Linkovi

SAD šalju kontroverznu kasetnu municiju Ukrajini, zašto sada?


Izvučene kasetne bombe vise sa plafona u instalaciji u Centru za posjetioce COPE u Vientianeu, Laos, 7. novembra 2019. (Zsombor Peter/VOA)
Izvučene kasetne bombe vise sa plafona u instalaciji u Centru za posjetioce COPE u Vientianeu, Laos, 7. novembra 2019. (Zsombor Peter/VOA)

Sjedinjene Države su saopštile da će poslati Ukrajini kasetnu municiju - čiju upotrebu zabranjuje više od stotinu zemalja - u okviru paketa vojne pomoći u vrijednosti od 800 miliona dolara.

Džejk Saliven, savjetnik predsjednika Bidena za nacionalnu bezbjednost obrazložio je razloge američke administracije prije nego što je Pentagon formalno objavio podatke o novom paketu pomoći.

"Jasno nam je da kasetna municija predstavlja rizik za stradanje civila od neeksplodiranih dijelova bombe" rekao je Saliven novinarima u Bijeloj kući. "Zato smo odluku odlagali što smo duže mogli."

"Međutim, takođe postoji veliki rizik da stradaju civili ako ruske trupe i tenkovi pređu preko ukrajinskih položaja, zauzmu još teritorije i potčine još više ukrajinskih civila, zato što Ukrajina nema dovoljno artiljerije", dodao je američki zvaničnik.

Na pitanje zašto je odluka o slanju kasetne municije donijeta sada, Saliven je rekao novinarima da Ukrajina "u pokušajima se odbrani od Rusije ostaje bez municije."

Predsjednik Biden je u intervjuu za televiziju CNN priznao da je odluka bila "veoma teška".

Džejk Saliven naveo je da je predsjednik Biden odobrio slanje municije poslije "jednoglasne preporuke", da je odluka bila teška i da je Vašington dobio "pisana uvjeravanja" ukrajinskih zvaničnika da će "minimalizovati rizik po civile".

SAD smatraju da je to način da Kijev dobije ključnu municiju kako bi ojačao svoju ofanzivu i probio rusku liniju fronta, rekao je Saliven dodajući da vjeruje da je to "ispravna odluka". Američki lideri su mjesecima vodili debatu o spornom pitanju prije nego što je Biden donio konačnu oduku.

Odluka je donijeta uoči NATO samita u Litvaniji, gdje će se predsjednik Biden vjerovatno suočiti sa pitanjima saveznika o tome zbog čega SAD šalju Ukrajini oružje koje je više od dvije trećine članica saveza zabranilo zato što se pokazalo da izaziva brojne civilne žrtve.

Zagovornici slanja kasetne municije ističu da Rusija već koristi kontroverzno oružje u Ukrajini, i da municija koju će Amerika poslati ima manji procenat neispravnosti, što znači da će biti mnogo manje neeksplodiranih bombi, koje kasnije mogu da dovedu do pogibija civila.

Šta je kasetna municija?

Kasetna municija je bomba koja se otvara u vazduhu i pušta manje eksplozive da padnu na šire područje. Te manje bombe mogu da unište tenkove i opremu, i usmrte vojnike, pošto pogađaju više meta u isto vrijeme.

Kasetne bombe se lansiraju iz istog artiljerijskog oružja koje su SAD i saveznici već poslali Ukrajini - kao što su haubice - a vrsta kasetne municije koju SAD planiraju da pošalju su zasnovane na uobičajenoj granati od 155 mm koja je već u širokoj upotrebi na bojnom polju.

U ranijim sukobima, kasetna municija je imala visoki procenat neeksplodiranih "eksploziva" - što znači da su hiljade manjih neeksplodiranih dijelova ostajale na tlu, što je dovodilo do pogibija ili ranjavanja civila čak decenijama nakon što je sukob okončan. SAD su posljednji put koristile kasetnu municiju u borbama u Iraku 2003. godine, i odlučile da ih više ne koriste, kako se sukob premiještao ka urbanijim dijelovima sa većim civilnim stanovništvom.

Aktivisti i članovi međunarodne delegacije stoje pored kasetnih bombi tokom posjete libanskoj vojnojo bazi u gradu Nabatije, 12. septembra 2011. Liban je zemlja teško pogođena upotrebom kasetnih bombi tokom nekoliko ratova. (Foto: AP/Mohammed Zaatari)
Aktivisti i članovi međunarodne delegacije stoje pored kasetnih bombi tokom posjete libanskoj vojnojo bazi u gradu Nabatije, 12. septembra 2011. Liban je zemlja teško pogođena upotrebom kasetnih bombi tokom nekoliko ratova. (Foto: AP/Mohammed Zaatari)

U četvrtak, brigadni general Pet Rajder je rekao da Sekretarijat za odbranu posjeduje "više varijanti" te municije i da "one čije se slanje razmatra - ne uključuju starije varijante sa stopom neeksplodiranih dijelova većom od 2,35%".

Zašto sada?

Više od godinu dana, SAD su koristile sopstvene zalihe tradicionalne municije za haubice i poslale više od 2 miliona granata Ukrajini. Saveznici iz svih dijelova svijeta poslali su još stotine hiljada granata.

Granata od 155 milimetara može da pogodi mete udaljene između 25 do 30 kilometara, i zato je pogodna municija za ukrajinske kopnene trupe koje žele da gađaju neprijateljske mete sa razdaljine. Ukrajinski vojnici svakog dana potroše hiljade tih granata u borbi sa Rusima.

Jehor Černijev, član ukrajinske skupštine, ovog proljeća je rekao reporterima na skupu u organizaciji Njemačkog Maršalovog fonda u Sjedinjenim Državama, da će Kijev vjerovatno morati da ispali između 7.000 i 9.000 komada te municije svakog dana tokom kontraofanzive. Slanje tolikih količina municije bi značajno ispraznilo zalihe SAD i saveznika.

Kasetna bomba je opcija koja bi omogućila Ukrajini da uništava više meta pomoću manje komada municije, a s obzirom na to da ih Sjedinjene Države nisu koristile posle rata u Iraku, imaju velike količine u skladištima, ističe Rajan Brobst, analitičar Fondacije za odbranu demokratija.

U pismu koje su najviše rangirani republikanci u Predstavničkom domu i Senatu poslali Bidenovoj administraciji u martu ove godine, navodi se da SAD imaju i do 3 miliona komada kasetne municije na raspolaganju, i apelovali na Bijelu kuću da pošalje tu municiju kako bi se smanjio pritisak na američke ratne zalihe.

Da li je upotreba kasetnih bombi ratni zločin?

Upotreba kasetnih bombi sama po sebi ne predstavlja kršenje međunarodnog prava, ali upotreba tih bombi protiv civila može da to bude. Kao i u slučaju svih vojnih napada, procjena da li je u pitanju ratni zločin zahtijeva da se razmotri da li je meta bila legitimna i da li su preduzete mjere opreza da se izbjegnu civilne žrtve.

Više od 120 zemalja se pridružilo konvenciji koja zabranjuje upotrebu kasetnih bombi. Te zemlje su se dogovorile da ne koriste, proizvode, prenose ili nagomilavaju tu vrstu oružja. SAD, Rusija i Ukrajina nisu potpisale konvenciju.

Gdje su kasetne bombe korištene?

Bombe su korištene u mnogim novijim sukobima, uključujući i one u kojima su učestvovale američke snage.

SAD su inicijalno razmatrale upotrebu kasetnih bombi kao integralnog dijela svog arsenala za vrijeme invazije na Afganistan koja je počela 2001, prema podacima organizacije Human Rights Watch (HRW). Grupa procjenjuje da je koalicija na čijem su čelu bile SAD bacila više od 1.500 kasetnih bombi na Afganistan tokom prve tri godine konflikta.

Pentagon je do 2019. trebalo da zaustavi upotrebu bilo koje vrste kasetne municije sa stopom neeksplodiranih projektila većom od 1%. Međutim, Trumpova administracija je poništila tu politiku, i dozvolila komandantima upotrebu te municije.

NATO je koristio kasetnu municiju u tokom sukoba u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih kao i bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije 1999. Prema podacima HRW, vjerovatno je upotrebljeno nekoliko stotina kasetnih bombi, a prijavljene su civilne žrtve.

Sirijska vlada često je koristila kasetnu municiju - kojom joj je snabjdela Rusija - protiv uporišta opozicije tokom građanskog rata, i često pogađala civilne mete i infrastrukturu. Izrael ih je koristio u civilnim dijelovima južnog Libana, uključujući i invaziju 1982.

Tokom jednomjesečnog rata 2006. godine protiv Hezbolaha, HRW i Ujedinjene nacije optužile su Izrael da je ispalio čak 4 miliona komada kasetne municije na Liban. Neeksplodirani dijelovi ugrožavaju libanske civile sve do danas.

Koalicija koju predvodi Saudijska Arabija u Jemenu kritikovana je zbog upotrebe kasetnih bombi u ratu sa pobunjenim Hutijima, koji je razorio tu zemlju. 2017. godine. Jemen je bio druga zemlja po broju žrtava kasetne municije poslije Sirije, prema podacima UN. Tačan broj je teško utvrditi, pošto su mnoga djeca stradala dugo nakon što je municija prvobitno pala na tle Jemena.

1980-ih, Rusi su obilato koristili kasetne bombe tokom 10-godišnje invazije na Afganistan. Poslije decenija rata, ruralni dijelovi Afganistana su i danas jedno od najviše miniranih područja na svijetu.

Šta se događa u Ukrajini?

Ruske snage su više puta koristile kasetne bombe u Ukrajini, prema tvrdnjama zvaničnika u Kijevu, posmatrača i humanitarnih organizacija. Grupe za zaštitu ljudskih prava navode da ih je koristila i Ukrajina.

U ranim danima rata, HRW je prijavio više slučajeva upotrebe ruskih kasetnih bombi, uključujući slučaj kada je pogođeno obdanište u sjeveroističnom gradu Ohtirki.

U martu je u seriji ruskih raketnih i napada dronovima pogođeno više urbanih područja, uključujući u Bahmutu, na istoku Ukrajine. Policija navodi da su ruske snage napale grad Kostatinivka projektilima S-300 i kasetnom municijom.

Mjesec dana ranije, guverner Donjecka Pavlo Kirilineko optužio je ruske snage da su napale grad kasetnom municijom, pri čemu je ranjena jedna osoba. U bazi podataka koju vode agencija AP i Frontline, War Crimes Watch Ukraine, popisani su slučajevi ruske upotrebe kasetnih bombi.

XS
SM
MD
LG