Linkovi

Scholz traži od Srbije da se priključi sankcijama Rusiji


Njemački kancelar Olaf Scholz i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na dočeku u Beogradu. (Foto: REUTERS/Zorana Jevtic)
Njemački kancelar Olaf Scholz i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na dočeku u Beogradu. (Foto: REUTERS/Zorana Jevtic)

Njemački kancelar Olaf Scholz zatražio je u petak, na decidan i oštar način, od Srbije da se priključi evropskim sankcijama protiv Rusije jer, kako je rekao poslije razgovora sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, sankcije su, uz isporuke naoružanja, najbolja pomoć Ukrajini u ovom trenutku.

„Važno je da EU i svi zajedno pokazujemo solidarnost sa Ukrajinom, da pomognemo da se brani protiv agresije. Uveli smo sankcije, i važno je da se tome što veći broj zemalja priključi”, rekao je Sholz i dodao da očekuje od svih zemalja kandidata za članstvo u EU da uvedu sankcije Rusiji jer je očigledno da onaj ko pristupa uniji treba da prihvati sva pravila.

On je ocijenio situaciju u Ukrajini kao „strašan, besmisleni rat za imperijalističku viziju Rusije” zbog čega je važno da svi u Evropi pokažu solidarnost sa Ukrajinom i dodao da veliki broj ljudi u Evropi želi da se Srbija priključi sankcijama.

Sa druge strane, Aleksandar Vučić je rekao da je u razgovoru sa njemačkim kancelarom govorio o poziciji Srbije, o podršci koju Srbija u Savjetu bezbjednosti UN-a ima od Rusije oko Kosova, kao i o situaciji sa energentima, ali i tradicionalnom prijateljstvu Srbije i Rusije.

Vučić je podsjetio i da je Srbija osudila ruski napad na Ukrajinu, ali da oko sankcija ima drugačije stavove

U čemu je razlika kada neko bez odluke Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija izvrši agresiju na Srbiju ili na Ukrajinu, osudili smo rušenje međunarodnog poretka”, izjavio je Vučić i naglasio da je razumio poruku Scholza i njegov zahtjev da se to „uradi juče”, odnosno što je prije moguće.

Vučić i Scholz su razgovarali i o dijalogu Beograda i Prištine, evropskim integracijama Srbije, problemima u oblasti vladavine prava i demokratije kojima Srbija treba da se posveti na putu ka EU, kao i sve boljim ekonomskim odnosima dvije zemlje.

Bilo je riječi i o situaciji u Bosni i Hercegovini i Scholz je u svom obraćanju rekao da nema smisla ugroziti budućnost BIH i podržavati secesionističke tendencije.

„Svi se tome moraju suprotstaviti i moj utisak je da se to radi”, rekao je njemački kancelar.

Govoreći o dijalogu Beograda i Prištine, Scholz je rekao da je potreban napredak u pregovorima i da Njemačka podržava napredovanje malim koracima koji u cjelini unapređuju dijalog.

Na pitanje o izjavi koju je dao u Prištini da se očekuje međusobno priznanje Srbije i Kosova i da u EU „nema mjesta za države koje se međusobno ne priznaju”, on je rekao da je njemački stav o tome jasan i od ranije poznat i da je rekao nešto što je očigledno.

Sa druge strane, Aleksandar Vučić izjavio da je bio iznenađen porukom, jer se, kako je rekao, za međusobno priznanje se do sada zalagala samo Amerika, dok je Evropa govorila samo o sveobuhvatnoj međusobnoj normalizaciji odnosa i da je ovo prvi put da neko iz Evrope pominje međusobno priznanje.

„Na nama je da sagledamo kako da se prema ophodimo ubuduće”, istakao je Vučić.

  • 16x9 Image

    GLAS AMERIKE

    Glas Amerike pruža vijesti i informacije na više od 40 jezika procijenjenoj sedmičnoj publici od preko 326 miliona ljudi. Priče sa autorskim linijama GLAS AMERIKE djelo su više novinara VOA i mogu sadržati informacije iz izveštaja agencija vijesti.

XS
SM
MD
LG