Linkovi

Najnovije

SAD: Biden i Erdogan sporazumjeli se oko Afganistana, probem S-400 ostaje nerješen

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan tokom susreta sa predsjednikom SAD Joeom Bidenom, na marginama NATO samita u Briselu, Belgija, 4. juna 2021. (Murat Cetinmuhurdar/Presidential Press Office/Handout via Reuters)
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan tokom susreta sa predsjednikom SAD Joeom Bidenom, na marginama NATO samita u Briselu, Belgija, 4. juna 2021. (Murat Cetinmuhurdar/Presidential Press Office/Handout via Reuters)

Američki predsjednik Joe Biden i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan složili su se na sastanku ove nedjelje da će Turska preuzeti vodeću ulogu u obezbjeđivanju aerodroma u Kabulu, dok Sjedinjene Države povlače trupe iz Afganistana, izjavio je u četvrtak američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan.

Dvojica lidera, međutim, nisu mogla da riješe dugo postojeću temu po pitanju turske kupovine ruskog odbrambenog sistema S-400, rekao je Sullivan, što je ogorčen spor koji je zaoštrio veze između dvije saveznice u NATO. Dodao je da će se dijalog po tom pitanju nastaviti.

Sullivan je rekao novinarima da su Biden i Erdogan na sastanku u ponedjeljak na samitu NATO razgovarali o pitanju Afganistana. Erdogan je tražio određene oblike američke podrške za obezbjeđivanje aerodroma, a Biden se obavezao da će pružiti tu podršku, rekao je Sullivan.

"Utvrđeno je jasno opredjeljenje lidera da će Turska igrati vodeću ulogu u obezbjeđivanju međunarodnog aerodroma Hamid Karzai, a mi sada radimo na tome kako da to izvršimo", rekao je Sullivan dajući prve detalje sastanka sa američke strane, dok tursko predsjedavanje nije dalo detalje.

Turska i Sjedinjene Države sukobljavale su se oko niza pitanja, uključujući Ankarinu kupovinu ruskog naoružanja i razlike u politikama u Siriji i istočnom Mediteranu, a očekivanja za napredak na prvom susretu između Erdogana i Bidena licem u lice bila su mala.

Lideri su zvučali optimistično nakon sastanka, iako nisu objavili kakav su konkretan napredak postigli. Jedno od potencijalnih područja saradnje bio je Afganistan, gdje je Ankara ponudila da čuva i upravlja aerodromom u Kabulu nakon povlačenja američkih i NATO snaga tokom narednih nedjelja.

Bezbjednost aerodroma presudna je za djelovanje diplomatskih misija van Afganistana dok se zapadne snage povlače.

Prošle nedjelje portparol talibana rekao je da bi Turska trebalo da povuče svoje trupe iz Afganistana prema sporazumu do 2020. godine o povlačenju američkih snaga, ali Sullivan je rekao da komentari talibana ne odvraćaju od "detaljnog i efikasnog" bezbjednosnog plana koji SAD sklapaju.

"Očigledno ozbiljno shvatamo zabrinutost da će talibani ili drugi elementi u Afganistanu napasti zapadno ili međunarodno prisustvo... Ne vjerujemo da će nas ono što talibani javno govore odvratiti od napora koji su trenutno u toku na uspostavljanju bezbjednosnog prisustva", rekao je.

Kao predsjednik, Biden je prema Erdoganu prihvatio hladniji ton od prethodnika Donalda Trumpa. Biden je brzo priznao masakr nad Jermenima 1915. godine kao genocid - što je stav koji ljuti Tursku - i pojačao kritiku turskog dosijea o ljudskim pravima.

Ali nije bilo jasno da li je Bijden pokrenuo pitanje ljudskih prava sa Erdoganom tokom njihovog sastanka.

Sullivan je pružio malo detalja o tome kako će biti riješen, ako uopšte bude rešen, ćorsokak oko S-400, koji je podstakao Washington da ukloni Ankaru iz programa lovca F-35 i uvede sankcije.

"Razgovarali su o tome. Nije bilo rješenja problema. Postojala je obaveza da se nastavi dijalog o S-400, a dva tima će to pratiti nakon izlaska sa sastanka", rekao je on.

See all News Updates of the Day

Stoltenberg: Ukrajina ima pravo da gađa vojne ciljeve unutar Rusije

Jens Stoltenberg
Jens Stoltenberg

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kaže da bi Ukrajina ima pravo da gađa vojne ciljeve unutar Rusije kako bi se branila od napada.

"Ukrajina ima pravo da napada vojne ciljeve na ruskoj teritoriji [kao] dio prava na samoodbranu, a mi imamo pravo da ih podržimo u odbrani", rekao je Stoltenberg u četvrtak, odgovarajući na pitanje Glasa Amerike u NATO sjedištu u Briselu, gdje su se saveznici i partneriu u okviru Kontakt grupe za odbranu Ukrajine (UDCG).

Grupa koju predvode SAD okuplja oko 50 nacija kako bi koordinirala vojnu podršku Kijevu u borbi protiv invazije Rusije.

Stoltenberg je pozdravio odluku raznih saveznika i partnera da olabave ograničenja na upotrebu oružja protiv "legitimnih vojnih ciljeva" unutar Rusije.

Stoltenberg je rekao da je pravo Ukrajine na prekogranične udare postalo očiglednije otkako je Rusija otvorila novi front na sjeveru u Harkovu i počela napadati to područje direktno sa ruske teritorije.

SAD su nedavno dale Ukrajini dozvolu za napad na ciljeve unutar Rusije, posebno za odbranu od prekograničnih napada na regiju Harkov.

Prošle sedmice, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost za komunikacije John Kirby rekao je da Sjedinjene Države "nikada" nisu postavile ograničenja na Ukrajince da obaraju neprijateljske avione, "čak i ako te letjelice nisu nužno u ukrajinskom vazdušnom prostoru".

Penzionisani general Frank McKenzie, bivši šef američke Centralne komande, rekao je za Glas Amerike ove sedmice da bi Ukrajinci trebali biti u mogućnosti da pucaju na sve vojne ciljeve unutar Rusije koji napadaju Ukrajinu, "ali uz određena ograničenja" na područja kao što su ruska nuklearna postrojenja.

Vrhovni sud SAD jednoglasno protiv ograničenja na upotrebu pilule za abortus

Pilula za abortus mifepriston (Foto: AP/Charlie Riedel)
Pilula za abortus mifepriston (Foto: AP/Charlie Riedel)

Američki Vrhovni sud odbacio je zahtjev grupa protiv abortusa i pojedinih ljekara da se ograniči pristup piluli za abortus, što predstavlja pobjedu za administraciju predsjednika Joea Bidena i njene napore da očuva pristup tom lijeku.

Dvije godine nakon što je najviša sudska instanca donijela odluku da ukine pravo na abortus na saveznom nivou, sudije su sa devet glasova ZA i ni jednim protiv ukinule presudu nižeg suda da se ponište odluke Federalne uprave za hranu i lijekove (FDA) iz 2016. i 2021. kojima je olakšano prepisivanje i dostava pilule mifepriston.

Pilula, koju je FDA odobrila 2000. godine, koristi se u više od 60 odsto abortusa u Americi.

Vrhovni sud je presudio da podnosioci tužbe, koji su doveli u pitanje pristup mifepristonu, nemaju potrebni pravni osnov za svoj slučaj u okviru kojeg je trebalo da pokažu da im je FDA svojim odlukama nanijela štetu.

Konzervativni sudija Brett Kavanaugh je u obrazloženju jednoglasne odluke naveo da bi podnosioci tužbe, iako ne prepisuju niti koriste mifepriston, željeli da FDA oteža drugim ljekarima da prepisuju lijek i ženama da ga dobiju.

"Prema Članu III Ustava, želja podnosilaca tužbe da lijek učini manje dostupnim za druge ne predstavlja pravni osnov za tužbu", napisao je sudija.

Predsjednik Biden pozdravio je odluku suda, ali i ocijenio da "to ne mijenja činjenicu da je ugroženo pravo žena na taj lijek, ako ne i nemoguće, u mnogim državama".

Biden je upozorio da će se nastaviti napadi na pilulu za abortus.

"Ulozi ne mogu biti veći za žene širom Amerike", rekao je Biden.

Grupe protiv abortusa saopštile su da je ovo "tužan dan za sve one koji cijene zdravlje žena i živote nerođene djece", ali da nije završena borba da se zaustavi "opasno naručivanje ljekova za abortus poštom".

Podnosioci tužbe su osporavali regulatorne mjere kojima se, između ostalog, omogućavalo da se pilula za abortus koristi do desete nedelje trudnoće umjesto sedme, te da se lijek može isporučivati poštom bez prethodnog ljekarskog pregleda.

Taj slučaj predstavljao je još jedan front u sve žešćoj borbi oko prava na abortus u Americi. Vrhovni sud, u kojem konzervativne sudije imaju većinu 6:3, ukinuo je 2022. godine u slučaju Roe protiv Wadea kojom je legalizovan abortus širom zemlje, a odluka o tom pitanju prepuštena pojedinačnim državama. Od tada, brojne države - u kojima vlast imaju republikanci - zabranile su abortus ili strogo ograničile taj zahvat.

Biden, koji se na izborima 5. novembra bori za još jedan mandat, zagovornik je prava na abortus. On i druge demokrate žele da to pitanje bude u prvom planu uoči izbora. Njegov protivkandidat Donald Trump podržava odluku da o abortusu odlučuju države pojedinačno.

Mifepriston se koristi sa još jednim lijekom, misoprostolom, za abortus. FDA je navela da su pilulu za abortus koristili milioni žena u SAD i širom svijeta više decenija i da se pokazalo da je ona veoma bezbjedna, i da su kontraindikacije veoma rijetke.

Prema anketi Reutersa i Ipsosa, koja je sprovedena u maju, oko 57 odsto ispitanika navelo je da bi abortus trebalo da bude legalan u svim ili većini slučajeva, 31 procenat je naveo da bi trebalo da bude nelegalan, dok 10 odsto ispitanika nije siguran.

Vrhovni sud bi do kraja juna trebalo da donese odluku i o zakonitosti zabrane abortusa u Idahu, gdje se prekid trudnoće zabranjuje i ako je zahvat potreban da bi se zaštitilo zdravlje trudnice.

update

Lideri G7 saglasni da se Ukrajini pozajmi 50 milijardi dolara od zamrznute ruske imovine

Samit lidera G7 u Italiji
Samit lidera G7 u Italiji

Grupa sedam najbogatijih demokratija (G7) u četvrtak se saglasila da se prihodom od kamata na zamrznutu rusku imovinu, vrijednu 300 milijardi dolara, finansira zajam Ukrajini od 50 milijardi rekao je visoki američki zvaničnik novinarima na marginama sastanka G7 u Italiji, prenosi agencija Reuters.

Zvaničnik je rekao da su SAD pristale da same obezbijede do 50 milijardi dolara, ali da bi ta suma mogla značajno da se smanji s obzirom da su druge zemlje najavile učešće.

Dodao je da će biti više načina za Ukrajinu da dobije novac koji bi mogao da se koristi u različite svrhe, uključujući za vojsku, budžet, obnovu i humanitarne potrebe.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova u četvrtak je ocijenila da su pokušaji Zapada da uzme prihod od ruske imovine kriminalni i da će dovesti do "veoma bolnog odgovora" Moskve.

Biden je došao na samit nadajući se da će uvjeriti grupu da osigura zajam od 50 milijardi dolara Ukrajini koristeći kamate od ruskih zamrznutih sredstava, i da se pozabavi kineskim viškom kapaciteta u strateškim zelenim tehnologijama, uključujući električna vozila.

Evropska unija je signalizirala svoju podršku najavom carina na kineska električna vozila dan prije samita.

Biden također daje podršku ključnim temama - ulaganju u Afriku, međunarodni razvoj i klimatske promjene. Te teme bile su obrađene na uvodnoj sjednici G7 u četvrtak, nakon čega su uslijedile rasprave o ratovima u Gazi i Ukrajini.

Prekid vatre u Gazi

Biden bi se mogao suočiti s teškim pitanjima lidera o tome da li čini dovoljno da izvrši pritisak na Izrael da zaustavi svoju vojnu kampanju, smanji civilne žrtve i pruži veću pomoć Palestincima.

Lideri su „fokusirani na jednu stvar sveukupno; uspostavljanje primirja i vraćanje talaca kućama kao dio toga”, rekao je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan za Glas Amerike dok je razgovarao s novinarima na avionu Air Force One na putu za Italiju. Biden ima "njihovu punu podršku", dodao je Sullivan.

Lideri će također razgovarati o povećanju napetosti duž izraelske granice s Libanom, rekao je Sullivan novinarima u četvrtak ujutro.

Dok je grupa stavila svoju težinu na prekid vatre, članovi G7 podijeljeni su po drugim pitanjima vezanim za Gazu, uključujući prošlomjesečnu odluku Međunarodnog krivičnog suda da zatraži naloge za hapšenje lidera Hamasa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Sjedinjene Države su osudile odluku Suda, a Britanija je nazvala "beskorisnom". Francuska je rekla da podržava "borbu suda protiv nekažnjivosti", dok je Berlin rekao da će uhapsiti Netanyahua na njemačkom tlu ako nalog bude objavljen.

Sullivan je odbacio rezultate istrage Ujedinjenih naroda objavljene u srijedu u kojima se navodi da su Izrael i Hamas počinili ratne zločine i teška kršenja međunarodnog prava.

"Jasno smo iznijeli svoju poziciju", rekao je on za Glas Amerike, pozivajući se na recenziju koju je u aprilu objavio State Department u kojoj se zaključuje da izraelska kampanja nije prekršila međunarodno humanitarno pravo.

Ruska imovina

Biden traži od lidera G7 da Kijevu daju zajam do 50 milijardi dolara koji će biti vraćen zapadnim saveznicima od kamata od 280 milijardi dolara ruske imovine zamrznute u zapadnim finansijskim institucijama, procijenjene na 3 milijarde dolara godišnje.

Cilj je Deklaracija lidera na kraju samita, "okvir koji nije generički, koji je prilično specifičan u smislu onoga što bi podrazumijevalo", rekao je Sullivan za Glas Amerike dok je razgovarao sa novinarima tokom puta. Međutim, "osnovni operativni detalji" bi tek trebalo da se razrade. Nejasno je da li će kredit dati G7 ili samo neke od njenih članica.

U aprilu je Biden potpisao zakon o zaplijeni ruske imovine od otprilike 5 milijardi dolara koja je bila imobilizirana u američkim finansijskim institucijama. Ipak, najveći dio novca, 190 milijardi dolara, nalazi se u Belgiji, a veći dio ostatka je u Francuskoj i Njemačkoj.

"Ovdje postoji tenzija između ambicije Bidenove administracije po pitanju u kojem nemaju konačnu riječ, boreći se protiv veoma čvrstog evropskog fiskalnog konzervativizma i jednostavno mehanike kako da nešto uradite u Evropi u nedjelji evropskih [ parlamentarnih] izbora”, rekla je za Glas Amerike Kristine Berzina, izvršna direktorica Geostrategy North u istraživačkom centru German Marshall Fund.

Prisustvujući samitu drugu godinu zaredom, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zalaže se za postizanje sporazuma. On i Biden će potpisati odvojeni bilateralni sigurnosni sporazum u kojem će biti istaknuta podrška SAD Ukrajini i govoriti na zajedničkoj konferenciji za novinare u četvrtak navečer.

Iz Italije Zelenski odlazi u Švicarsku na mirovnu konferenciju u Ukrajini tokom vikenda.

Afrika, klimatske promjene i razvoj

Meloni, političarka krajnje desnice koji je svojevremeno pozvao na pomorsku blokadu kako bi spriječio afričke migrante da pređu Sredozemno more u Evropu, sada želi postići cilj jačanjem međunarodnih ulaganja na kontinent.

Većina od skoro 261.000 migranata koji su prešli Sredozemno more iz sjeverne Afrike 2023. u Evropu je ušla preko Italije, prema podacima Ujedinjenih naroda.

Ona je svoje predsjedanje G7 uskladila s ovim planom, a grupa će objaviti izjavu o oslobađanju duga za zemlje sa niskim i srednjim prihodima, rješavanju neregularnih migracija i pozivanju na veća ulaganja u Afriku.

Saopćenje G7 odražavat će viziju koju je Biden potpisao s kenijskim predsjednikom Williamom Rutom, rekao je Sullivan.

Mattei plan je integriran u Partnerstvo za globalnu infrastrukturu i investicije, koje ima za cilj mobilizirati 600 milijardi dolara privatnog finansiranja infrastrukture do 2027. godine kao alternativu Kininoj inicijativi Pojas i put.

Što se tiče klimatskih promjena, nijedna od članica grupe nije na putu da ispuni svoje postojeće ciljeve smanjenja emisija do 2030. godine kako bi se uskladila s ciljem Pariškog sporazuma.

U izvještaju su korištene informacije Reutersa.

Rusija sudi Gershkovichu zbog "rada za CIA-u", SAD odbacuju "lažne" optužbe

Novinar Wall Street Journala Evan Gershkovich (Foto: AP/Alexander Zemlianichenko)
Novinar Wall Street Journala Evan Gershkovich (Foto: AP/Alexander Zemlianichenko)

Američkom novinaru Evanu Gershkovichu, koji je u Rusiji pritvoren po optužbama za špijunažu, sudiće se u gradu Jekaterinburgu, saopštile su u četvrtak ruske vlasti.

Rusko tužilaštvo je saopštilo da je utvrđena optužnica protiv Gershkovicha i da je slučaj prosleđen regionalnom sudu. Tužioci su naveli da su zaključili da je Gershkovich prikupljao informacije za američku Centralnu obaveštajnu agenciju (CIA) o jednoj ruskoj fabrici tenkova.

"Istragom je ustanovljeno, i potvrđeno dokazima, da je Gershkovich, američki novinar za Wall Street Journala, po instrukcijama CIA-e prikupljao tajne informacije u regionu Sverdlovsk u martu 2023. godine o aktivnostima odbrambene fabrike NPK Uralvagonzavod JSC na proizvodnji i popravci vojne opreme", navodi se u saopštenju Tužilaštva.

Nisu međutim pruženi dokazi, prenosi agencija Reuters.

Nije precizirano kada će suđenje početi niti da li će biti zatvoreno za javnost, kao što je to običaj u sličnim slučajevima.

Gershkovich i Wall Street Journal odbacuju optužbe, a dnevnik je više puta pozivao na oslobađanje svog novinara.

Američki dnevnik je u četvrtak kritikovao "nečuvenu" odluku ruskog Tužilaštva.

"Evan Gershkovich je suočen sa lažnom i neosnovanom optužbom. Najnoviji potez Rusije ka lažnom suđenju je, iako očekivan, duboko razočaravajući i ne manje nečuven", naveli su u saopštenju glavna urednica Emma Tucker i čelnici Wall Street Journala.

Iz State Departmenta je saopšteno da optužbe nisu kredibilne i da Gershkovich nije uradio ništa pogrešno.

"Nikada nije trebalo da bude uhapšen. Novinarstvo nije zločin. Optužbe protiv njega su lažne i ruska vlada to zna. Trebalo bi odmah da bude oslobođen. U ime američke vlade, mogu da kažem da ćemo nastaviti da radimo na tome da ih vratimo kući", rekao je portparol Matthew Miller.

Bijela kuća je optužbe nazvala "smiješnim", dok je predsjednik Joe Biden ocijenio je da je riječ o "potpuno nelegalnom" pritvaranju.

Eksperti za slobodu medija rekli su prethodno za Glas Amerike da će suđenje svakako biti lažno, ali da je neophodno da bi se osiguralo oslobađanje Gershkovicha kroz razmjenu zarobljenika između Rusije i SAD.

Gershkovich (32) uhapšen je 29. marta prošle godine u Jekaterinburgu po optužbama za špijunažu zbog kojih mu prijeti zatvorska kazna do 20 godina. Federalna služba bezbjednosti (FSB), nasljednica KGB-a, saopštila je da je Gershkovicha "uhvatila na djelu" dok je pokušavao da dođe do vojnih tajni. Nije međutim dala dokaze za to.

State Department je Gershkovicha proglasio nezakonito pritvorenim. Prvi je američki novinar pritvoren po optužbama za špijunažu od vrhunca Hladnog rata kada je 1986. godine uhapšen Nicholas Daniloff. Hapšenje Gershkovicha šokiralo je strane novinare u Rusiji, iako je ta zemlja uvela veoma represivne zakone o medijima nakon što je poslala trupe u Ukrajinu, prenosi agencija AP.

U Rusiji je pritvorena i Alsu Kurmasheva, novinarka Radija Slobodna Evropa koja ima dvojno američko-rusko državljanstvo. Ona je optužena da se nije registrovala kao takozvani strani agent i da je širila, kako tvrdi Moskva, lažne informacije o ruskoj vojsci. Američka vlada je pozvala Rusiju da je hitno oslobodi.

Evropski sud pravde kaznio Mađarsku sa 200 miliona eura zbog kršenja prava o azilu

FILE - A migrant child looks at Hungarian policemen and soldier in Roszke, Hungary, Sept. 15, 2015. Hungarian police detained 16 people claiming to be Syrian and Afghan migrants for illegally crossing the Serbian border fence, a police spokeswoman said.
FILE - A migrant child looks at Hungarian policemen and soldier in Roszke, Hungary, Sept. 15, 2015. Hungarian police detained 16 people claiming to be Syrian and Afghan migrants for illegally crossing the Serbian border fence, a police spokeswoman said.

Evropski sud pravde izrekao je u četvrtak Mađarskoj kaznu od 200 miliona eura zbog upornog kršenja pravila bloka o azilu uprkos prethodnoj presudi istog suda, plus dodatnih 1 milion eura za svaki dan ne pridržavanja pravila.

Evropski sud pravde izrekao je u četvrtak Mađarskoj kaznu od 200 miliona eura zbog upornog kršenja pravila bloka o azilu uprkos prethodnoj presudi istog suda, plus dodatnih 1 milion eura za svaki dan ne pridržavanja pravila.

Mađarska nije implementirala odluku najviših sudija EU iz 2020. godine, naveo je Evropski sud pravde u saopštenju za javnost.

„Taj neuspjeh, koji se sastoji u namjernom izbjegavanju primjene zajedničke politike EU u cjelini, predstavlja bez presedana i izuzetno ozbiljnu povredu prava EU.”

Mađarska antiimigrantska vlada zauzela je tvrd stav prema ljudima koji ulaze u zemlju otkako je više od milion ljudi ušlo u Evropu 2015. godine, većina njih bježeći od sukoba u Siriji.

Slučaj se odnosi na promjene koje je Mađarska napravila u svom sistemu azila nakon te krize, kada je oko 400.000 ljudi prošlo kroz Mađarsku na putu za zapadnu Evropu.

Mađarska je izgradila ogradu od žilet žice na granici sa Srbijom i Hrvatskom i par tranzitnih zona za zadržavanje tražilaca azila na granici sa Srbijom. Te tranzitne zone su od tada zatvorene.

Mjere su bile dio sve strožije antiimigracione politike mađarskog premijera Viktora Orbana.

Još 2020. godine Evropski sud pravde je utvrdio da je politika Budimpešte ograničila pristup međunarodnoj zaštiti, nezakonito pritvorila podnosioce zahtjeva za azil i propustila da poštuje njihovo pravo da ostanu u Mađarskoj, podsjetio je sud u četvrtak.

Tranzitne zone su zatvorene 2020. godine, ubrzo nakon prve presude Evropskog suda pravde.

Međutim, Evropska komisija, koja je odgovorna za praćenje usklađenosti 27 država članica EU, zatražila je od Evropskog suda pravde da kazni Mađarsku, saopćio je u četvrtak Evropski sud pravde

Nakon izbijanja pandemije COVID-19 2020. godine, mađarska vlada je takođe progurala zakon koji primorava ljude koji traže međunarodnu zaštitu da putuju u Beograd ili Kijev kako bi u tamošnjim ambasadama podnijeli zahtjev za dozvolu za putovanje za ulazak u Mađarsku. Samo jednom su mogli podnijeti svoje prijave.

Evropska komisija je tužila Mađarsku pred Evropskim sudom pravde zbog zakona, insistirajući na tome da zemlja nije ispunila svoje obaveze prema pravilima bloka 27 zemalja. Pravila obavezuju sve zemlje članice da imaju zajedničke procedure za davanje azila.

Ljudi imaju pravo da podnose zahtjev za azil ili druge oblike međunarodne zaštite ako se boje za svoju sigurnost u svojim matičnim zemljama ili se suoče s mogućnošću progona na osnovu rase, vjere, etničke pripadnosti, spola ili druge diskriminacije.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG