Linkovi

Analize i istraživanja

Šef Pentagona u posjeti Afganistanu

Afgan President Ashraf Ghani, center, meets with U.S. Defense Secretary Lloyd Austin, center left, and their delegations, at the presidential palace in Kabul, Afghanistan, March 21, 2021.

Američki sekretar za odbranu Lloyd Austin doputovao je u nedjelju u Kabul, u svoju prvu posjetu Afganistanu u svojstvu šefa Pentagona, u trenutku dok se postavljaju brojna pitanja o tome koliko će dugo američki vojnici ostati u toj zemlji.

Austin se sastao sa afganistanskim predsjednikom Ašrafom Ganijem, saopštila je predsjednička palata. Kako je navedeno, razgovarali su o mirovnom procesu i zabrinutostima zbog povećanog nasilja. Kako se navodi u izvještaju Pentagona, Austin je izjavio da je posjetio Afganistan "da bi slušao i učio, kako bi bolje razumio situaciju".

Prema pisanju Washington Posta, koji je u maloj grupi američkih medija koji putuju sa Austinom, šef Pentagona je izjavio da visoki američki zvaničnici žele da vide "odgovoran završetak konflikta" i "tranziciju ka nečemu drugom".

"Uvijek će biti zabrinutosti, šta god da se odluči, ali mislim da se puno energije sada posvećuje tome da uradimo šta je neophodno da se rat okonča na odgovoran način, rješenjem postignutom putem pregovora", ocijenio je Austin.

Predsjednik Joe Biden je prošle nedelje u intervjuu za ABC News izjavio da će biti "teško" da SAD ispune rok za povlačenje američkih vojnika - 1 maj. Taj rok je prethodna administracija predsjednika Donalda Trumpa dogovorila u razgovorima sa talibanima u februaru 2020. Međutim, Biden je dodao da, i ako se taj rok produži, neće biti produžen mnogo".

Poslije toga, Taliban je, u petak, upozorio na posljedice ukoliko SAD ne ispune rok. Suhail Šahin, član talibanskog pregovaračkog tima, rekao je novinarima da će, ukoliko američke trupe ostanu u zemlji poslije 1. maja, "to predstavljati kršenje dogovora". On je dodao da za kršenje neće biti odgovorna njegova strana i dodao: "Njihovo kršenje će izazvati reakciju."

U saopštenju koje je objavljeno poslije susreta šefa Pentagona sa afganistanskim predsjednikom ne pominje se rok - 1. maj.

U Afganistanu je, prema procjenama, trenutno stacionirano oko 2.500 vojnika zajedno sa nekoliko hiljada pripadnika NATO misije "Odlučna podrška", koji ne učestvuju u vojnim sukobima. Svi oni bi trebalo da napuste zemlju do 1. maja u skladu sa dogovorom Trumpove administracije i talibanske strane.

U snažno sročenom pismu Ganiju ranije ovog mjeseca, američki državni sekretar Antony Blinken izjavio je da je hitno potrebno da se postigne mir u Afganistanu i da sve opcije ostaju na stolu. Takođe je upozorio da je vjerovatno da će Taliban brzo osvojiti dijelove teritorije ukoliko se vojnici SAD i NATO-a povuku. Sjedinjene Države troše 4 milijarde dolara godišnje na podršku afganistanskim Nacionalnim bezbjednosnim snagama.

Taliban je upozorio Ameriku da ne prekrši rok 1. maja na konferenciji za novinare u Moskvi, dan poslije susreta sa visokim pregovaračima afganistanske vlade i međunarodnim posmatračima u pokušaju da se pokrene mirovni proces i okonča rat koji traje već 20 godina.

ARHIVA - Američki vojnici povlače se iz Afganistana u januaru 2021.
ARHIVA - Američki vojnici povlače se iz Afganistana u januaru 2021.

Washington je i talibanima i afganistanskoj vladi dao mirovni prijedlog na osam stranica, koji obje strane razmatraju. Taj plan poziva na uvođenje prelazne, takozvane "vlade mira", koja bi Afganistan usmjerila ka ustavnim reformama i izborima.

Gani se opire prelaznoj administraciji zbog čega ga kritičari optužuju da ne želi da siđe s vlasti. On kaže da bi sami izbori bili prihvatljivi način da se promijeni vlada.

I SAD i Kabul su pozvali na smanjenje nasilja što bi dovelo do prekida vatre. Talibani kažu da je prekid vatre dio mirovnih pregovora. Međutim, pobunjenički pokret nije napao američke ni NATO trupe nakon što je potpisan dogovor.

Ipak, američki vojni komandanti i lideri NATO-a tvrde da talibani nisu ispunili svoj dio mirovnog sporazuma, koji podrazumijeva smanjenje nasilja i odvajanje od Al-Kaide i drugih terorističkih grupa.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je prošlog mjeseca da će savez napustiti Afganistan "tek u pravom trenutku, kada se ispune svi uslovi".

Austin nije mnogo toga javno izjavio o zastoju u mirovnim pregovorima. Poslije virtuelnog sastanka sa ministrima odbrane NATO-a, on je reporterima rekao da je američko prisustvo u Afganistanu "zasnovano na uslovima, i Taliban mora da ispuni svoje obaveze".

Novi šef Pentagona se takođe sastao sa američkim i koalicionim liderima u Kabulu.

Austinova posjeta Afganistanu je njegov prvi povratak u ratnu zonu od kada je preuzeo položaj u Pentagonu. Međutim, proveo je mnogo vremena u regionu tokom svoje vojne službe. Austin, penzionisani general sa četiri zvezdice, služio je u Afganistanu kao komandant 10. planinske divizije. Od 2013. do 2016. bio je šef američke Centralne komande, koja je bila nadležna za ratove u Iraku i Afganistanu.

Afganistan je bio posljednja stanica njegove prve posjete inostranstvu na položaju sekretara za odbranu. Austin je prvo bio u Japanu i Južnoj Koreji, gdje se zajedno sa državnim sekretarom Blinkenom sastao sa ministrima odbrane i spoljnih poslova.

See all News Updates of the Day

Vijesti iz Svemira

Vijesti iz Svemira
please wait
Embed

No media source currently available

0:00 0:01:58 0:00

Gradačac: Neiskorištena bogata zaostavština nacionalnog spomenika

Gradačac: Neiskorištena bogata zaostavština nacionalnog spomenika
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:45 0:00

Blinken: Ističe vrijeme da se Iran vrati pregovorima

Blinken: Ističe vrijeme da se Iran vrati pregovorima
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:59 0:00

SAD uz evropske vojne saveznike

SAD uz evropske vojne saveznike
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:18 0:00

Analitičari o krizi na Kosovu: Opasna populistička predizborna igra

Pripadnici kosovske policije u akciji na ulicama sjevernog dijela Kosovske Mitrovici (AP Photo/Bojan Slavkovic)

Jedna za drugom krizne situacije su već postale svakodnevica na Kosovu - posle nemilih scena u drugoj polovini septembra zbog automobilskih tablica, u sredu su se dogodili novi sukobi na severu Kosova i kako ocenjuju sagovornici Glasa Amerike stvari pre svega treba posmatrati u svetlu predstojećih lokalnih izbora na Kosovu.

Po mišljenju Dragiše Mijačića, direktora Instituta za teritorijalni i ekonomski razvoj, vlada Kosova ponovo primenjuje jednostrane akte bez konsultacija sa međunarodnim faktorima, bez konsulacije sa Briselom i Beogradom:

"Na neki način zaista je neprimereno da vlada Kosova i pre svega Aljbin Kurti koristi specijalne snage na severu Kosova da bi povećao sebi rejting. I na taj način pokušao da konsoliduje svoju vlast u većim gradovima i opštinama na Kosovu i to je zaista neprihvatljivo."

Populisti su uvek skloni tome da budu maršali.


"To je jedna populistička politika, kao što je i Vučićeva. A populisti su uvek skloni tome da budu maršali. I on igra tu vrlo opasnu igru i mi vidimo da se situacija stalno pomera nagore", kaže analitičar Dušan Janjić i dodaje:

"Ako vi pogledate celu iduću godinu - ona je sva u izborima. Ceo Zapadni Balkan. I Aleksandru Vučiću sigurno trebaju šokovi, svakih nedelju dana. I on to radi. On to priređuje, kao što je Slobodan Milošević radio. Ja samo postavljam jedno pitanje - da li cele iduće godine ceo Zapadni Balkan treba da se trese zato što već diskreditovani političari ne mogu baš tako lako da pređu preko svojih zamišljenih cenzusa".

Mijačić veruje da bi nakon kosovskih izbora situacija mogla donekle da se smiri, ali po njegovim rečima na pomolu je nova kriza vezana za energetiku, jer, kako kaže, 1. novembra ističe rok koji je vlada Kosova dala Kosovskoj energetskoj kompaniji da pola godine besplatno isporučuje struju severu Kosova. Mijačić pita šta će se dogoditi nakon tog roka, to jest već za petnaestak dana:

"Da li će se obustaviti isporuka električne energije severu Kosova u zimskim danima, što bi bilo ravno humanitarnoj katastrofi, da li će Kurti tražiti od Skupštine Kosova produžetak za još šest meseci, što je političko samoubistvo - svakako neće moći tako lako da mu prođe ta odluka. Ili će se ići na primenu Briselskog sporazuma o energetici i licenciranju kompanije koja izdavala račune građanima na severu Kosova. Ali i sam taj proces ne može da zaživi od 1. novembra", kaže Dragiša Mijačić i ističe:

"Tako da smo došli u situaciju da ni jedno rešenje ne može biti implementirano u tako kratkom roku, a sat otkucava i niko se time ne bavi. Ja se iskreno nadam da i u tom slučaju nećemo opet gledati specijalne policijske snage i ovakve nemile događaje kao što se to desilo juče".

Na kraju, u kontekstu najnovjih događaja, pitanje je koliko su ozbiljne poruke koje u poslednje vreme šalje predsednik Srbije Aleksandar Vučić da će Srbija zaštiti Srbe na Kosovu ako međunarodne snage nisu spremne ili sposobne da to urade. Dušan Janjić ocenjuje da na Balkanu imamo političare koji sve više igraju na te bezbednosne provokacije:

"Mislim da je ovo jedna vrlo delikatna situacija u kojoj Vučić verbalno ohrabruje nešto, ali sigurno mu ne pada na pamet da eskalira na samom Kosovu. To bi bio za njega kao za Hitlera Staljingrad. Ali preneti krizu je lako. Na Bosnu, prenesti krizu na Crnu Goru je vrlo lako, čak i da Srbija ne bude umešana. O tome je reč ovde i mislim da je NATO to konačno shvatio."

S obzirom da su Kurti i Vučić pokazali da sve teže kontrolišu situaciju, kao jedina nada svim građanima Kosova ostaju međunarodne snage i međunarodne institucije. Nažalost, čini se da i oni imaju sve manje želje i moći da nešto ozbiljno učine.

Sadržaj preuzet sa web site-a Glasa Amerike na srpskom jeziku.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG