Linkovi

Najnovije

SAD zabranile putovanja iz afričkih zemalja zbog novog soja koronavirusa

Arhiva - Majka prima dozu vakcine protiv COVID19, u blizini Johanesburga, 21. oktobra 2021.
Arhiva - Majka prima dozu vakcine protiv COVID19, u blizini Johanesburga, 21. oktobra 2021.

Otkriće novog soja koronavirusa alarmiralo je vlade širom svijeta, dovelo do novih zabrana putovanja i naglog pada berzanskih indeksa na tržištima, dok naučnici drže vanredne sastanke da bi utvrdili tačne rizike od, za sada, uglavnom nepoznate varijante.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u petak je saopštila da je novi soj, otkriven u Južnoafričkoj Republici sa velikim brojem mutacija, veoma zarazan virus koji izaziva zabrinutost i nazvala ga "omikron" po grčkom slovu, kao što je bio slučaj i sa ranije otkrivenim varijantama.

WHO je sugerisala da bi omikron mogao da predstavlja veći rizik od delte, dominantnog soja u svijetu koji je izazvao nove talase zaraze na svakom kontinentu.

Rani dokazi sugerišu povećani rizik od ponovne zaraze, u poređenju sa ostalim veoma zaraznim varijantama, navodi WHO. To znači da bi ljudi koji su bili zaraženi Kovidom 19 i oporavili se, mogli ponovo da se zaraze.

Britanski ministar zdravlja Sadžid Džavid rekao je poslanicima da se najnovija varijanta možda brže prenosi od delta soja i umanjuje efikasnost vakcina.

"Moramo da djelujemo brzo i što je ranije moguće", poručio je Džavid.

Pojedine zemlje obustavile su aviosabraćaj iz južne Afrike, a indeksi su pali na berzama u Aziji, Evropi i Sjedinjenim Državama.

Predsjednik Joe Biden saopštio je da će Sjedinjene Države od ponedeljka ograničiti dolazak putnika iz osam afričkih zemalja - Južnoafričke Republike, Bocvane, Zimbabvea, Namibije, Lesota, Esvatinija, Mozambika i Malavija.

Neimenovani zvaničnik administracije rekao je da se restrikcije uvode "iz predostrožnosti, zbog nove varijante u južnom dijelu Afrike" i da se neće odnositi na američke državljane ili građane sa dozvolom za stalni boravak u SAD, te da se neće uvoditi zabrana letova.

Granice za putnike iz sedam afričkih zemalja zatvorila je i Kanada.

"Posljednja stvar koja nam je potrebna je da unesemo novi soj koji će izazvati još više problema", rekao je prethodno njemački ministar zdravlja Jens Špan.

Članice Evropske unije, suočene sa velikim rastom novozaraženih od kovida, saglasile su se da privremeno suspenduju putovanja u južni dio Afrike.

Velika Britanija uvela je hitnu zabranu putovanja za šest južnoafričkih zemalja. Izrael, Italija, Indija, Singapur,Japan, Ujedinjeni Arapski Emirati i Turska takođe uvode nova ograničenja na putovanja za južni dio Afrike. Slične mjere najavljuju i Njemačka, Holandija i Češka.

Belgija je prva članica EU u kojoj je registrovan slučaj novog soja kod osobe koja je došla iz inostranstva. Prvi slučaj tog soja zabilježen je i u Izraelu, kod putnika koji je došao uz Malavija.

Zdravstveni eksperti, uključujući i Svjetsku zdravstvenu organizaciju, upozoravaju protiv pretjeranih reakcija dok se ne bude znalo više o novom soju.

"U ovom trenutku uvođenje novih ograničenja za putovanja nije dobra ideja", rekao je Kristijan Lindmajer, portparol WHO.

U Vašingtonu, vodeći američki stručnjak za zarazne bolesti, doktor Entoni Fauči rekao je za kablovsku mrežu CNN da nema nagovještaja da je novi soj prisutan u SAD i da nije poznato da li je otporan na postojeće vakcine.

Zabrinjavajuće mutacije

Nova varijanta koronavirusa otkrivena je u Južnoafričkoj Republici. Novi soj izaziva zabrinutost ko naučnika zbog velikog broja mutacija i brzog širenja među mladim ljudima u Gautengu, najmnogoljudnijoj provinciji JAR, saopštio je u četvrtak ministar zdravlja Džo Fala.

Koronavirus se razvija dok se širi, a mnoge nove varijante, uključujući one sa zabrinjavajućim mutacijama, često jednostavno izumiru. Naučnici prate moguće promjene koje bi mogle da učine virus prenosivijim ili smrtonosnijim, ali donošenje zaključka da li će nove varijante imati uticaj na javno zdravlje može potrajati.

U Južnoafričkoj Republici je zabilježen dramatičan porast novih infekcija, rekao je Fala na online brifingu za štampu.

"U posljednja četiri ili pet dana došlo je do više eksponencijalnog porasta", rekao je on, dodajući da izgleda da nova varijanta izaziva porast broja slučajeva.

See all News Updates of the Day

Zelenski poziva Bidena i Xija da se pridruže ukrajinskom mirovnom samitu

Ukraninski predsjednik Volodimir Zelenski
Ukraninski predsjednik Volodimir Zelenski

Predsjednik Volodimir Zelenski apelovao je u nedjelju na predsjednika SAD-a Joea Bidena i kineskog lidera Xi Jinpinga da prisustvuju ukrajinskom mirovnom samitu dok se Ukrajina bori da spriječi neprekidne napade Rusije u svojoj 27-mjesečnoj invaziji.

Ukrajina se nada da će ugostiti što veći broj zemalja na pregovorima pod vodstvom Kijeva u Švicarskoj sljedećeg mjeseca, a koji imaju za cilj ujedinjenje globalnog mišljenja o tome kako zaustaviti rat i pojačati pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji nije pozvan na mirovni samit.

Zelenski je govorio u video snimku na engleskom jeziku snimljenom u gradu Harkovu na sjeveroistoku zemlje, unutar ugljenisanih ostataka štamparije koja je uništena u četvrtak u ruskom raketnom napadu. Rekao je da će prisustvovati više od 80 zemalja.

Ali nije bilo jasno da li će Biden prisustovati mirovnom, niti je Peking, koji održava bliske veze sa Moskvom, rekao da li će prisustvovati.

Američki zvaničnik rekao je u nedjelju da će Sjedinjene Države učestvovati na samitu, ali je odbio reći ko će se pojaviti.

„Apelujem na svjetske lidere koji se još uvijek drže po strani u odnosu globalne napore Globalnog mirovnog samita – na predsjednika Bidena, lidera Sjedinjenih Država, i na predsjednika Xija, lidera Kine”, rekao je Zelenski.

„Molim vas, pokažite svoje vodstvo u unapređenju mira - pravog mira, a ne samo pauze između napada”, rekao je.
Zelenski je dodao da će samit „pokazati ko u svijetu zaista želi da okonča rat”.

Kijev, u svom mirovnom planu, poziva na potpuno povlačenje ruskih trupa i obnavljanje svojih međunarodno priznatih granica. Moskva to odbija prihvatiti.

Prošle sedmice su ruski izvori rekli Reutersu da je Putin spreman zaustaviti rat u Ukrajini dogovorenim prekidom vatre koji priznaje trenutne linije ratišta.

Kao odgovor, ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da ruski lider „pokušava da izbaci iz kolosijeka” događaj u Švicarskoj jer se „plaši njegovog uspjeha”.

„Njegova pratnja šalje ove lažne signale o navodnoj spremnosti za prekid vatre uprkos činjenici da ruske trupe nastavljaju brutalno napadati Ukrajinu dok njihove rakete i dronovi padaju na ukrajinske gradove i zajednice”, napisao je na X-u

Rusija je ranije rekla da ne vidi smisao u ukrajinskoj konferenciji.

Parlamentarna skupština NATO-a odobrila unaprjeđenje statusa Kosova

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg govori na Parlamentarnoj skupštini NATO-a u Sofiji.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg govori na Parlamentarnoj skupštini NATO-a u Sofiji.

Parlamentarna skupština NATO-a odobrila je u ponedjeljak preporuku za unaprjeđenje statusa Kosova iz članice promatrača u pridruženu članicu.

Većina zemalja glasala je "za", jedan glas je bio "protiv", a 14 drugih zemalja je bilo suzdržano, na sjednici Skupštine koja se održava u Sofiji u Bugarskoj.

Delegacija Skupštine Srbije je prije neki dan pismom zatražila da se status Kosova ne unapredi.

Kako funkcioniše Parlamentarna skupština NATO-a?

Parlamentarna skupština NATO-a je institucionalno odvojena od Alijanse, ali služi kao važna poveznica između tog vojnog saveza i parlamenata zemalja članica.

Sastoji se od 281 delegata iz sve 32 zemlje članice NATO-a.

Pored njih, u njegovim aktivnostima učestvuju i delegati iz devet pridruženih zemalja, četiri pridružene mediteranske zemlje, kao i osam parlamentarnih posmatračkih delegacija.

Pridruženi članovi – ono što Kosovo želi da postigne – mogu predstaviti rezolucije i podnositi amandmane na rezolucije. Također, oni mogu služiti kao specijalni izvjestioci udruženi u komitete, kako bi predstavili svoje perspektive u izvještajima Parlamentarne skupštine NATO-a.

Međutim, oni nemaju pravo glasanja o izvještajima, rezolucijama ili rukovodstvu Parlamentarne skupštine, niti doprinose njenom budžetu.

Trenutno je devet pridruženih članova, među kojima su Srbija i Bosna i Hercegovina.

Skupština Kosova je već godinama posmatračka delegacija sa dva mjesta u Parlamentarnoj skupštini NATO-a. Sa unaprjeđenjem statusa povećala bi se i kosovska delegacija.

Na sastanku u Sofiji učesnike će primiti generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i drugi visoki zvaničnici Alijanse i zemlje domaćina - Bugarske.

Razgovaraće se o temama koje se odnose na euroatlantsku odbranu i bezbjednost, sa fokusom na podršku Ukrajini i prioritete ovogodišnjeg samita NATO, koji će se održati u julu u Washingtonu.

"Očekuje se da će Skupština tokom sednice učvrstiti svoj nepokolebljiv stav o neopravdanom, ničim izazvanom i brutalnom ratu Rusije protiv Ukrajine, razgovarati o pružanju trenutne i dugoročne pomoći Ukrajini i usvojiti deklaraciju podrške Ukrajini do njene pobjede", saopšteno je iz Parlamentarne skupštine NATO-a.

Kosovo i NATO

Nakon što je Rusija pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu u februaru 2022. godine, kosovske vlasti su zatražile ubrzano članstvo u NATO.

"Ubrzano članstvo Kosova u NATO i uspostavljanje stalne baze američkih snaga su neposredna potreba za garantovanje mira, bezbjednosti i stabilnosti na Zapadnom Balkanu i šire", rekao je tadašnji ministar odbrane Kosova, Armend Mehaj.

NATO nije komentarisao ovaj zahtjev Kosova, ali je uvjerio da njegova mirovna misija u zemlji (KFOR) "omogućava hitno rješavanje bilo kakvog razvoja događaja koji može utjecati na bezbjednosnu situaciju".

Zašto bi na Kosovu bilo potrebno stalno jačanje NATO-a?

NATO snage su na Kosovu prisutne od juna 1999. godine, nakon završetka rata i povlačenja srpskih snaga.

Kosovo graniči sa tri države NATO članice: Albanijom, Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom.

U redovima NATO su četiri zemlje koje još ne priznaju nezavisnost Kosova: Grčka, Španija, Rumunija i Slovačka.

Izraelski zračni napadi ubili su desetine ljudi u Rafahu, kažu medicinski zvaničnici Gaze

Požar bjesni nakon izraelskog napada na područje predviđeno za raseljene Palestince, u Rafahu.
Požar bjesni nakon izraelskog napada na područje predviđeno za raseljene Palestince, u Rafahu.

Izraelska vojska razmatra incident u gradu Rafahu na jugu Pojasa Gaze nakon što su tamošnji medicinski zvaničnici rekli da je u nedjeljnim izraelskim zračnim napadima ubijeno najmanje 35 civila.

Izrael je saopštio da je u napadu u naselju Tel Al-Sultan u Rafahu, u kojem su ubijeni šef Hamasovog štaba za Zapadnu obalu i još jedan visoki zvaničnik, korištena precizna municija.

Ali Ministarstvo zdravlja Gaze koje vodi Hamas saopćilo je da su napadi zapalili šatore u području u kojem se nalaze skloništa za raseljene osobe.

Desetine ljudi je također povrijeđeno, rekli su zvaničnici, a Palestinsko društvo Crvenog polumjeseca očekuje da će broj poginulih rasti.

Ranije u nedjelju, Hamas je pokrenuo "veliki raketni baraž" na izraelsko komercijalno središte Tel Aviv. Bio je to prvi takav napad u nekoliko mjeseci, demonstracija otpornosti palestinskih militanata u osmom mjesecu rata između Izraela i Hamasa.

Sirene za vazdušni napad su se oglasile tokom napada, ali Izrael je saopštio da nema neposrednih izvještaja o žrtvama ili šteti.

Neke informacije dolaze od AP-a, Reutersa i AFP-a.

Evropske banke koje posluju u Rusiji suočavaju se s „jako velikim rizikom”, kaže Yellen

Yanet Yellen, američka ministrica finansija
Yanet Yellen, američka ministrica finansija

Američka ministrica finansija Janet Yellen rekla je za Reuters da se evropske banke koje posluju u Rusiji suočavaju sa rastućim rizicima, a SAD razmatra jačanje svojih sekundarnih sankcija bankama za koje se utvrdi da pomažu transakcije za ruske ratne napore.

„Razmatramo potencijalno strožije pojačavanje naših sankcija bankama koje posluju u Rusiji”, rekla je Yellen u intervjuu za Reuters, odbivši dati detalje i ne navodeći nijednu banku koja bi mogla biti predmet sankcija.

Govoreći na marginama sastanka finansijskih lidera G7 u sjevernoj Italiji, Yellen je rekla da će sankcije vezane za poslovanje banaka u Rusiji biti uvedene samo „ako postoji razlog za to, ali poslovanje u Rusiji stvara užasno veliki rizik”, dodala je.

Na pitanje da li bi voljela da se austrijska Raiffeisen Bank International i italijanska banka UniCredit povuku iz Rusije, Yellen je rekla: „Vjerujem da su im njihovi supervizori savjetovali da budu izuzetno oprezni u pogledu onoga što tamo rade.”

„Izaći” iz Rusije

Kreator politike Evropske centralne banke Fabio Paneta dao je u subotu jasne instrukcije italijanskim bankama rekavši novinarima da zajmodavci moraju „izaći” iz Rusije jer ostanak u zemlji donosi „reputacijski problem”.

Raiffeisen je najveći evropski zajmodavac koji posluje u Rusiji, a slijedi UniCredit. Drugi veliki italijanski zajmodavac, Intesa Sanpaolo, radi na rješavanu svog ruskog poslovanja.

Novo ovlaštenje za sekundarne sankcije američkog predsjednika Joea Bidena daje Ministarstvu finansija ovlasti da isključi banke iz američkog finansijskog sistema ako se utvrdi da pomažu u zaobilaženju primarnih sankcija protiv Rusije i drugih entiteta zbog rata Moskve u Ukrajini.

Yellen i drugi zvaničnici američkog Ministarstva finansija rekli su da je ruska ekonomija sve više „ratna ekonomija” što otežava razliku između civilnih i vojnih transakcija ili transakcija dvostruke namjene.

Postojanje sekundarnih sankcija već je umanjilo angažman banaka s Rusijom, ali Yellen je izrazila zabrinutost da Rusija uspijeva pronaći puteve za nabavku robe potrebne za jačanje vojne proizvodnje, navodeći transakcije preko Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Turske.

Pismo upozorenja

Ranije ovog mjeseca Ministarstvo finansija je pismeno upozorilo Raiffeisen banku da bi njen pristup finansijskom sistemu denominiranom u dolarima mogao biti prekinut zbog poslova sa Rusijom, navodeći predloženi ugovor od 1,5 milijardi eura (1,6 milijardi dolara) sa sankcioniranim ruskim tajkunom.

Nakon upozorenja, Raiffeisen je odustao od planova za industrijski udio povezan s tajkunom Olegom Deripaskom.

Pritisak je podvukao spremnost Washingtona da pozove evropske banke na odgovornost oko njihovih veza s Rusijom.

U njemačkoj finansijskoj prijestolnici Frankfurtu, Yellen je prošlog utorka upozorila izvršne direktore banaka da pojačaju napore da se pridržavaju sankcija protiv Rusije i obustave napore za zaobilaženje kako bi se izbjegla mogućnost za stroge kazne.

Savjetnica UN-a za sprječavanje genocida: Generalna skupština stala uz žrtve

Alice Wairimu Nderitu, specijalna savjetnica Ujedinjenih nacija za sprječavanje genocida
Alice Wairimu Nderitu, specijalna savjetnica Ujedinjenih nacija za sprječavanje genocida

"Takav vid kolektivnog označavanja cijele nacije je apsolutno netačan", komentar je zvaničnice Ujedinjenih nacija Alice Wairimu Nderitu povodom tvrdnji predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predstavnika vlasti da rezolucija o Srebrenici, nedavno usvojena u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, inkriminiše srpski narod ili ga označava genocidnim.

"Mnogim ljudima sa Balkana je suđeno za zločine. I to nisu bili isključivo Srbi, već i ljudi drugih nacionalnosti u regionu. U prošlosti sam posredovala u oružanim sukobima. Potrebno je proniknuti u suštinu tvrdnji koje Beograd izlaže i doprijeti do onoga što se nalazi duboko u srcu. O tome je potrebno razgovarati, kako bismo ostvarili rezultat u kom Vlada Srbije i preživjeli iz Srebrenice postignu saglasnost da je zločin počinjen, da je riječ o genocidu i samo tako je moguće zajednički nastaviti dalje", rekla je u intervjuu Glasu Amerike specijalna savjetnica svjetske organizacije za sprječavanje genocida.

"Saglasna sam da se u rezoluciji ne pominje Srbija", ustvrdila je Nderitu - podsjetivši i na uloženi amandman Crne Gore kojim se dodatno podcrtava individualna i potire kolektivna odgovornost.

"Srbiju niko nije pominjao. Međutim, mnogo posla je pred nama - prije nekoliko nedjelja stigao mi je snimak mladih ljudi u Srbiji koji kažu da žele da se oslobode ratnih narativa. Tokom posjete Bosni i Hercegovini mi je prenijeto isto. Treba da nastavimo da razgovaramo jedni sa drugima i ne zatvorimo vrata. Potrebno je da nastavimo da razgovaramo sa predsjednikom Srbije - koga sam upoznala u New Yorku prije nekoliko nedjelja. Također, treba da razgovaramo sa predsjedavajućim Predsjedništva u Bosni i Hercegovini. Potrebno je da prepoznamo zašto se Srbija osjeća pogođenom ovom rezolucijom", ističe Nderitu - istovremeno ukazujući da je potrebno prepoznati i zašto je žrtvama i preživjelima važno priznanje da im se genocid zaista dogodio.

Zvaničnica Ujedinjenih nacija usvajanje rezolucije tumači kao vid prekretnice.

"To pokazuje da je Generalna skupština stala uz žrtve zločina genocida o čemu je presudu donio sud. Također smatram da je od ključne važnosti za odavanje počasti žrtvama i da se osigura da ne budu zaboravljene - usljed nastojanja da im se pruži pravda. Važno je napomenuti da će omogućiti da se na globalnom nivou razmišlja, razgovara i uči iz prošlosti, kako se ništa slično više ne bi ponovilo. Zločini počinjeni u Srebrenici nedvosmisleno su dokazani pred međunarodnim sudovima. Međutim, aktuelan je zabrinjavajući trend u regionu koji obuhvata negiranje da je genocid počinjen, uključujući i veličanje ratnih zločinaca. To je veoma nezdrava i opaka praksa. Zato, svim srcem moram da kažem da su pravi šampioni svega ovoga bile žrtve i preživjeli - čiji su se glasovi čuli. Oni su se usprotivili poricanju genocida i uporno svjedočili o tome. U borbi protiv poricanja važno je bilo da imaju podršku Ujedinjenih nacija. Tu posebnu čast odajem 'Majkama Srebrenice', kaže Nderitu - označavajući ih borcima za otkrivanje sudbine ubijenih članova porodica, kao i dokumentovanje tragičnih događaja iz prošlosti.

Glas Amerike: Da li će njeno usvajanje omogućiti neku vrstu mira žrtvama i njihovim porodicama, ili produbiti napetosti, kako to tvrde njeni protivnici… Tu mislim na Srbiju, Republiku Srpsku kao entitet Bosne i Hercegovine, Rusiju i druge države?

Nderitu: Smatram da će rezolucija donijeti potreban smiraj za žrtve i njihove porodice - jer predstavlja potvrdu da je genocid počinjen. Uprkos činjenici da su sudovi dokazali da se genocid dogodio - izuzetno je važno da stanovnicima Srebrenice, žrtvama i preživjelima, svijet to prizna i potvrdi. Tako da to, u suštini, predstavlja, veoma važan korak. Imam namjeru da radim sa građanima Srbije i Bosne i Hercegovine. Boravila sam u obje zemlje nekoliko puta. Želim da vidim šta je moguće uraditi na zajedničkoj izgradnji mira i pomirenja. Da li se region može približiti. Bilo je potrebno da svijet prizna da je u Srebrenici počinjen genocid - jer u suprotnom postoji rizik da bude ponovljen.

Glas Amerike: Postoje tvrdnje da usvojena rezolucija nema legitimitet što se obrazlaže brojkama po kojima je usvojilo 84 država napsram 106 koje se, na različite načine, pokazale da su nesaglasne. Kakav je vaš stav o tome?

Nderitu: Rezolucija je usvojena - uprkos činjenici da nije bilo konsenzusa. Rekla bih da je to posljedica toga koliko se malo zna o genocidu počinjenom u Srebrenici. To jeste značajna i bolna tema na Balkanu, ali sam u svijetu imala prilike da sretnem brojne ljude kojima nisu bile poznate sve okolnosti. Dakle, potrebna je bolja edukacija i kampanja, što usvojena rezolucija i podrazumijeva. Takve diskusije treba da se vode i o Holokaustu i genocidu nad Tutsima - jer genocid predstavlja zločin nad zločinima. Nije rijedak slučaj da u vezi sa zločinima takvih razmjera postoje osporavanja.

Glas Amerike: Da li se stav država koje su iskazale protivljenje ili suzdržanost može dovesti u vezu sa tumačenjima koja su se mogla čuti tokom debate u vezi sa dvostrukim standardima kada je riječ o definisanju genocida… Tokom debate su se čule tvrdnje da se razmatraju događaji od prije bezmalo tri decenije, dok traju sukobi kojima se, navodno, ne pridaje dovoljna pažnja?

Nderitu: Ovo nije prva rezolucija te vrste koja je usvojena. Prethodno su dvije usvojene o Holokaustu i jedna kojom je priznat genocid počinjen u Ruandi. Odluke se donose isključivo u vezi sa slučajevima za koje postoje sudske presude u kojima je zaključeno da se dogodio genocid. To je ono što pravi razliku u kontekstu aktuelnih sukoba. Za njih presude nisu donesene. Dok je u slučaju genocida u Srebrenici donijeto više presuda međunarodnih i domaćih sudova.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG