Linkovi

Izdvojeno

SDA i HDZ postigli dogovor, izbori u Mostaru nakon dvanaest godina

Potpisivanju sporazuma prisustvovali su i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, američki ambasador Eric Nelson, britanski ambasador u BiH Matthew Field i šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler

Mladi ljudi Mostara raduju se mogućem izlasku na birališta, ukoliko se vladajuće stranke u tom gradu dogovore o izbornim pravilima.

Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH postigli su u srijedu (17. juna) dogovor koji će omogućiti održavanje lokalnih izbora u tom gradu nakon 12 godina.

Politički dogovor potpisali su lideri te dvije stranke, Bakir Izetbegović i Dragan Čović.

Oni su dogovorili provedbu presude Ustavnog suda, zbog kojeg se izbori u Mostaru nisu održali od 2008. godine. Dogovorene su i izmjene statuta Grada Mostara, koje bi se trebale usvojiti na prvoj konstituirajućoj sjednici nakon izbora novog Gradskog vijeća.

"Prvi je sporazum za Grad Mostar koji predviđa da se izbori u Mostaru održe 15.novembra, a drugi se tiče izmjena Izbornog zakona BIH", kazao je Čović u izjavi novinarima nakon sastanka u Mostaru.

Čović je pojasnio da je dogovoreno da u naredna tri mjeseca stranke razgovaraju kako bi se u narednih šest mjeseci došlo do rješenja oko Izbornog zakona BiH.

Izetbegović je kazao kako je "dogovor da se oko Statuta Grada Mostara rukovodi zajedno, jer očigledno nema povjerenja".

"Kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona, pokušaćemo izbalansirati etnički i građanski princip na kojima počiva Dejtonski sporazum, a to znači da se trebaju ukloniti sve vrste diskriminacije koje se odnose na narode i građane i provedu sve odluke Evropskog suda za ljudska prava", kazao je Izetbegović.

Mostarski izbori jedan od prioriteta EU

Potpisivanju sporazuma prisustvovali su visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, američki ambasador Eric Nelson, britanski ambasador u BiH Matthew Field i šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler.

Sattler je poručio da je Grad Mostar predugo čekao na izbore, te da je održavanje lokalnih izbora jedan od prioriteta Evropske unije.

"EU sa svoje strane pozdravlja opredjeljenje dvije stranke da nastave raditi na preostalim pitanjima, koji uključuju eliminisanje diskriminacije u Ustavu BIH, a koji će omogućiti svima da budu birani i da biraju", poručio je Sattler.

Dogovor je pozdravio evropski komesar za proširenje Olivr Varhelji (Varhelyi). On je na Twitteru objavio da je politčki dogovor o mostarskom izbornom zakonu “važan korak”.

Varhelji je podsetio da je održavanje izbora u Mostaru jedan od 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije o spremnosti Bosne i Hercegovine da dobije status kandidata u EU.

Prvi put na izborima u svom gradu

Dvadesetdvogodišnji Mostarac Amar Peco koji do sada nikada nije mogao glasati na lokalnim izborima, konačno će imati tu priliku, nakon što je potpisan ovaj dogovor.

"Moram reći da to dosta znači za mene, kao i za mnoge mlade u ovom gradu, jer ovi lokalni izbori imaju dosta utjecaja i dosta znače za nas mlade. S obzirom da nismo nikad imali pravo da glasamo, to će nam biti, takoreći, čast, jer, možda mi možemo doprinijeti na neki način nekoj promjeni u ovom društvu, koja je prijeko potrebna", kaže mladi Mostarac Amar Peco za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Mostarka Tatjana ima 31 godinu. Pravo da izađe na lokalne izbore, prvi put je imala 2008.godine, ali ga nije mogla iskoristiti, jer u Mostaru izbori za Gradsko vijeće od te godine do danas nisu održani.

"S obzirom da smo demokratsko društvo, smatram da treba da mogu da izažem na izbore i glasam. Smatram da sam 'zakinuta' sve ove godine, jer nisam imala mogućnost da glasam", kaže Tatjana za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Sporna izborna pravila

Lokalni izbori u Mostaru su posljednji put održani 2008. godine. Od tada do danas stranke na vlasti u tom gradu - SDA i HDZ BiH - nisu se mogle dogovoriti oko novih izbornih pravila, a nakon što je Ustavni sud BiH 2010. godine poništio posebna izborna pravila koje je nametnuo Ured visokog predstavnika (OHR) 2004. godine.

Ustavni sud je odluku donio nakon apelacije hrvatskih stranaka, koje su argumentirale da jedan bošnjački glas u Mostaru vrijedi više nego hrvatski, s obzirom na činjenicu da šest nametnutih izbornih jedinica daje jednak broj vijećnika u Gradsko vijeće, uprkos tome što imaju različit broj glasača.

U međuvremenu, Centralna izborna komisija (CIK) odložila je lokalne izbore u Bosni i Hercegovini sa 4. oktobra za 15. novembar ove godine, jer novac za održavanje izbora nije osiguran.

Izbori za izbor vijećnika u Vijeću Grada Mostara nisu raspisani, prema odluci CIK-a, a biće raspisani, kako je najavljeno u ovoj instituciji, "po sticanju neophodnih uslova za raspisivanje i održavanje izbora".

Mladi o izborima i mijenjanju stvari

Dvadesetšestogodišnji Mostarac Edo kaže kako bi mladi izlaskom na lokalne izbore mogli promijeniti dosta stvari, kao što je, kako navodi, infrastruktura u gradu.

"Budimo realni, nemamo 300 metara dobre ceste u gradu. Sve je šaht, rupa do rupe i tako to", kaže Edin za RSE i dodaje da je za njega mogućnost da glasa na lokalnim izborima u Mostaru nešto sasvim novo.

"Nisam nekako euforičan ni ništa tako, nego jednostavno čovjek, kako nikada nije glasao na lokalnim izborima, tako da ne zna šta ga čeka i kako to sada izgleda. Ali, iskreno, jedva čekam tu priliku da mogu da moj glas znači nešto; koliko god on bio mali, znači sigurno nešto", istakao je.

Vedran Raguž ima 23 godine. Za njega, kako kaže, dobar je osjećaj da će on moći birati nekoga sa listi na izborima. Smatra da bi trebalo biti više projekata za mlade, poput strategije i povećanja budžeta za projekte mladih.

"Možda bih imao priliku birati osobe koje će mene predstavljati i kojima bih se mogao obratiti za sve probleme i nedostatke ovoga grada. Čudan je osjećaj, s obzirom da gledate kako svi gradovi u okolici i općine imaju svoje izbore i stalno vas ispuštaju iz svih tih, ne mogu reći dogovora, već dešavanja. Iznenađujuće čudno, neugodno, ne znam kako bih vam to opisao. Tim riječima moglo bi se izraziti", rekao je Raguž.

Glasati na lokalnim izborima za dvadesettrogodišnjeg Emira je dobar znak, jer, kako ističe, pojedinac donosi neku odluku 'u svoje ime, na svom prostoru, u svom gradu, u svom mjestu'.

"Nadam se da ću ja kao jedan pojedinac moći barem jednim dijelom, koliko-toliko, uticati na rješenje situacije u Mostaru i na rješenje dugogodišnjeg problema", naglašava Emir.

Krajem jula ističe rok za izmjenu Izbornog zakona

Mostarka Irma Baralija tužila je Bosnu i Hercegovinu zbog toga što u Mostaru nema izbora od 2008. godine.

Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu je, na osnovu tužbe, 29. oktobra 2019. godine, presudio u njenu korist i naložio Parlamentu Bosne i Hercegovine da izmijeni Izborni zakon, najkasnije u roku od šest mjeseci od kada presuda postane konačna (pravosnažna), kako bi se omogućilo održavanje lokalnih izbora u Mostaru. Taj rok ističe 29. jula u ponoć.

Pregovori između SDA i HDZ o pitanju izbora u Mostaru, traju godinama. HDZ BiH se zalaže za pravilo "jedan čovjek-jedan glas", te traži da Mostar bude uređen kao i sve ostale jedinice lokalne samouprave u BiH.

S druge strane, SDA zahtijeva da se ispoštuje Ustav Federacije BiH, prema kojem Grad, kao organizaciona jedinica, može postojati samo ako je uređen u više općina, koje su ujedno i izborne jedinice.

U tom smislu, tridesetšestogodišnji nezaposleni Mostarac Đenan Jelin, smatra da dogovor političkih lidera vodi ka konačnoj uspostavi Gradskog vijeća, jer je Mostar bez Gradskog vijeća, kako kaže, nefunkcionalan grad.

"Nema ulaganja, nema strategije, nema planova u Mostaru, nema ništa. Znači, ono što ja očekujem od izbora, definitivno, je ponovna uspostava Gradskog vijeća, jer to je ono definitivno što Mostaru treba. I na kraju krajeva Gradsko vijeće predstavlja građane u Mostaru, koji su sada bez ikakvog glasa, ništa se ne pitaju", kaže Jelin za RSE.

Gradsko vijeće Mostara je prestalo sa radom krajem 2012. godine, nakon što je istekao mandat posljednjem izabranom sazivu na lokalnim izborima 2008. godine.

Jedina vlast je gradonačelnik Mostara, Ljubo Bešlić (HDZ BiH), koji se nalazi u tehničkom mandatu. Već godinama, budžet Grada Mostara, po odobrenju Parlamenta Federacije BiH, donosi Ured gradonačelnika Mostara, uz supotpis načelnika za finansije iz reda Bošnjaka.

See all News Updates of the Day

Dok su djeca i nastavnici iz učionice u Teksasu zvali policiju, policajci čekali u hodniku

Stanovnici Uvaldea u žalosti zbog ubistva 19 učenika i dvoje nastavnika, 27. maja 2022.

Uspaničena djeca i nastavnici nekoliko desetina puta su telefonom zvali policiju iz učionice u Teksasu za vrijeme masakra, moleći da intervenišu, dok je oko 20 policajaca čekalo u hodniku skoro pola sata prije nego što su upali u sobu, saopštili su u petak tekašski zvaničnici.

Najmanje dvoje djece je nazvalo policiju iz dvije spojene učionice nakon što je 18-godišnji Salvador Ramos ušao sa polu-automatskom puškom AR-15, izjavio je poručnik Stiv Mekro, direktor teksaškog Sekretarijata za javnu bezbjednost.

Komandant na licu mjesta, šef policije školskog okruga u Uvaldeu u Teksasu, vjerovao je da se Ramos zabarikadirao unutar učionice i da djeci više nije prijetila opasnost, te da policija ima više vremena da se pripremi", rekao je Mekro. "Sa ovim što sada znamo, to naravno nije bila ispravna odluka", dodao je. "To je bila pogrešna odluka".

U utorak prepodne, u 11 sati i 28 minuta, automobil Ford zaustavio se ispred škole u Uvaldeu i vozač je iskočio iz njega sa automatskom puškom AR-15.

Dvanaest minuta kasnije, kažu u policiji, 18-godišnji Salvador Ramos je bio u hodniku osnovne škole Rob, i ubrzo je ušao u učionicu gdje su bili đaci četvrtog razreda. Tamo je ubio 19-oro učenika i njihove dvije učiteljice.

U 12 sati i 58 minuta, policija je dobila informaciju da je Ramos ubijen i da je opsada škole gotova.

Ono što se desilo u tih 90 minuta podstaklo je bijes lokalne zajednice zbog sporog reagovanja policije.

Memorijal za ubijene đake i učiteljice ispred osnovne škole Rob u Juvaldeu
Memorijal za ubijene đake i učiteljice ispred osnovne škole Rob u Juvaldeu

Istražitelji nisu mogli sa sigurnošću da utvrde da li je naoružani policajac iz školskog okruga, koji je stajao ispred škole, razmijenio vatru sa napadačem dok je ulazio u školu.

Za vrijeme opsade, koja je okončana kada je tim granične patrole upao i usmrtio napadača, frustrirani posmatrači su pozivali policajce da odmah uđu u školu, navode očevici.

“Ulazite! Ulazite!", vikale su žene na policajce brzo poslije početka napada, ispričao je 24-godišnji Huan Karanca koji je posmatrao scenu iz kuće preko puta ulice.

Direktor Sekretarijata za javnu bezbjednost Teksasa Stiv Mekro kaže da je 40 minuta do sat proteklo od momenta kada je Ramos otvorio vatru na čuvara škole, do trenutka kada ga je taktički tim usmrtio.

“Suština je da su snage reda bile tamo", rekao je Mekro. "Odmah su se aktivirali, i spriječili ga (Ramosa) da ide u druge učionice."

Šef granične patrole Raul Ortis nije naveo vremenski okvir u kome je trajao napad na školu, ali je više puta ponovio da agenti njegove službe koji su stigli u školu - nisu oklijevali. Rekao je da su brzo ušli u zgradu, u redu iza agenta koji je nosio štit.

“Željeli smo da brzo reagujemo i to je tačno ono što su ti agenti uradili", rekao je Ortiz za Fox News.

Međutim, anonimni izvor iz policije ispričao je da agenti granične patrole, kada su ušli u školu, nisu uspjeli da probiju vrata učionice i morali su da dovedu člana školskog osoblja da otključa vrata. Olivarez kaže da su istražitelji pokušavali da utvrde da li je učionica bila zaključana ili je napadač zabarikadirao vrata.

Pripadnici snaga reda stoje ispred osnovne škole u Juvaldeu, 24. maja 2022.
Pripadnici snaga reda stoje ispred osnovne škole u Juvaldeu, 24. maja 2022.

Havijer Cazares, čija će ćerka Džeklin, učenica četvrtog razreda, ubijena u napadu, rekao je da je otrčao do škole kada je čuo za pucnjavu i stigao dok su se policajci još okupljali ispred nje. Uznemiren što policija ne ulazi, predložio je grupi drugih posmatrača da sami upadnu u školu. "Hajde da uletimo jer policajci ne rade ništa što bi trebalo da rade", rekao je. "Mogli su da urade više."

“Nisu bili pripremljeni", dodao je.

Kada je Ramos ušao u školu, dvoje policajaca Uvaldea je razmijenilo vatru sa njim, i ranjeni su, dodaje Olivarez. Ramos je zatim ušao u učionicu i počeo da ubija. Karanza smatra da je policija trebalo da brže uđe u školu.

“Bilo ih je više. On je bio samo jedan", kaže.

Osnovni alat Kremlja: Strah

Osnovni alat Kremlja: Strah
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:13 0:00

Iako je ostavka ruskog diplomate veterana zbog invazije na Ukrajinu sramota za Kremlj, analitičari kažu da strah sprječava mnoge druge ruske zvaničnike u iskazivanju nezadovoljstva.

Davos: Lice globalne nejednakosti

Davos: Lice globalne nejednakosti
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

Bogatstvo svjetskih milijardera povećalo se za bilione dolara od početka pandemije korona virusa, dok najsiromašnije zemlje muku muče sa vrtoglavo rastućim cijenama roba i sve većim dugovima. To su nalazi najnovije analize humanitarne organizacije Oxfam.

Policija u Teksasu kritikovana zbog sporog reagovanja na pucnjavu

Krstovi sa imenima žrtava postavljeni su ispred osnovne škole Rob Elementari u Juvaldeu, 26. maja 2022.

Kritike i pitanja se upućuju na račun lokalne policije o tome koliko je vremena proteklo prije nego što su upali u učionicu osnovne škole u Uvaldeu u Teksasu i zaustavili masakr u kome je naoružani napadač ubio 19 djece i dvoje nastavnika.

Istražitelji nisu mogli sa sigurnošću da utvrde da li je naoružani policajac iz školskog okruga, koji je stajao ispred škole, razmijenio vatru sa napadačem, 18-godišnji Salvadorom Ramosom, dok je ulazio u školu.

Motiv za masakr - najsmrtonosniju školsku pucnjavu od Newtowna u Konektikatu prije deset godina - i dalje se istražuje, a nadležni kažu da Ramos nije imao krivični dosije niti pokazivao znake mentalne nestabilnosti.

Za vrijeme opsade, koja je okončana kada je tim granične patrole upao i usmrtio napadača, frustrirani posmatrači su pozivali policajce da odmah uđu u školu, navode očevici.

“Ulazite! Ulazite!", vikale su žene na policajce brzo poslije početka napada, ispričao je 24-godišnji Huan Karanca koji je posmatrao scenu iz kuće preko puta ulice.

Direktor Sekretarijata za javnu bezbjednost Teksasa Stiv Mekro kaže da je 40 minuta do sat proteklo od momenta kada je Ramos otvorio vatru na čuvara škole, do trenutka kada ga je taktički tim usmrtio.

“Suština je da su snage reda bile tamo", rekao je Mekro. "Odmah su se aktivirali, i spriječili ga (Ramosa) da ide u druge učionice."

Međutim, portparol sekretarijata je izjavio u četvrtak da vlasti i dalje nastoje da pojasne kako je vremenski tekao napad, i nisu sigurni da li je period od 40 minuta do sat počeo kada je napadač stigao do škole, ili ranije, kada je upucao u lice svoju baku u njenoj kući.

“Trenutno nemamo precizan ni siguran vremenski okvir da možemo da kažemo da je napadač tako dugo bio u školi", izjavio je za CNN poručnik Kristofer Olivares.

Šef granične patrole Raul Ortis nije naveo vremenski okvir u kome je trajao napad na školu, ali je više puta ponovio da agenti njegove službe koji su stigli u školu - nisu oklijevali. Rekao je da su brzo ušli u zgradu, u redu iza agenta koji je nosio štit.

“Željeli smo da brzo reagujemo i to je tačno ono što su ti agenti uradili", rekao je Ortiz za Fox News.

Međutim, anonimni zvaničnik agencija za sprovođenje reda ispričao je da agenti granične patrole, kada su ušli u školu, nisu uspjeli da probiju vrata učionice i morali su da dovedu člana školskog osoblja da otključa vrata. Olivarez kaže da su istražitelji pokušavali da utvrde da li je učionica bila zaključana ili je napadač zabarikadirao vrata.

Havijer Cazares, čija je kćerka Džeklin, učenica četvrtog razreda, ubijena u napadu, rekao je da je otrčao do škole kada je čuo za pucnjavu i stigao dok su se policajci još okupljali ispred nje. Uznemiren što policija ne ulazi, predložio je grupi drugih posmatrača da sami upadnu u školu. "Hajde da uletimo jer policajci ne rade ništa što bi trebalo da rade", rekao je. "Mogli su da urade više."

“Nisu bili pripremljeni", dodao je.

Pripadnici snaga reda stoje ispred osnovne škole u Juvaldeu, 24. maja 2022.
Pripadnici snaga reda stoje ispred osnovne škole u Juvaldeu, 24. maja 2022.

Huan Karanza kaže da je vidio kako se Ramos kamionetom zabija u jarak ispred škole, grabi poluautomatsku pušku AR-15 i puca u dvoje ljude ispred pogrebnog zavoda, koji se nalazi preko puta škole, a koji su pobjegli nepovrijeđeni.

Olivarez je izjavio za CNN da je čuvar ispred zgrade bio naoružan i da su prema prvim izvještajima on i Ramos razmijenili vatru, "ali sada pokušavamo da potvrdimo tu informaciju."

Kada je Ramos ušao u školu, dvoje policajaca Uvaldea je razmijenilo vatru sa njim, i ranjeni su, dodaje Olivarez. Ramos je zatim ušao u učionicu i počeo da ubija. Karanza smatra da je policija trebalo da brže uđe u školu.

“Bilo ih je više. On je bio samo jedan", kaže.

Ambasada SAD 'razočarana' jer HDZ BiH blokira finansiranje izbora

Ambasada SAD u Sarajevu

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini (BiH) je izrazila razočarenje što je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH "opet izabrala da blokira finansiranje provođenja opštih izbora".

Poručuju da je "licemjerno" to što stranka koja tvrdi da podržava evroatlantske aspiracije BiH istovremeno opstruiše izborni proces u državi.

O održavanju izbora se 23. maja oglasio i američki ambasador Michael Murphy, koji je poručio da bi bilo neustavno pa i antidejtonski ako bi nego građanima BiH uskratio pravo na slobodne i pravične izbore.

Savjet ministara BiH na sjednici 26. maja nije izdvojio novac za sprovođenje Opštih izbora u BiH.

Kako je rečeno za RSE, ministri nisu ni raspravljali o ovoj odluci, jer je nije bilo na dnevnom redu.

Tom odlukom bi se trebalo izdvojiti 12,6 miliona KM (6,3 miliona evra), koliko je potrebno Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH, za organizaciju i sprovođenje izbora koji su zakazani za 2. oktobar ove godine.

Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH, i kadar HDZ-a, nakon današnje sjednice se oglasio saopštenjem, u kome je naveo da na "današnjim sjednicama odbora, koji su stalna tijela Savjeta ministara i u čijem radu učestvujem, kao ni na samoj sjednici Savjeta ministara nije bilo ni riječi o finansiranju izbora niti je takva odluka bila tema rasprave".

Iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH, saopšteno je da ne postoji prepreka da Savjet ministara odobri potrebna sredstva za izbore, ni u smislu relevantnih propisa niti u smislu raspoloživih sredstava.

Dan ranije, 25. maja, ambasadori EU, SAD, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije (tzv. zemalja Kvinte), te Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju u BiH (OEBS) uručili su "hitan demarš" Savjetu ministara BiH u kojem su naglasili da se "izbori moraju adekvatno finansirati".

Ispred Savjeta ministara BiH, sastanku su prisustvovali predsjedavajući, Zoran Tegeltija i njegova zamjenica i ministarka spoljnih poslova BiH Bisera Turković, dok drugi zamjenik, Vjekoslav Bevanda, nije bio prisutan.

Na tom sastanku je predloženo da se na sjednici Savjeta ministara BiH ponovo predloži odluka o odobravanju novca za provođenje izbora iz akumuliranih sredstava iz prethodnih godina – do čega na kraju nije došlo.

Ovu odluku su na ranijoj sjednici Savjeta ministara odbili ministri iz HDZ BiH, sem Bevande, i Ankica Gudeljević (ministrica civilnih poslova) i Josip Grubeša (ministar pravde), uz obrazloženje da bi bila nezakonita.

CIK BiH raspisao je 4. maja 2022. opšte izbore koji bi se trebali održati u nedjelju, 2. oktobra 2022.

Na opštim izborima građani BiH biraju članove Predsjedništva i poslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH, poslanike u parlamentima entiteta Republ

Učitajte još

XS
SM
MD
LG