori u Srebrenici protekli u najboljem redu i nije bilo incidenata kojim bi se narušio uspostavljeni suživot između Srba i Bošnjaka.

Apelacija Ustavnom sudu predata je nekoliko dana prije ponovljenih izbora a zatraženo je da Ustavni sud donese mjeru kojom ponovljene izbore stavlja van snage.

Glasanje u Srebrenici 21. februara 2021
Glasanje u Srebrenici 21. februara 2021

Ove nedjelje u Srebrenici je na izbore za načelnika i Skupštinu Opštine izašlo 42,87 posto birača, a u Doboju na izbore za gradonačelnika i odbornike Skupštine Grada 55,43 posto, objavio je CIK. Podatak se odnosi na 26 od 28 redovnih biračkih mjesta u Srebrenici i na svih 89 biračkih mjesta u Doboju. Kompletan odziv za cijele izborne jedinice Doboj i Srebrenica će biti naknadno objavljen.

Na ulicama i parkiralištima u Srebrenici u nedjelju na dan ponovljenih izbora je bilo parkirano mnogo automobila s registarskim oznakama gradova iz Srbije. Veliki broj glasača iz Srbije na novembarskim izborima bio je jedan od povoda da se oni ponište i raspišu novi.

Na ulicama Srebrenice na izborni dan bio je veliki broj automobila sa registarskim tablicama iz Srbije
Na ulicama Srebrenice na izborni dan bio je veliki broj automobila sa registarskim tablicama iz Srbije

Dva biračka mjesta bez ijednog glasača

Kao efekat bojkota izbora na koji su pozvale partije iz koalicije „Moja adresa: Srebrenica“, na biračkim mjestima Luka i Osmače, nije se pojavio nijedan birač. Reporter RSE iz Srebrenice javio je da nije bilo gužvi na drugim glasačkim mjestima i da je očigledno da su izbore bojkotovali Bošnjaci, shodno pozivu na bojkot inicijative "Moja adresa: Srebrenica“.

Ta koalicija političkih stranaka je na novembarskim izborima imala zajedničkog kandidata za opštinskog načelnika.

Kako bi bojkot bio potpun, povučeni su članovi biračkih odbora kao i posmatrači koji su ranije delegirani iz koalicije koju čine Stranka demokratske akcije, Savez za bolju budućnost, Pokret demokratske akcije i Demokratska fronta. Od odbornika koji osvoje dovoljno glasova za novi saziv opštinske skupštine se traži da ne preuzimaju mandate.

Nekoliko dana prije održavanja ponovljenih izbora, predstavnici više probosanskih stranaka su u Srebrenici podržali odluku koju je donijela Inicijativa “Moja adresa: Srebrenica“.

„Političke stranke koje su podržale naš stav i zajedničkog kandidata za načelnika, pronašle su u vrijednostima ove ideje najmanji zajednički sadržilac: borbu protiv diskriminacije i segregacije, ustrajnost u djelovanju da se ostvari potpuna ravnopravnost svih građana, posvećenost obavezi ostvarivanja prava na povratak te stalno djelovanje protiv politika koje glorificiraju ratne zločince, negiraju presude Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Suda BiH te konačno, protiv onih koji negiraju žrtve i sam genocid u Srebrenici“, navedeno je tada u saopštenju Inicijative

Kako bi bojkot bio potpun, povučeni su članovi biračkih odbora kao i posmatrači koji su ranije delegirani iz koalicije koju čine Stranka demokratske akcije (SDA), Savez za bolju budućnost (SBB), Pokret demokratske akcije i Demokratska fronta (DF). Od odbornika koji osvoje dovoljno glasova za novi saziv opštinske skupštine se traži da ne preuzimaju mandate.

Iz udruženja Srebreničanki podržan bojkot

Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa, sa ostalim majkama Srebrenice podržala je bojkot izbora u ovom gradu.

„Naše opredjeljenje je da se borimo za pravdu, istinu i demokratiju u Srebrenici. Međutim, od svega toga, ostale su samo sjenke. Ovo što se dešava nije demokratija jer su našim sugrađanima oduzeta osnovna prava kroz genocid, a sada i putem izbora", rekla je za RSE Munira Subašić.

Ona kaže da je, prema njenim saznanjima, u Srebrenici glasalo "oko 60 Bošnjaka".

"Oni su bili ucijenjeni, morali su izaći na izbore jer su uposlenici javnih ustanova u Srebrenici", kaže Subašić.

U Doboju SNSD proglasio pobjedu

U Doboju, u kojem Srbi čine oko 70 posto stanovništva, Boris Jerinić, koji je bio gradonačelnik Doboja i u prethodnom mandatu ponovo je izabran.

Jerinić je dobio 67,44 posto glasova, kandidat Srpske demokratske stranke (SDS) Cvijan Filipović osvojio je 16,20 a Srđan Todorović iz Socijalističke partije (SP) 16,36 posto glasova.

Na konferenciji za novinare u Doboju nakon izbornog dana Jerinić je poručio da je njegova pobjeda ubjedljiva, navodeći kako „desant na Doboj koji je opozicija najavila nije uspio“.

Jerinić je za načelnika bio izabran i na prijevremenim lokalnim izborima u februaru 2019. godine, nakon što je dotadašnji gradonačelnik Obren Petrović dobio mandat poslanika u Parlamentu BiH.

Rezultati izbora za gradsku skupštinu Doboj i za opštinsku skupštinu Srebrenica biće objavljeni u ponedjeljak (22. februara) prijepodne.

Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Željko Bakalar je na konferenciji za novinare izjavio da ova komisija nije dobila ni jedan prigovor koji je odnosi na povrede izbornog procesa a koji su u prvostepenoj nadležnosti CIK-a. Stigla su tri prigovora od političkih partija ali su oni u nadležnosti Gradske izborne komisije Doboj, rekao je Bakalar.

Koalicija „Pod lupom“: Nagovaranje i pritisci

Predstavnici koalicije nevladinih organizacija „Pod lupom“ saopštili su na kraju izbornog dana da su njihovi posmatrači zabilježili otvoreno nagovaranje da se glasa za određenu partiju ili pojedinca, odnosno bilo je prisutno zastrašivanje i vršenje pritisaka na glasače na tri biračka mjesta u Doboju i dva u Srebrenici.

Sa konferencije za novinare koalicije 'Pod lupom' u Doboju
Sa konferencije za novinare koalicije 'Pod lupom' u Doboju

Glasanje bez važećih identifikacionih dokumenata je registrovano na osam biračkih mjesta, od kojih je pet u Doboju, a tri u Srebrenici, rečeno je na konferenciji za novinare u Doboju u nedjelju uveče.

Porodično glasanje primjećeno je na više od polovine biračkih mjesta i u Doboju i u Srebrenici. Na 22 biračka mjesta jedna osoba je pružala pomoć većem broju birača da glasaju u kabini, od kojih je 19 u Doboju.

Zabilježene su i primjedbe ili prigovori na petnaest biračkih mjesta u Doboju i na jednom biračkom mjestu u Srebrenici.

Za više od stotinu građanskih, nestranačkih posmatrača ove koalicije bio je omogućen nesmetan pristup svim biračkim mjestima za razliku od izbora 15. novembra prošle godine, kada im je u Doboju onemogućeno praćenje toka glasanja. To je bio jedan od razloga za poništavanje izbora u ovom gradu.

U Doboju je bila veća izlaznost
U Doboju je bila veća izlaznost

Za mjesto načelnika Srebrenice borila su se četiri kandidata dok su se na glasačkom listiću za opštinsku skupštinu nalazili kandidati 22 političke stranke, četiri koalicije i jedan nezavisni kandidat.

Na glasačkom listiću za izbor gradonačelnika Doboja bila su tri kandidata iz tri političke stranke, dok su na glasačkom listiću za gradsku skupštinu bili kandidati u ime 85 ovjerenih političkih subjekata (34 nezavisna kandidata, četiri koalicije i 47 političkih stranaka).

  • Skupština opštine Srebrenica – prethodni sastav

U prethodnom mandatu Koalicija SDA, SBB i Stranka za BiH imala je pet odbornika, SNSD takođe pet, Srpska demokratska stranka (SDS), Socijaldemokratska partija (SDP) i Demokratski narodni savez (DNS) imali su po dva odbornika, nezavisnih odbornika bilo je dvoje, a Partija demokratskog progresa (PDP), Srpska radikalna stranka Dr Vojislav Šešelj SRS i Narodni demokratski pokret (NDP) po jednog odbornika.

  • Skupština grada Doboja – prethodni sastav

U prethodnom sazivu većinu su činili odbornici iz SNSD-a, njih14. Socijalistička partija (SP) imala je tri odbornika. Po dva odbornika imali su SDA, SDP i Demokratski savez (DEMOS). Po jednog odbornika imali su SDS, PDP, DNS, NDP i Ujedinjena Srpska.

Na lokalnim izborima u novembru, građani u BiH su birali opštinske načelnike i gradonačelnike, te opštinske i gradske sazive skupština u Republici Srpskoj, odnosno vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine. Izbori za gradonačelnika Mostara i Gradsko vijeće su provedeni 20. decembra 2020. godine.

BiH: Pandemija negativno utiče na razvoj djece i mladih

BiH: Pandemija negativno utiče na razvoj djece i mladih
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:52 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG