Linkovi

Top priča BiH

SDA i HDZ postigli dogovor, izbori u Mostaru nakon dvanaest godina

Potpisivanju sporazuma prisustvovali su i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, američki ambasador Eric Nelson, britanski ambasador u BiH Matthew Field i šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler

Mladi ljudi Mostara raduju se mogućem izlasku na birališta, ukoliko se vladajuće stranke u tom gradu dogovore o izbornim pravilima.

Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH postigli su u srijedu (17. juna) dogovor koji će omogućiti održavanje lokalnih izbora u tom gradu nakon 12 godina.

Politički dogovor potpisali su lideri te dvije stranke, Bakir Izetbegović i Dragan Čović.

Oni su dogovorili provedbu presude Ustavnog suda, zbog kojeg se izbori u Mostaru nisu održali od 2008. godine. Dogovorene su i izmjene statuta Grada Mostara, koje bi se trebale usvojiti na prvoj konstituirajućoj sjednici nakon izbora novog Gradskog vijeća.

"Prvi je sporazum za Grad Mostar koji predviđa da se izbori u Mostaru održe 15.novembra, a drugi se tiče izmjena Izbornog zakona BIH", kazao je Čović u izjavi novinarima nakon sastanka u Mostaru.

Čović je pojasnio da je dogovoreno da u naredna tri mjeseca stranke razgovaraju kako bi se u narednih šest mjeseci došlo do rješenja oko Izbornog zakona BiH.

Izetbegović je kazao kako je "dogovor da se oko Statuta Grada Mostara rukovodi zajedno, jer očigledno nema povjerenja".

"Kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona, pokušaćemo izbalansirati etnički i građanski princip na kojima počiva Dejtonski sporazum, a to znači da se trebaju ukloniti sve vrste diskriminacije koje se odnose na narode i građane i provedu sve odluke Evropskog suda za ljudska prava", kazao je Izetbegović.

Mostarski izbori jedan od prioriteta EU

Potpisivanju sporazuma prisustvovali su visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, američki ambasador Eric Nelson, britanski ambasador u BiH Matthew Field i šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler.

Sattler je poručio da je Grad Mostar predugo čekao na izbore, te da je održavanje lokalnih izbora jedan od prioriteta Evropske unije.

"EU sa svoje strane pozdravlja opredjeljenje dvije stranke da nastave raditi na preostalim pitanjima, koji uključuju eliminisanje diskriminacije u Ustavu BIH, a koji će omogućiti svima da budu birani i da biraju", poručio je Sattler.

Dogovor je pozdravio evropski komesar za proširenje Olivr Varhelji (Varhelyi). On je na Twitteru objavio da je politčki dogovor o mostarskom izbornom zakonu “važan korak”.

Varhelji je podsetio da je održavanje izbora u Mostaru jedan od 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije o spremnosti Bosne i Hercegovine da dobije status kandidata u EU.

Prvi put na izborima u svom gradu

Dvadesetdvogodišnji Mostarac Amar Peco koji do sada nikada nije mogao glasati na lokalnim izborima, konačno će imati tu priliku, nakon što je potpisan ovaj dogovor.

"Moram reći da to dosta znači za mene, kao i za mnoge mlade u ovom gradu, jer ovi lokalni izbori imaju dosta utjecaja i dosta znače za nas mlade. S obzirom da nismo nikad imali pravo da glasamo, to će nam biti, takoreći, čast, jer, možda mi možemo doprinijeti na neki način nekoj promjeni u ovom društvu, koja je prijeko potrebna", kaže mladi Mostarac Amar Peco za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Mostarka Tatjana ima 31 godinu. Pravo da izađe na lokalne izbore, prvi put je imala 2008.godine, ali ga nije mogla iskoristiti, jer u Mostaru izbori za Gradsko vijeće od te godine do danas nisu održani.

"S obzirom da smo demokratsko društvo, smatram da treba da mogu da izažem na izbore i glasam. Smatram da sam 'zakinuta' sve ove godine, jer nisam imala mogućnost da glasam", kaže Tatjana za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Sporna izborna pravila

Lokalni izbori u Mostaru su posljednji put održani 2008. godine. Od tada do danas stranke na vlasti u tom gradu - SDA i HDZ BiH - nisu se mogle dogovoriti oko novih izbornih pravila, a nakon što je Ustavni sud BiH 2010. godine poništio posebna izborna pravila koje je nametnuo Ured visokog predstavnika (OHR) 2004. godine.

Ustavni sud je odluku donio nakon apelacije hrvatskih stranaka, koje su argumentirale da jedan bošnjački glas u Mostaru vrijedi više nego hrvatski, s obzirom na činjenicu da šest nametnutih izbornih jedinica daje jednak broj vijećnika u Gradsko vijeće, uprkos tome što imaju različit broj glasača.

U međuvremenu, Centralna izborna komisija (CIK) odložila je lokalne izbore u Bosni i Hercegovini sa 4. oktobra za 15. novembar ove godine, jer novac za održavanje izbora nije osiguran.

Izbori za izbor vijećnika u Vijeću Grada Mostara nisu raspisani, prema odluci CIK-a, a biće raspisani, kako je najavljeno u ovoj instituciji, "po sticanju neophodnih uslova za raspisivanje i održavanje izbora".

Mladi o izborima i mijenjanju stvari

Dvadesetšestogodišnji Mostarac Edo kaže kako bi mladi izlaskom na lokalne izbore mogli promijeniti dosta stvari, kao što je, kako navodi, infrastruktura u gradu.

"Budimo realni, nemamo 300 metara dobre ceste u gradu. Sve je šaht, rupa do rupe i tako to", kaže Edin za RSE i dodaje da je za njega mogućnost da glasa na lokalnim izborima u Mostaru nešto sasvim novo.

"Nisam nekako euforičan ni ništa tako, nego jednostavno čovjek, kako nikada nije glasao na lokalnim izborima, tako da ne zna šta ga čeka i kako to sada izgleda. Ali, iskreno, jedva čekam tu priliku da mogu da moj glas znači nešto; koliko god on bio mali, znači sigurno nešto", istakao je.

Vedran Raguž ima 23 godine. Za njega, kako kaže, dobar je osjećaj da će on moći birati nekoga sa listi na izborima. Smatra da bi trebalo biti više projekata za mlade, poput strategije i povećanja budžeta za projekte mladih.

"Možda bih imao priliku birati osobe koje će mene predstavljati i kojima bih se mogao obratiti za sve probleme i nedostatke ovoga grada. Čudan je osjećaj, s obzirom da gledate kako svi gradovi u okolici i općine imaju svoje izbore i stalno vas ispuštaju iz svih tih, ne mogu reći dogovora, već dešavanja. Iznenađujuće čudno, neugodno, ne znam kako bih vam to opisao. Tim riječima moglo bi se izraziti", rekao je Raguž.

Glasati na lokalnim izborima za dvadesettrogodišnjeg Emira je dobar znak, jer, kako ističe, pojedinac donosi neku odluku 'u svoje ime, na svom prostoru, u svom gradu, u svom mjestu'.

"Nadam se da ću ja kao jedan pojedinac moći barem jednim dijelom, koliko-toliko, uticati na rješenje situacije u Mostaru i na rješenje dugogodišnjeg problema", naglašava Emir.

Krajem jula ističe rok za izmjenu Izbornog zakona

Mostarka Irma Baralija tužila je Bosnu i Hercegovinu zbog toga što u Mostaru nema izbora od 2008. godine.

Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu je, na osnovu tužbe, 29. oktobra 2019. godine, presudio u njenu korist i naložio Parlamentu Bosne i Hercegovine da izmijeni Izborni zakon, najkasnije u roku od šest mjeseci od kada presuda postane konačna (pravosnažna), kako bi se omogućilo održavanje lokalnih izbora u Mostaru. Taj rok ističe 29. jula u ponoć.

Pregovori između SDA i HDZ o pitanju izbora u Mostaru, traju godinama. HDZ BiH se zalaže za pravilo "jedan čovjek-jedan glas", te traži da Mostar bude uređen kao i sve ostale jedinice lokalne samouprave u BiH.

S druge strane, SDA zahtijeva da se ispoštuje Ustav Federacije BiH, prema kojem Grad, kao organizaciona jedinica, može postojati samo ako je uređen u više općina, koje su ujedno i izborne jedinice.

U tom smislu, tridesetšestogodišnji nezaposleni Mostarac Đenan Jelin, smatra da dogovor političkih lidera vodi ka konačnoj uspostavi Gradskog vijeća, jer je Mostar bez Gradskog vijeća, kako kaže, nefunkcionalan grad.

"Nema ulaganja, nema strategije, nema planova u Mostaru, nema ništa. Znači, ono što ja očekujem od izbora, definitivno, je ponovna uspostava Gradskog vijeća, jer to je ono definitivno što Mostaru treba. I na kraju krajeva Gradsko vijeće predstavlja građane u Mostaru, koji su sada bez ikakvog glasa, ništa se ne pitaju", kaže Jelin za RSE.

Gradsko vijeće Mostara je prestalo sa radom krajem 2012. godine, nakon što je istekao mandat posljednjem izabranom sazivu na lokalnim izborima 2008. godine.

Jedina vlast je gradonačelnik Mostara, Ljubo Bešlić (HDZ BiH), koji se nalazi u tehničkom mandatu. Već godinama, budžet Grada Mostara, po odobrenju Parlamenta Federacije BiH, donosi Ured gradonačelnika Mostara, uz supotpis načelnika za finansije iz reda Bošnjaka.

See all News Updates of the Day

Pandemija u BiH: 10 žrtava i 165 novih slučajeva zaraze u zadnja 24 sata

ilustracija

Od početka pandemije, od posljedica virusa 350 umrlih u Bosni i Hercegovini.

U protekla 24 sata u Federaciji Bosne i Hercegovine (BiH) testirano je 627 uzoraka, od kojih je 125 pozitivnih na korona virus, a prijavljena su 4 smrtna slučaja.

U Federaciji BiH do sada je testirano ukupno 88 577 uzoraka od kojih je infekcija potvrđena u 7 216 slučajeva, od kojih je trenutno aktivno 3 447, a preminulo je ukupno 168 osoba.

Od korona virusa u ovom entitetu do sada se oporavilo 3 601 osoba.

U poslednja 24 časa u Republici Srpskoj testirano je 586 uzoraka od kojih je 40 pozitivno na virus korona, a prijavljeno je i šest smrtnih slučajeva.

Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 5.060 slučajeva infekcije korona virusom, a preminule su ukupno 182 osobe.

U Republici Srpskoj do sada se oporavilo 2.711 osoba, aktivno je 2.167 slučajeva dok je ukupno izvršeno 51.870 testiranja.

Trenutno se u bolnicama nalazi 270 ljudi, pod zdravstvenim nadzorom je 4.201 osoba, a nadzor je završen kod 44.026 lica.

RS: Još nije odlučeno hoće li se nastava odvijati u školskim klupama ili online

RS: Još nije odlučeno hoće li se nastava odvijati u školskim klupama ili online
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Bajram u BiH uz stroge zdravstvene mjere

Worshippers wearing masks to help stop the spread of the coronavirus, offer Eid al-Adha prayer while maintaining a social distance in front of the Gazi Husrev-beg mosque in Sarajevo, Bosnia, Friday, July 31,

Muslimani u Bosni i Hercegovini, noseći maske kao predostrožnost zbog novog korona virusa, obavili su jutarnje molitve (namaz) u džamijama i na ulicama ispred džamija u manjem broju nego inače. Centralna bajramska svečanost jutros je održana u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.

Budući da je u BiH trenutno registrirano najviše zaraženih u Evropi u odnosu na broj stanovnika, vjernicima je savjetovano da održavaju fizičku distancu tokom molitve.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović ranije je pozvao vjernike da namaz obave poštujući instrukcije nadležnih državnih organa uz nošenje maski, dezinfekciju ruku na ulazu u džamiju, obred je gdje god je to bilo moguće održan vani, a zabranjen je i dolazak zaraženima, onima koji su bili u kontaktu sa zaraženom osobom, te bilo kome ko ima simptome respiratorne infekcije.

Worshippers wearing masks to help stop the spread of the coronavirus offer Eid al-Adha prayer while maintaining a social distance at the Gazi Husrev-beg mosque in Sarajevo, Bosnia, Friday, July 31, 2020.
Worshippers wearing masks to help stop the spread of the coronavirus offer Eid al-Adha prayer while maintaining a social distance at the Gazi Husrev-beg mosque in Sarajevo, Bosnia, Friday, July 31, 2020.

U bajramskoj poruci (hutbi) reis Kavazović je kazao kako će u modernoj povijesti ovaj bajram ostati upamćen po tome što vjernici iz svih dijelova svijeta nisu mogli obići časna mjesta u Meki i Medini, hodočašću po kojem se ovaj Bajram naziva i hadžijskim. Osvrnuo se i na veliki broj zaraženih u BiH, regiji i svijetu kazavši kako će se bolest pobijediti snažnim pouzdanjem u Boga, jakom voljom, discipliniranošću, upornošću i borbom protiv nje.

Naglasio je da se to ne čini zbog straha od smrti, već jer je Bog ljudima dao darove života, a čovjek je preuzeo obvezu da ih štiti u svakoj prilici i na svakom mjestu. Govoreći o običaju žrtvovanja kurbana (najčešće ovna) kao uspomenu na žrtvu Ibrahima (Abrahama ili Avrama u kršćanstvu i judaizmu), poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je kazao da Allahu nisu potrebni ni meso ni krv kurbana, te da, kako se kaže u Kur'anu, Bog gleda bogobojaznost te da svaki čovjek treba služiti onome čemu se zavjetovao: učitelj vjere vjeri, roditelj obitelji, političar politici, državnik državi, liječnik medicini, majstor svom zanatu, a umjetnik umjetnosti.

Worshippers wearing masks to help stop the spread of the coronavirus, offer Eid al-Adha prayer in front of the Gazi Husrev-beg mosque in Sarajevo, Bosnia, Friday, July 31, 2020.
Worshippers wearing masks to help stop the spread of the coronavirus, offer Eid al-Adha prayer in front of the Gazi Husrev-beg mosque in Sarajevo, Bosnia, Friday, July 31, 2020.

“Ljudi od vjere, službe i struke ne bi smjeli dozvoliti da budu instrumenti manipulacija u ovako teškim prilikama koje proživljavamo. Svađalački tonovi koje čujemo u javnom prostoru, dok se borimo za živote i zdravlje ljudi, unose nemir i zabrinutost među nas. Ostrašćenost koju vidimo u komunikaciji poznatih javnih ličnosti, obrazovanih ljudi, čudi i zabrinjava”, poručio je, između ostalog reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein efendija Kavazović.

Zbog strogih zdravstvenih mjera danas je izostalo i tradicionalno čestitanje bajrama, posebno običaj ljubljenja ruku, a nije upriličeno ni tradicionalno bajramsko čestitanje kod reisu-l-uleme, kao ni svečani bajramski prijem za zvanice. Tako bilo i prije dva mjeseca prilikom obilježavanja Ramazanskog bajrama.

Reis Kavazović: Ne dozvolimo da bolest naruši našu radost

Reis Kavazović: Ne dozvolimo da bolest naruši našu radost
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:33 0:00

Amerika izdvojila 2,2 miliona dolara za zdravstveni sistem BiH od izbijanja pandmije

A woman arrives at the hospital to test for coronavirus in Sarajevo, Bosnia and Herzegovina, 01 July 2020.

Vlada SAD je od početka pandemije COVID-19 sa više od 1,5 milijardi dolara podržala sisteme javnog zdravlja u 120 zemalja širom svijeta, a od tog iznosa je gotovo 10 miliona dolara izdvojeno za zemlje Zapadnog Balkana kako bi se uspješnije izborile sa novim korona virusom.

State Department saopštio je danas da je američka administracija ukupno izdvojila 20,5 milijardi dolara u okviru globalne borbe protiv pandemije, uključujući i razvoj vakcine i metoda liječenja, prevenciju bolesti i pomoć stranim državama.

To je, kako se navodi osnažilo globalnu lidersku poziciju SAD u odgovoru na COVID-19, a ujedno i iznjedrilo "realne rezultate, u vidu pomoći narodima širom svijeta, što pruža zaštitu i samim SAD".

Američka administracija je od izbijanja pandemije posredstvom State Departmenta i vladine Agencije za medjunarodni razvoj (USAID) uputila više od 1,5 milijardi dolara vanredne, humanitarne, ekonomske i razvojne pomoći vladama, međunarodnim organizacijama i nevladinim organizacijama kao podršku borbi protiv pandemije.

Ta sredstva će, kako se navodi, spasiti živote tako što će unaprijediti zdravstveno obrazovanje, zaštititi zdravstvene ustanove i poboljšati laboratorijske kapacitete i kapacitete za nadzor širenja i brzo reagovanje na bolest u više od 120 zemalja svijeta.

Za zdravstveni sistem Bosne i Hercegovine SAD su od izbijanja pandemije izdvojile 2,2 miliona dolara za unaprjeđenje sistema laboratorija, praćenje bolesti, zdravstvenu komunikaciju i druge zdravstvene svrhe. U proteklih 20 godina SAD su u BiH pomogle sa više od 1,1 milijardu dolara, od čega je 200.000 bilo namijenjeno zrdavstvu.

U spisku država kojima je upućena pomoć, piše da je Srbija od američkih vlasti dobila više od dva miliona dolara pomoći za zdravstvo i to za masovnije testiranje stanovništva na virus, uvođenje novih tehničkih metoda za tretman i prevenciju bolesti, unaprjeđenje razmjene informacija o rizicima i unaprjeđenje higijenske prakse u domaćinstvima.

SAD su, kako piše u saopštenju, u proteklih 20 godina u Srbiju uložile više od milijardu dolara pomoći, uključujući i 5,4 miliona u zdravstvo.

Kosovu je upućeno skoro 1,6 miliona dolara za uspostavljanje laboratorijskog sistema, takođe za unaprjeđenje sistema laboratorija, praćenje bolesti, zdravstvenu komunikaciju i druge zdravstvene svrhe. To je dio dugoročne američke pomoći Kosovu od 772 miliona dolara u proteklih 20 godina, uključujući više od 10 miliona za zdravstvo.

Crnoj Gori je za borbu protiv pandemije Washington dao 300.000 dolara, uključujući i za mobilizaciju dodatnih dobrovoljaca za Crveni krst, jačanje pravovremenih i preciznih informacija o COVID-19 i koordinaciju partnera koji učestvuju u borbi protiv virusa. Prije te pomoći, SAD su Crnoj Gori pomogle sa više od 332 miliona dolara, uključujući i milion dolara za zdravstveni sistem.

Sjeverna Makedonija je od SAD za borbu protiv korona virusa dobila 1,5 miliona za laboratorijske sisteme, nadzor i kontrolu kretanja zaraze, tehničke stručnjake, zdravstvenu komunikaciju i slično. U posljednjih 20 godina ukupna američka pomoć Skoplju premašila je 738 miliona dolara, od kojih je 11,5 miliona uloženo i zdravstvo.

SAD su zdravstvenom sistemu Albanije u borbi protiv COVID-19 pomogle sa više od dva miliona dolara, i to takođe za laboratorije, nadzor širenja zaraze, zdravstvenu komunikaciju i tehničku ekspertizu. Ukupna pomoć SAD Albaniji premašila je za 20 godina 693 miliona dolara, od kojih je 5,8 miliona bilo namijenjeno za zdravstvo.

Iz spiska proizlazi da su SAD za region Evrope i Evroazije, u koji su pored zemalja Zapadnog Balkana uključene i Italija, Grčka, Turska, Ukrajina, Rusija, Jermenija, Azerbejdžan, Gruzija, Belorusija, Bugarska, Moldavija i Rumunija, tokom pandemije za borbu protiv bolesti izdvojile oko 100 miliona dolara pomoći.

Dodaje se i da SAD sa 5 miliona dolara u okviru Fonda za ekonomsku pomoć u regionu Evrope i Evroazije podržavaju aktere civilnog društva, koji treba da štite demokratske institucije i obezbjede da se tokom pandemije čuje i glas građana. Finansijsku pomoć dobijaju i organizacije civilnog društva kako bi obezbjedile građanski nadzor nad naporima koje vlade država ulažu u borbu protiv COVID-19.

State Department u saopštenju ističe da navedeni iznosi ne uključuju pomoć koju pružaju pojedine vladine agencije ili ministarstva, uključujći i Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), ili ministarstvo odbrane.

Pored te direktne pomoći američke vlade, donacije čija vrijednost premašuje 4,9 milijardi dolara za globalnu borbu protiv COVID-19 obezbjedili su i američki privrednici, neprofitne, humanitarne i vjerske organizacije i pojedinci, što je, kako se navodi u saopštenju, više nego u bilo kojoj drugoj državi u svijetu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG