Među temama o kojima razgovaraju članice Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika su načini za uspostavljanje alternativnog sistema plaćanja koji ne bi zavisio od američkog dolara, digitalnoj valuti BRICS-a i alternative zapadnim finansijskim institucijama poput Međunarodnog monetarnog fonda.
Kina, Rusija i Iran – zemlje koje se suočavaju sa ozbiljnim trgovinskim ograničenjima koje su nametnule Sjedinjene Američke Države – bile su posebno zainteresovane za unapređenje navedenih ciljeva BRICS-a.
Indijski premijer Narendra Modi je na sastanku BRICS-a istakao da je podjednako zainteresovan. “Pozdravljamo napore za povećanje finansijske integracije među zemljama BRICS-a. Trgovina u lokalnim valutama i neometana prekogranična plaćanja će ojačati našu ekonomsku saradnju”, rekao je Modi.
Predsjednik ruske Državne dume Vjačaslav Volodin, uoči dvodnevnog sastanka na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, rekao je da prioriteti BRICS-a odražavaju podjelu između Zapada i Juga. “Vrijeme hegemonije Washingtona i Brisela prolazi. Zemlje biraju put ravnopravnog dijaloga i obostrano korisne saradnje u interesu ljudi, a ne da bi se svidjele SAD-u i njihovim poslušnicima”, rekao je.
Američki zvaničnici kažu da nisu zabrinuti.
"Ne gledamo na to da BRICS evoluira u neku vrstu geopolitičkog rivala. Ne gledamo na to tako... protiv SAD ili bilo koga drugog", rekla je sekretarica za štampu Bijele kuće Karine Jean-Pierre u ponedjeljak na brifingu za novinare.
U međuvremenu, indijski Modi i kineski predsjednik Xi Jinping sastali su se u srijedu na marginama sastanka BRICS-a, signalizirajući otopljenje u odnosima između dvije ponekad suprotstavljene nacije za koje neki analitičari smatraju da bi moglo imati geopolitičke implikacije.
Dva dana prije sastanka BRICS-a, indijski i kineski zvaničnici složili su se da riješe uznemirujuće pitanje svojih vojnih snaga koje patroliraju duž indijsko-kineske granice. Cilj je osigurati da obje strane povuku trupe sa naprednih položaja u spornim područjima i vrate se u situaciju koja je postojala prije posljednjeg graničnog sukoba 2020. godine.
“Pozdravljamo postignuti konsenzus o pitanjima koja su se pojavila u posljednje 4 godine duž granice. Trebalo bi da nam bude prioritet da osiguramo mir i stabilnost duž naše granice”, rekao je Modi Xiju tokom prvih minuta sastanka, koji je emitovan uživo. Xi je odgovorio rekavši da je približavanje "u fundamentalnom interesu obje zemlje".
Analitičari pokušavaju da procijene šta je navelo Indiju da traži zbližavanje s Pekingom kada je usko vezana za aranžmane pod vodstvom SAD-a koji imaju za cilj da se suprotstave utjecaju Kine.
Indija igra ključnu ulogu u indo-pacifičkoj strategiji Sjedinjenih Država i Kvadrilateralnom sigurnosnom dijalogu pod vodstvom Washingtona (QUAD) koji uključuje Japan, Indiju, Australiju i Sjedinjene Države. Kina gleda na QUAD, koji redovno održava vježbe među vojskama četiri zemlje članice, kao na grupu sklonu narušavanju svojih interesa.
“Biti dio QUAD-a ne pomaže Indiji, kojoj je potrebna podrška u suprotstavljanju vojnom izazovu Kine u regiji Himalaja. Osim toga, SAD razvijaju odnose sa Pakistanom, što je protiv interesa Indije”, rekao je za Glas Amerike P. Stobdan, bivši indijski diplomata i pisac.
Kineski mediji citiraju Lin Minwanga, profesora na Institutu za strateške studije i međunarodnu sigurnost Univerziteta Fudan, koji je rekao da Indija traži pomirenje s Kinom jer Sjedinjene Države nisu podržale njene napore da razviju svoj proizvodni sektor.
"Indijska politika koja ima za cilj odvajanje od Kine nije uspjela privući značajnu podršku Zapada predvođenog SAD-om da pomogne 'Made in India' i modernizaciju i industrijalizaciju zemlje," rekao je Lin. "Ovo dokazuje da Indija ne može profitirati od toga da bude neprijateljski prema Kini ili se odvoji od Kine, i to čak otežava Indiji da ostvari vlastiti razvoj", dodao je.
Neki stručnjaci vjeruju da Sjedinjene Države ne bi bile iznenađene preokretom događaja.
“SAD su cijelo vrijeme znale da će se Indija i Kina u jednom trenutku povezati. Postoje jaki politički i ekonomski razlozi da se međusobno angažuju”, rekao je Manoranjan Mohanty, stručnjak za Kinu sa sjedištem u New Delhiju.
