Izdvojeno
SDA i HDZ postigli dogovor, izbori u Mostaru nakon dvanaest godina
Mladi ljudi Mostara raduju se mogućem izlasku na birališta, ukoliko se vladajuće stranke u tom gradu dogovore o izbornim pravilima.
Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH postigli su u srijedu (17. juna) dogovor koji će omogućiti održavanje lokalnih izbora u tom gradu nakon 12 godina.
Politički dogovor potpisali su lideri te dvije stranke, Bakir Izetbegović i Dragan Čović.
Oni su dogovorili provedbu presude Ustavnog suda, zbog kojeg se izbori u Mostaru nisu održali od 2008. godine. Dogovorene su i izmjene statuta Grada Mostara, koje bi se trebale usvojiti na prvoj konstituirajućoj sjednici nakon izbora novog Gradskog vijeća.
"Prvi je sporazum za Grad Mostar koji predviđa da se izbori u Mostaru održe 15.novembra, a drugi se tiče izmjena Izbornog zakona BIH", kazao je Čović u izjavi novinarima nakon sastanka u Mostaru.
Čović je pojasnio da je dogovoreno da u naredna tri mjeseca stranke razgovaraju kako bi se u narednih šest mjeseci došlo do rješenja oko Izbornog zakona BiH.
Izetbegović je kazao kako je "dogovor da se oko Statuta Grada Mostara rukovodi zajedno, jer očigledno nema povjerenja".
"Kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona, pokušaćemo izbalansirati etnički i građanski princip na kojima počiva Dejtonski sporazum, a to znači da se trebaju ukloniti sve vrste diskriminacije koje se odnose na narode i građane i provedu sve odluke Evropskog suda za ljudska prava", kazao je Izetbegović.
Mostarski izbori jedan od prioriteta EU
Potpisivanju sporazuma prisustvovali su visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, američki ambasador Eric Nelson, britanski ambasador u BiH Matthew Field i šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler.
Sattler je poručio da je Grad Mostar predugo čekao na izbore, te da je održavanje lokalnih izbora jedan od prioriteta Evropske unije.
"EU sa svoje strane pozdravlja opredjeljenje dvije stranke da nastave raditi na preostalim pitanjima, koji uključuju eliminisanje diskriminacije u Ustavu BIH, a koji će omogućiti svima da budu birani i da biraju", poručio je Sattler.
Dogovor je pozdravio evropski komesar za proširenje Olivr Varhelji (Varhelyi). On je na Twitteru objavio da je politčki dogovor o mostarskom izbornom zakonu “važan korak”.
Varhelji je podsetio da je održavanje izbora u Mostaru jedan od 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije o spremnosti Bosne i Hercegovine da dobije status kandidata u EU.
Prvi put na izborima u svom gradu
Dvadesetdvogodišnji Mostarac Amar Peco koji do sada nikada nije mogao glasati na lokalnim izborima, konačno će imati tu priliku, nakon što je potpisan ovaj dogovor.
"Moram reći da to dosta znači za mene, kao i za mnoge mlade u ovom gradu, jer ovi lokalni izbori imaju dosta utjecaja i dosta znače za nas mlade. S obzirom da nismo nikad imali pravo da glasamo, to će nam biti, takoreći, čast, jer, možda mi možemo doprinijeti na neki način nekoj promjeni u ovom društvu, koja je prijeko potrebna", kaže mladi Mostarac Amar Peco za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Mostarka Tatjana ima 31 godinu. Pravo da izađe na lokalne izbore, prvi put je imala 2008.godine, ali ga nije mogla iskoristiti, jer u Mostaru izbori za Gradsko vijeće od te godine do danas nisu održani.
"S obzirom da smo demokratsko društvo, smatram da treba da mogu da izažem na izbore i glasam. Smatram da sam 'zakinuta' sve ove godine, jer nisam imala mogućnost da glasam", kaže Tatjana za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Sporna izborna pravila
Lokalni izbori u Mostaru su posljednji put održani 2008. godine. Od tada do danas stranke na vlasti u tom gradu - SDA i HDZ BiH - nisu se mogle dogovoriti oko novih izbornih pravila, a nakon što je Ustavni sud BiH 2010. godine poništio posebna izborna pravila koje je nametnuo Ured visokog predstavnika (OHR) 2004. godine.
Ustavni sud je odluku donio nakon apelacije hrvatskih stranaka, koje su argumentirale da jedan bošnjački glas u Mostaru vrijedi više nego hrvatski, s obzirom na činjenicu da šest nametnutih izbornih jedinica daje jednak broj vijećnika u Gradsko vijeće, uprkos tome što imaju različit broj glasača.
U međuvremenu, Centralna izborna komisija (CIK) odložila je lokalne izbore u Bosni i Hercegovini sa 4. oktobra za 15. novembar ove godine, jer novac za održavanje izbora nije osiguran.
Izbori za izbor vijećnika u Vijeću Grada Mostara nisu raspisani, prema odluci CIK-a, a biće raspisani, kako je najavljeno u ovoj instituciji, "po sticanju neophodnih uslova za raspisivanje i održavanje izbora".
Mladi o izborima i mijenjanju stvari
Dvadesetšestogodišnji Mostarac Edo kaže kako bi mladi izlaskom na lokalne izbore mogli promijeniti dosta stvari, kao što je, kako navodi, infrastruktura u gradu.
"Budimo realni, nemamo 300 metara dobre ceste u gradu. Sve je šaht, rupa do rupe i tako to", kaže Edin za RSE i dodaje da je za njega mogućnost da glasa na lokalnim izborima u Mostaru nešto sasvim novo.
"Nisam nekako euforičan ni ništa tako, nego jednostavno čovjek, kako nikada nije glasao na lokalnim izborima, tako da ne zna šta ga čeka i kako to sada izgleda. Ali, iskreno, jedva čekam tu priliku da mogu da moj glas znači nešto; koliko god on bio mali, znači sigurno nešto", istakao je.
Vedran Raguž ima 23 godine. Za njega, kako kaže, dobar je osjećaj da će on moći birati nekoga sa listi na izborima. Smatra da bi trebalo biti više projekata za mlade, poput strategije i povećanja budžeta za projekte mladih.
"Možda bih imao priliku birati osobe koje će mene predstavljati i kojima bih se mogao obratiti za sve probleme i nedostatke ovoga grada. Čudan je osjećaj, s obzirom da gledate kako svi gradovi u okolici i općine imaju svoje izbore i stalno vas ispuštaju iz svih tih, ne mogu reći dogovora, već dešavanja. Iznenađujuće čudno, neugodno, ne znam kako bih vam to opisao. Tim riječima moglo bi se izraziti", rekao je Raguž.
Glasati na lokalnim izborima za dvadesettrogodišnjeg Emira je dobar znak, jer, kako ističe, pojedinac donosi neku odluku 'u svoje ime, na svom prostoru, u svom gradu, u svom mjestu'.
"Nadam se da ću ja kao jedan pojedinac moći barem jednim dijelom, koliko-toliko, uticati na rješenje situacije u Mostaru i na rješenje dugogodišnjeg problema", naglašava Emir.
Krajem jula ističe rok za izmjenu Izbornog zakona
Mostarka Irma Baralija tužila je Bosnu i Hercegovinu zbog toga što u Mostaru nema izbora od 2008. godine.
Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu je, na osnovu tužbe, 29. oktobra 2019. godine, presudio u njenu korist i naložio Parlamentu Bosne i Hercegovine da izmijeni Izborni zakon, najkasnije u roku od šest mjeseci od kada presuda postane konačna (pravosnažna), kako bi se omogućilo održavanje lokalnih izbora u Mostaru. Taj rok ističe 29. jula u ponoć.
Pregovori između SDA i HDZ o pitanju izbora u Mostaru, traju godinama. HDZ BiH se zalaže za pravilo "jedan čovjek-jedan glas", te traži da Mostar bude uređen kao i sve ostale jedinice lokalne samouprave u BiH.
S druge strane, SDA zahtijeva da se ispoštuje Ustav Federacije BiH, prema kojem Grad, kao organizaciona jedinica, može postojati samo ako je uređen u više općina, koje su ujedno i izborne jedinice.
U tom smislu, tridesetšestogodišnji nezaposleni Mostarac Đenan Jelin, smatra da dogovor političkih lidera vodi ka konačnoj uspostavi Gradskog vijeća, jer je Mostar bez Gradskog vijeća, kako kaže, nefunkcionalan grad.
"Nema ulaganja, nema strategije, nema planova u Mostaru, nema ništa. Znači, ono što ja očekujem od izbora, definitivno, je ponovna uspostava Gradskog vijeća, jer to je ono definitivno što Mostaru treba. I na kraju krajeva Gradsko vijeće predstavlja građane u Mostaru, koji su sada bez ikakvog glasa, ništa se ne pitaju", kaže Jelin za RSE.
Gradsko vijeće Mostara je prestalo sa radom krajem 2012. godine, nakon što je istekao mandat posljednjem izabranom sazivu na lokalnim izborima 2008. godine.
Jedina vlast je gradonačelnik Mostara, Ljubo Bešlić (HDZ BiH), koji se nalazi u tehničkom mandatu. Već godinama, budžet Grada Mostara, po odobrenju Parlamenta Federacije BiH, donosi Ured gradonačelnika Mostara, uz supotpis načelnika za finansije iz reda Bošnjaka.
See all News Updates of the Day
SAD: Tornado usmrtio najmanje 25 ljudi
Predsjednik Joe Biden objavio je u nedjelju izvanredno stanje za Mississippi, stavljajući savezna sredstva na raspolaganje okruzima Carroll, Humphreys, Monroe i Sharkey, područjima koja su u petak najteže pogođeni tornadom koji je harao deltom Mississippija, jednom od najsiromašnijih regija u SAD-u.
Najmanje 25 ljudi je poginulo, a desetine su povrijeđene drugih u Mississippiju dok je oluja harala kroz nekoliko gradova na svom putu dugom sat vremena. Jedan muškarac je poginuo nakon što se njegova kuća prikolica nekoliko puta prevrnula u Alabami.
Ekipe za potragu i oporavak u nedjelju su nastavile sa zastrašujućim zadatkom kopanja po ruševinama sravnjenih i uništenih kuća, poslovnih zgrada i općinskih ureda nakon što su stotine ljudi raseljene.
Administratorica Federalne agencije za upravljanje hitnim situacijama Deanne Criswell trebala je posjetiti državu u nedjelju kako bi procijenila razaranje.
FEMA koordinator John Boyle imenovan je da nadgleda savezne operacije oporavka. Nakon Bajdenove deklaracije, federalna sredstva mogu se koristiti za napore za oporavak, uključujući privremeni smještaj, popravke kuća, kredite koji pokrivaju neosigurane gubitke imovine i druge individualne i poslovne programe, navodi se u saopćenju Bijele kuće.
Tornado u petak navečer razorio je dio grada Rolling Fork od 2.000 stanovnika, pretvorivši kuće u hrpe ruševina, prevrnuvši automobile na bokove i srušivši gradski vodotoranj.
Republikanci traže od Blinkena da dostavi dokumente o američkom povlačenju iz Afganistana
Predsjedavajući Odbora za spoljne poslove, većinski republikanskog Zastupničkog doma, Michael McCaul zahtijeva od američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena da dostavi dokumente o brzom povlačenju Sjedinjenih Država iz Afganistana 2021.
Američki umjetnik otputovao u Ukrajinu kako bi kuhao za raseljenje
Tokom svoje dugogodišnje karijere, Scott Cohen iz Marylanda je bio dramski pisac i umjetnik. Međutim, njegov najnoviji projekat je umjetnost kuhanja.
DeSantis o ratu u Ukrajini, Putina nazvao "ratnim zločincem"
Guverner Floride Ron DeSantis ove nedjelje je nazvao ruskog predsjednika Vladimira Putina "ratnim zločincem" i osudio njegovu invaziju na Ukrajinu, nakon što je ranije bio kritikovan zbog primjedbi u kojima se založio za smanjenje američke podrške ukrajinskim snagama.
DeSantis, za koga se očekuje da će kasnije ove godine objaviti kandidaturu za republikansku predsjedničku nominaciju za izbore 2024, ranije je opisao rat u Ukrajini kao "teritorijalni spor" koji ne predstavlja "vitalni nacionalni interes" Sjedinjenih Država.
Ove riječi su mnogi odmah osudili, uključujući i brojne republikance sa dugogodišnjim stažom u Kongresu, iako podrška kontinuiranoj pomoći SAD Ukrajini jenjava u značajnom dijelu republikanskog biračkog tijela.
Tvrdi da je pogrešno okarakterisan
U intervjuu sa britanskim novinarom Piersom Morganom koji je emitovan u četvrtak uveče na televiziji Fox, DeSantis je rekao da su njegovi komentari - posebno oni koji su opisivali rat kao teritorijalni spor - bili "pogrešno okarakterisani".
Morgan, koji je u srijedu najavio inervju u kolumni u New York Postu, opširno je citirao objašnjenje guvernera Floride za taj komentar.
"Kada sam ga konkretno pitao da li se kaje što je upotrijebio frazu 'teritorijalni spor', DeSantis je odgovorio: 'Pa, mislim da je to pogrešno okarakterisano. Očigledno, Rusija je izvršila invaziju [prošle godine] — to je bilo pogrešno. Napali su Krim i zauzeli ga 2014. — to je bilo pogrešno'".
"'Ono na šta sam mislio je gde se sada vode borbe, a to je taj istočni pogranični region Donbas, pa Krim, vi imate situaciju u kojoj je to držala Rusija. Ne mislim opravdano, ali jeste. Tamo ima mnogo etničkih Rusa.'"
Prema Morganu, DeSantis je nastavio objašnjenjem zašto misli da Rusija nije prijetnja onako kako ju je Bidenova administracija prikazala: "Mislim da je šira poenta - OK, Rusija ne pokazuje sposobnost da zauzme Ukrajinu, da sruši vladu ili svakako da ugrozi NATO. To je dobra stvar".
Bidenova administracija je opisala podršku Ukrajini kao sprečavanje dubljeg uključivanja SAD u širi sukob.
DeSantis je rekao Morganu da to vidi drugačije: "Jednostavno mislim da to nije dovoljan interes za nas da eskaliramo veće učešće. Ne bih želio da vidim američke trupe umiješane tamo. Ali ideja da je Rusija nekako opravdano [u invaziji] — to je besmislica."
"Benzinska pumpa" sa nuklearnim oružjem
Takođe u intervjuu, DeSantis je ismijao veliku zavisnost Rusije od izvoza fosilnih goriva i rekao da zemlja nema kapacitet da reaguje na ono što se čini da je Putinov plan - da rekonstruiše sferu uticaja bivšeg Sovjetskog Saveza.
"Mislim da on ima velike ambicije", rekao je DeSantis o Putinu. "Mislim da je neprijateljski nastrojen prema Sjedinjenim Državama, ali mislim da ono što smo vidjeli jeste da on nema konvencionalnu sposobnost da ostvari svoje ambicije. I tako, on je u suštini benzinska pumpa sa gomilom nuklearnog oružja, a jedna od stvari koje bismo mogli da radimo bolje je da koristimo sopstvene energetske resurse u SAD".
DeSantisovi komentari su podsjećali na one pokojnog Johna McCaina, koji je bio republikanski senator i predsjednički kandidat. Poznat po svom ratobornom odnosu prema Rusiji, on je svojevremeno ismijavao naciju kao "benzinsku pumpu koja se maskira u državu".
Odgovor Zelenskog
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, u intervjuu urednicima časopisa Atlantic, prošle nedjelje je odgovorio DeSantisu argumentom da ulaganje Amerike u odbranu njegove zemlje sprečava širi sukob koji bi mogao da uvuče SAD i njihove NATO saveznike.
"Ako ne budemo imali dovoljno oružja, to znači da ćemo biti slabi. Ako budemo slabi, oni će nas okupirati", rekao je Zelenski. "Ako nas okupiraju, biće na granicama Moldavije i okupiraće Moldaviju. Kada okupiraju Moldaviju, [ići će kroz] Bjelorusiju i okupiraće Letoniju, Litvaniju i Estoniju."
"To su tri baltičke zemlje koje su članice NATO-a", dodao je on. "Oni će ih okupirati. Naravno [stanovnici baltičkih država] su hrabri ljudi i oni će se boriti. Ali oni su mali. I nemaju nuklearno oružje. Dakle, Rusi će ih napasti, jer to je politika Rusije, da vrati sve zemlje koje su ranije bile deo Sovjetskog Saveza."
Mnogi stručnjaci za spoljnu politiku izrazili su sumnju u vjerovatnoću da će Rusija odlučiti da izvrši invaziju na bilo koju od zemalja koje su pod zaštitom NATO sporazuma o međusobnoj odbrani.
Poteškoće politike
DeSantisov potez da razjasni stav o Ukrajini naglašava poteškoće sa kojima će se po tom pitanju vjerovatno suočiti bilo koji republikanski predsjednički kandidat, zbog produbljivanja podela unutar stranke.
Za republikance, rekao je William A. Galston, viši saradnik u Programu za studije upravljanja Brookings instituta, "pronalaženje održivog puta po pitanju Ukrajine je veoma teško, jer je stranka podijeljena između tradicionalističkog i populističkog krila po tom pitanju".
"Tradicionalistički stav je da se od Sjedinjenih Država, iz razloga koji se tiču i njihovih interesa i vrednosti, zahtijeva da se suprotstave agresiji, kao što je ona koju je Rusija pokrenula na Ukrajinu i da podrže indirektno, a u nekim slučajevima i direktno, vojni napor da se tome suprotstavi", rekao je Galston za Glas Amerike.
"Populističko krilo partije zauzima stav da se ova borba nas ne tiče i - uopšteno govoreći - da se interesima Sjedinjenih Država najbolje služi tako što se u najvećoj mogućoj mjeri kloni stranih komplikacija, posebno vojnih", rekao je.
U ovom trenutku, podela je najvidljivija kada se uporede pozicije dva vodeća predsjednička kandidata stranke sa pozicijama njenih veterana spoljne politike u Kongresu.
I bivši predsjednik Donald Trump i DeSantis izrazili su sumnju da je u interesu SAD da nastave da podržavaju Ukrajinu. U nedavnoj anketi univerziteta Monmouth, njih dvojica su dobila 80 odsto podrške — 44 odsto za Trumpa i 36 odsto za DeSantisa — kada su potencijalni glasači Republikanske stranke upitani koga podržavaju za predsjedničku nominaciju.
U Kongresu su, međutim, istaknuti republikanci iskazali nepokolebljivu podršku Ukrajini.
"Mislim da je većinsko mišljenje republikanaca u Senatu da Sjedinjene Države imaju vitalni interes nacionalne bezbjednosti u zaustavljanju ruske agresije", rekao je novinarima prošle nedjelje John Thune, drugorangirani republikanac u Senatu.
Brige zbog propasti nekoliko banaka šire se širom svijeta
Zabrinutost oko nedavne propasti nekih banaka se širi svijetom, od New Yorka, preko Evrope, do Pekinga. Centralne banke rade na smirivanju ulagača i financijskih tržišta. Iz Kalifornije, gdje je sve počelo propašću Silicon Valley Bank, javlja se Mike O'Sullivan.
