Najnovije
SAD: Biden i Erdogan sporazumjeli se oko Afganistana, probem S-400 ostaje nerješen
Američki predsjednik Joe Biden i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan složili su se na sastanku ove nedjelje da će Turska preuzeti vodeću ulogu u obezbjeđivanju aerodroma u Kabulu, dok Sjedinjene Države povlače trupe iz Afganistana, izjavio je u četvrtak američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan.
Dvojica lidera, međutim, nisu mogla da riješe dugo postojeću temu po pitanju turske kupovine ruskog odbrambenog sistema S-400, rekao je Sullivan, što je ogorčen spor koji je zaoštrio veze između dvije saveznice u NATO. Dodao je da će se dijalog po tom pitanju nastaviti.
Sullivan je rekao novinarima da su Biden i Erdogan na sastanku u ponedjeljak na samitu NATO razgovarali o pitanju Afganistana. Erdogan je tražio određene oblike američke podrške za obezbjeđivanje aerodroma, a Biden se obavezao da će pružiti tu podršku, rekao je Sullivan.
"Utvrđeno je jasno opredjeljenje lidera da će Turska igrati vodeću ulogu u obezbjeđivanju međunarodnog aerodroma Hamid Karzai, a mi sada radimo na tome kako da to izvršimo", rekao je Sullivan dajući prve detalje sastanka sa američke strane, dok tursko predsjedavanje nije dalo detalje.
Turska i Sjedinjene Države sukobljavale su se oko niza pitanja, uključujući Ankarinu kupovinu ruskog naoružanja i razlike u politikama u Siriji i istočnom Mediteranu, a očekivanja za napredak na prvom susretu između Erdogana i Bidena licem u lice bila su mala.
Lideri su zvučali optimistično nakon sastanka, iako nisu objavili kakav su konkretan napredak postigli. Jedno od potencijalnih područja saradnje bio je Afganistan, gdje je Ankara ponudila da čuva i upravlja aerodromom u Kabulu nakon povlačenja američkih i NATO snaga tokom narednih nedjelja.
Bezbjednost aerodroma presudna je za djelovanje diplomatskih misija van Afganistana dok se zapadne snage povlače.
Prošle nedjelje portparol talibana rekao je da bi Turska trebalo da povuče svoje trupe iz Afganistana prema sporazumu do 2020. godine o povlačenju američkih snaga, ali Sullivan je rekao da komentari talibana ne odvraćaju od "detaljnog i efikasnog" bezbjednosnog plana koji SAD sklapaju.
"Očigledno ozbiljno shvatamo zabrinutost da će talibani ili drugi elementi u Afganistanu napasti zapadno ili međunarodno prisustvo... Ne vjerujemo da će nas ono što talibani javno govore odvratiti od napora koji su trenutno u toku na uspostavljanju bezbjednosnog prisustva", rekao je.
Kao predsjednik, Biden je prema Erdoganu prihvatio hladniji ton od prethodnika Donalda Trumpa. Biden je brzo priznao masakr nad Jermenima 1915. godine kao genocid - što je stav koji ljuti Tursku - i pojačao kritiku turskog dosijea o ljudskim pravima.
Ali nije bilo jasno da li je Bijden pokrenuo pitanje ljudskih prava sa Erdoganom tokom njihovog sastanka.
Sullivan je pružio malo detalja o tome kako će biti riješen, ako uopšte bude rešen, ćorsokak oko S-400, koji je podstakao Washington da ukloni Ankaru iz programa lovca F-35 i uvede sankcije.
"Razgovarali su o tome. Nije bilo rješenja problema. Postojala je obaveza da se nastavi dijalog o S-400, a dva tima će to pratiti nakon izlaska sa sastanka", rekao je on.
See all News Updates of the Day
"RT je dio ratne mašinerije" - nove sankcije SAD ruskim državnim medijima
Američki State Department uveo je u petak nove sankcije ruskim državnim medijima, optužujući medijsku kuću RT, bivšu "Russia Today", da radi ruku pod ruku sa ruskom vojskom i vodi kampanje prikupljanja sredstava za kupovinu snajperskih pušaka, pancira i druge opreme za vojnike koji se bore u Ukrajini.
Iako je RT ranije sankcionisana zbog rada na širenju propagande i dezinformacija Kremlja, optužbe objavljene u petak sugerišu da njena uloga daleko prevazilazi operacije uticaja. Umjesto toga, rekao je državni sekretar Antony Blinken, RT je ključni dio ruske ratne mašinerije i njenih napora da podrije demokratske protivnike.
„RT želi da njihovi tajni obavještajni kapaciteti, kao što su dugogodišnji propagandni napora za dezinformisanje, budu uglavnom skriveni“, rekao je Blinken u petak.
Mete sankcija koje su objavljene u petak su TV Novosti, organizacija u čijem je vlasništvu Russia Today, kao i državna medijska grupa Rossiya Segodnya (Rusija danas) i njen generalni direktor Dmitrij Kiseljov. Treća organizacija i njen lider Neli Parutenko takođe su sankcionisani zbog navodne šeme kupovine glasova u Moldaviji, čiji je cilj bio da se kandidatima koje preferira Moskva pomogne da pobijede na predstojećim izborima.
Sjedinjene Države su prošle nedelje podigle optužnicu za pranje novca protiv dvoje novinara RT-a i uvele sankcije glavnoj urednici Margariti Simonjan zbog, kako je navedeno, šeme da angažuje američku kompaniju kako bi proizvodila online sadržaje kojima bi se uticalo na izbore u SAD 2024.
Državni sekretarijat je takođe identifikovao medije koje tajno vodi RT: website African Stream i platformu Red na engleskom jeziku, čije je sedište u Berlinu.
"SAD podržavaju slobodni protok informacija. Ne preduzimamo akcije protiv tih entiteta i pojedinaca zbog sadržaja njihovog izvještavanja, pa čak ni zbog dezinformacija koje proizvode i javno šire. Preduzimamo akcije zbog tajnih operacija uticaja. Takve aktivnosti nisu novinarstvo", navodi se u saopštenju State Departmenta.
RT je reagovao na američke tvrdnje na platformi X. "Izgleda se ne miješamo samo u američke nego i u izbore u Moldaviji. O bože, nismo znali da smo tako moćni. Blinkene, samo nastavi...", navodi se u objavi tog medija koji je strimovao izjavu Antony Blinkena o sankcijama.
Međutim, kako navodi State Department, RT je takođe proširio svoju primjenu sajber operacija novom jedinicom stvorenom prošle godine, koja je povezana sa ruskom obavještajnom službom.
Na ruskim platformama za društvene medije vođene su akcije prikupljanja donacija od građana, a nastojali su da prikupe sredstva za vojnu opremu, od kojih je neka kupovana u Kini, rekli su zvaničnici.
Ne postoje očigledne veze između RT-a i kampanja prikupljanja sredstava, niti bilo kakvih naznaka da su kineski zvaničnici znali da se njihovi proizvodi prodaju Rusiji.
Na spisku zaliha nalazila se i oprema za noćno osmatranje, dronovi i generatori.
Akcije RT-a pokazuju da „to nije samo mjesto za masovno širenje dezinformacija, već i da je punopravni član obavještajnog aparata i operacija ruske vlade“, rekao je James Rubin, koji u State Departmentu vodi Centar za globalno angažovanje.
Ruska ambasada u Washingtonu nije odmah odgovorila na upite AP-a i Reutersa da prokomentariše nove sankcije.
Zašto Ukrajina želi da gađa mete u Rusiji zapadnim raketama dugog dometa?
Kijev vrši pritisak na zapadne partnere da dozvole ukrajinskim snagama da napadaju mete na ruskoj teritoriji raketama dugog dometa, koje su isporučene iz zapadnih zemalja.
Ukrajinski zvaničnici tvrde da je to oružje ključno da se oslabe kapaciteti Rusije da napada Ukrajinu i da se Moskva primora da pomjeri svoje resurse za vazdušne udare dalje od granice.
Rusija je upozorila da bi, ako se Ukrajini dozvole napadi oružjem dugog dometa, to smatrala ratnim činom. Takođe, zapadni partneri Ukrajine ne žele dodatnu eskalaciju tenzija sa zemljom koja posjeduje najveći nuklearni arsenal u svijetu.
O kojem oružju je riječ?
Rakete dugog dometa obuhvataju sisteme kao što su britanski "storm šedou" (Storm Shadow) i sličan francuski SCALP ili američki vojni taktički raketni sistem, poznat pod skraćenicom ATACMS.
Ukrajina u međuvremenu jača razvoj svojih programa za oružje dugog dometa, uključujući dronove koji već mogu da pogode mete daleko unutar ruske teritorije.
Ukrajinske snage već koriste rakete "storm šedou" koje se lansiraju iz vazduha i ATACMS, koje se ispaljuju sa kopna, za napade na vojne objekte i stratešku infrastrukturu na svojim teritorijama koje su pod ruskom okupacijom, ali ne i na samoj ruskoj teritoriji.
Njemačka već dugo odbija da pošalje svoje rakete dugog dometa TAURUS, iz straha od međunarodne eskalacije.
Kako napadi na Rusiju oružjem dugog dometa pomažu Ukrajini?
Ukrajina smatra da bi napadi na mete u Rusiji oružjem dugog dometa preokrenuli situaciju u ratu, s obzirom na to da bi mogla da gađa vazduhoplovne baze, skladišta sa zalihama i centre za komunikaciju stotinama kilometara udaljenim od granice.
Tvrdi da bi to pomoglo da se umanji nadmoć Rusije u vazduhu i da se oslabe njeni lanci nabavke neophodni za svakodnevne vazdušne napade na Ukrajinu - dronovima, raketama i snažnim kliznim bombama - i za održavanje kopnene ofanzive na ukrajinskoj teritoriji.
S obzirom na to da će zima vjerovatno usporiti taj napredak, kapaciteti za vazdušne udare oružjem dugog dometa imaće veći prioritet. Kijev želi da ponovo krene u ofanzivu da bi nadomjestio nedostatak ljudstva dvije i po godine od početka rata i da bi zaštitio teško oštećenu energetsku infrastrukturu.
Američki sekretar za odbranu Lloyd Austin sastao se prošle nedelje sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim i činilo se da ne prihvata zahtjev Kijeva, navodeći da Ukrajina već napade mete u Rusiji oružjem domaće proizvodnje.
Portpartol Pentagona Charlie Dic takođe je naveo da raketni sistem ATACMS ne predstavlja odgovor na glavnu prijetnju s kojom se Ukrajina suočava - a to su ruske klizne bombe koje se ispaljuju sa udaljenosti od više od 300 kilometara, van domašaja američkih raketa.
Da li će Zapad popustiti?
SAD i druge NATO članice podržavaju Ukrajinu slanjem oružja, obukom i finansijskom pomoći, ali istovremeno pokušavaju da izbjegnu direktni sukob sa Rusijom.
Kremlj upozorava da bi upotrebom zapadnih raketa na ruskoj teritoriji bila pređena crvena linija. To je ove nedelje ponovio i ruski predsjednik Vladimir Putin.
Američki državni sekretar Antony Blinken i britanski šef diplomatije David Lammy razgovarali su o tom pitanju ove nedelje u Londonu i tokom zajedničke posjete Kiijevu.
Javno se nisu obavezivali na promjenu politike o upotrebi oružja dugog dometa, ali su napomenuli da Rusija pokušava da dodatno promijeni strateški balans u Ukrajini kupovinom iranskih balističkih raketa dugog dometa.
Ukrajina navodi da je već prešla ruske crvene linije svojim upadom u ruski pogranični region Kursk. Zelenski je poručio da se nada da će saveznici donijeti "jake odluke" kada se kasnije ovog mjeseca sastane sa Bidenom.
Blinken najavio da će sa Izraelom pokrenuti pitanje zaštite humanitarnih lokacija
Izrael tvrdi da su šest humanitarnih radnika UN-a, od 18 ubijenih u školi u Gazi, bili pripadnici Hamasa. Američki državni sekretar Antony Blinken je rekao da će sa Izraelom, pokrenuti pitanje zaštite humanitarnih lokacija, istovremeno kritizirajući Hamas zbog "sakrivanja" na civilnim lokacijama.
Mnogo manje Amerikanaca studira u Kini, nego obrnuto. Zašto je to problematično?
S početkom nove školske godine neki učenici odlučuju studirati u inostranstvu radi dodira sa novom kulturom. Neki američki studenti studiraju u Kini, ali taj broj je mnogo manji od broja kineskih studenata koji pohađaju američke univerzitete. Zašto bi ova neravnoteža mogla biti problematična?
SAD: Uz pomoć tehnologije do manje bačene hrane
Prema podacima organizacije Feeding America, Amerikanci godišnje bace oko 41 milijardu kg hrane, što je oko 145 milijardi obroka. No, sada su na raspolaganju novi tehnološki načini da se osigura da mnogo više od te potencijalno propale hrane, stigne do onih kojima je potrebna.
