Američki okružni sudija John W. deGravelles u Baton Rougeu rekao je da zakon ima „otvoreno religioznu” svrhu i odbacio tvrdnje državnih zvaničnika da vlada može da naloži postavljanje Deset zapovijesti jer one imaju historijski značaj za temelje američkog zakona.
U njegovom mišljenju je navedeno da se nikakvi drugi temeljni dokumenti - uključujući Ustav ili Povelju o pravima - ne smiju objavljivati.
„Snažno se ne slažemo sa odlukom suda i odmah ćemo se žaliti”, rekla je državna tužiteljica Louisiane Elizabeth Merrill u saopštenju.
Merrill, republikanka, podržala je zakon, kao i republikanski guverner Jeff Landry.
U donošenju preliminarne mjere, sudija je rekao da će protivnici zakona vjerovatno dobiti tekuću parnicu protiv ovog akta zakona. U tužbi se tvrdi da zakon krši odredbe Prvog amandmana koji zabranjuju vladi da uspostavi religiju ili blokira slobodno ispoljavanje vjere. Oni su tvrdili da bi prikaz deset zapovijesti veličine postera izolovao studente, posebno one koji nisu hrišćani.
Sudija je rekao da zakon predstavlja neustavnu prinudu vjerske vlade na učenike: „Kao što tužioci ističu, po zakonu roditelji moraju da šalju svoju maloljetnu djecu u školu i da obezbijede pohađanje redovnih časova najmanje 177 dana u godini.”
Zagovornici kažu da ta mjera nije isključivo vjerska, već da ima historijski značaj za temelje američkog zakona.
Tužbu u ovom slučaju podnijela je grupa roditelja djece iz javnih škola u Louisiani.
Novi zakon u Louisiani, izrazito republikanskoj državi koja se nalazi u „biblijskom pojasu”, usvojila je državna zakonodavna vlast u kojoj ova partija dominira.
Zakon, koji su propagirali republikanci, među kojima i novoizabrani predsjednik Donald Trump, jedan je od posljednjih pokušaja konzervativaca da se religija ubaci u učionice - od zakona na Floridi koji dozvoljava sveštenike u školama, da savjetuju učenike do visokog zvaničnika za obrazovanje u Oklahomi koji naređuje javno da škole da ubace Bibliju u gradivo.
Posljednjih godina, slični zakoni koji zahtijevaju da se Deset zapovijesti prikazuju u učionicama predloženim u drugim državama, uključujući Texas, Oklahomu i Utah. Međutim, uz prijetnje sudskim bitkama oko ustavnosti takvih mjera, nijedna nije stupila na snagu.
Godine 1980, Vrhovni sud SAD je presudio da je sličan zakon u Kentuckyju neustavan i da je prekršio Prvi amandman. Viši sud je utvrdio da zakon nije imao sekularnu svrhu, već je služio čisto vjerskoj svrsi.
Prijedlog zakona u Louisiani, koji se primjenjuje na sve javne škole i univerzitetske učionice koje finansira država, zahtijeva da Deset zapovijesti budu prikazane na posteru ili uokvirenom dokumentu gdje je tekst „štampan velikim, lako čitljivim fontom”.
Svaki poster mora biti uparen sa „izjavom o kontekstu” od četiri paragrafa koja opisuje kako su Deset zapovijesti „bile istaknuti dio američkog javnog obrazovanja skoro tri vijeka”.
Desetine hiljada postera bi vjerovatno bile potrebne da bi se zadovoljio novi zakon. Zagovornici kažu da škole nisu obavezne da troše javni novac na postere, već da oni mogu da se kupe donacijama ili da će grupe i organizacije donirati postere.
