Ovaj festival specifičan je po tome što se cjelokupni program plesnih i umjetničkih performansa predstavlja u javnom prostoru, izvan okvira tradicionalnih scenskih institucija. Po tom konceptu, a po ugledu na najnovije svjetske trendove koji žele približiti scenske umjetnosti što široj javnosti i ostvariti interakciju umjetnika sa publikom, ovogodišnji festival će se predstaviti publici na različitim lokacijama Sarajeva, Banjaluke i Mostara.
Sve do 28. septembra festival će publici ponuditi devet domaćih i stranih produkcija uz učešće umjetnika iz Libana, Švedske, USA, Njemačke, Francuske, Sirije, Danske, Albanije, Belgije, Hrvatske i BiH.
„Kao i prethodnih godina, programska selekcija festivala će omogućiti bh. publici da upozna veoma širok spektar mogućih estetika, trendova, umjetničkih pristupa i autorskih praksi. 'Zvrk' želi preispitati granice savremenog plesa u javnom prostoru i njegove realizacije kroz granične i hibridne forme kao što su performans, koncert, instalacija i slično“, kaže za Glas Amerike Jasmina Prolić, umjetnička direktorica Festivala.
Jedan od ciljeva festivala je i razmjena i upoznavanje šire publike, omladine i učenika sa međunarodnim trupama i umjetnicima ovog specifičnog scenskog izraza koji uspostavlja jedan novi oblik komuniciranja i slobodnog kreativnog izražavanja zahvaljujući umjetnosti i njenom univerzalnom jeziku. Tema ovogodišnjeg festivala „Granice tijela“ prema riječima organizatora nalazi se na sjecištu tijela i geografije.
„Zanimaju nas, kako opipljive geografske, tako i podzemne unutarnje, kontrolne tačke, granice, jer nam način na koji odaberemo organiziranje tijela može reći kako doživljavamo vrijeme i prostor, crtamo geografske granice i gradimo identitet“, kaže Jasmina Prolić.
Prema riječima Mersihe Mesihović, umjetničke ko-direktorice Festivala bitno je preispitati normativnu historijsku paradigmu i legitimitet zabilježene historije koja utječe na način na koji razmišljamo o utjelovljenju, nacionalnoj pripadnosti, prenosu znanja, te nanova odraziti u formi i sadržaju. Upravo njen rad “SEVDAH body” zasniva se na preispitivanju bh. etnografije i mogućnosti teritorije BiH da prevaziđe ekstremni nacionalizam koji postoji u njenim granicama, i čak da aktualizira i usmjeri globalnu kulturu.
Festival “Zvrk” je nastao kao odgovor bosansko-hercegovačkih umjetnika/ca iz oblasti plesne scenske umjetnosti na nerazumijevanje savremenog plesnog svijeta, nedostatak plesnih festivala kao i manjih, nezavisnih i kritički određenih produkcija na domaćoj festivalskoj mapi, kao rezultat želje da se domaći umjetnici i publika upoznaju sa istinski novim trendovima i idejama, sa radikalnijim scenskim jezikom, te da se na taj način podstakne domaća produkcija na ovom polju.
“Mogu samo iznijeti činjenicu da je edukacija iz distraktivnih plesova veoma prisutna u BiH dok je iz scenskih jako oskudna, a iz savremenog plesa je skoro pa nepostojeća. Ne bih išla daleko u Evropu, ostanimo blizu i uzmimo samo za primjer susjednu Hrvatsku koja ima školu savremenog plesa i pokreta “Ana Miletić” još od 1930. godine”, objašnjava Jasmina Prolić.
Ona ističe da ako uzmemo u obzir teorijsku podjelu plesa na: duhovne ili ritualne, terapeutske, distraktivne i scenske plesove, onda možemo reći da se na prostorima BiH plesnom umjetnošću bavi veliki broj ljudi svih generacija, ali da su najrasprostranjeniji društveni i duhovni plesovi.
“Scenska plesna umjetnost je prisutna u BiH samo i isključivo kroz klasični balet. Dok na primjer kategorija terapeutskih plesova nije uopće prisutna u BiH. Iako scenska plesna umjetnost oskudjeva različitim plesnim jezicima, mišljenja sam da se sve može napraviti kada se želi. Zato trebamo razviti edukaciju u savremenom plesu kako bismo omogućili razvoj karijera na ovom polju”, objašnjava umjetnička direktorica Prolić, koja živi i radi na relaciji između Francuske i Bosne i Hercegovine.
U svom obraćanju publici ona ističe da je život jedno veliko putovanje, prepuno priča i da svaki čovjek ima svoju, pa tako i ‘Zvrk’ svoju.
“Napuštajući opkoljeno Sarajevo 25. aprila 1992. godine, ljubav prema baletu bila je moja zvjezda vodilja. Ni u najtežim okolnostima, nikada nisam posustala na svom baletnom putu, niti posumnjala u ostvarenje svog životnog sna. Strast prema baletu me fizički udaljila od Sarajeva, ali nikada duhom. Tu sam naučila svoje prve plesne korake, tu spoznala koliko je umjetnost od vitalnog značaja za čovjeka i jedan grad, za izgradnju otvorenog društva”, priča Jasmina Prolić.
Odmah po završetku rata, zajedno sa kolegama sarajevskog baleta, organizovala je predstavu “Dio života” koja je upriličena na festivalu Sarajevska Zima 1998. godine, a zatim u Sloveniji, Francuskoj, Italiji.
“Naš cilj je bio i ostao isti, povezati ljude kroz ples. Deset godina kasnije, 2008. godine, osnovan je ‘Zvrk’, prvi festival savremenog plesa, neverbalnog teatra i performansa u Bosni i Hercegovini. Za organiziranje jednog takvog festivala u BiH, potrebno je mnogo mukotrpnog rada, odricanja, uspona i padova, a prije svega ljubavi i vjerovanja da takav festival može i mora živjeti u Bosni i Hercegovini, ne samo u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru, nego i drugim gradovima. Ples je govor tijela koji svi razumijemo”, objašnjava Jasmina Prolić.
Od svog osnivanja do danas festival “Zvrk” kroz bogate sadržaje plesnih i scenskih performansa koje predstavlja u Bosni i Hercegovini, doprinosi stvaranju visokih estetskih vrijednosti iz oblasti koreografije u BiH, kulturnoj integraciji zemlje u evropske okvire, kao i promociji bh. kulture u Evropi. Podrška publike u bh. gradovima iz godine u godinu potvrđuje da u našoj zemlji postoji interes za ovaj vid umjetnosti.
