Linkovi

Analize i istraživanja

Šef Pentagona u posjeti Afganistanu

Afgan President Ashraf Ghani, center, meets with U.S. Defense Secretary Lloyd Austin, center left, and their delegations, at the presidential palace in Kabul, Afghanistan, March 21, 2021.

Američki sekretar za odbranu Lloyd Austin doputovao je u nedjelju u Kabul, u svoju prvu posjetu Afganistanu u svojstvu šefa Pentagona, u trenutku dok se postavljaju brojna pitanja o tome koliko će dugo američki vojnici ostati u toj zemlji.

Austin se sastao sa afganistanskim predsjednikom Ašrafom Ganijem, saopštila je predsjednička palata. Kako je navedeno, razgovarali su o mirovnom procesu i zabrinutostima zbog povećanog nasilja. Kako se navodi u izvještaju Pentagona, Austin je izjavio da je posjetio Afganistan "da bi slušao i učio, kako bi bolje razumio situaciju".

Prema pisanju Washington Posta, koji je u maloj grupi američkih medija koji putuju sa Austinom, šef Pentagona je izjavio da visoki američki zvaničnici žele da vide "odgovoran završetak konflikta" i "tranziciju ka nečemu drugom".

"Uvijek će biti zabrinutosti, šta god da se odluči, ali mislim da se puno energije sada posvećuje tome da uradimo šta je neophodno da se rat okonča na odgovoran način, rješenjem postignutom putem pregovora", ocijenio je Austin.

Predsjednik Joe Biden je prošle nedelje u intervjuu za ABC News izjavio da će biti "teško" da SAD ispune rok za povlačenje američkih vojnika - 1 maj. Taj rok je prethodna administracija predsjednika Donalda Trumpa dogovorila u razgovorima sa talibanima u februaru 2020. Međutim, Biden je dodao da, i ako se taj rok produži, neće biti produžen mnogo".

Poslije toga, Taliban je, u petak, upozorio na posljedice ukoliko SAD ne ispune rok. Suhail Šahin, član talibanskog pregovaračkog tima, rekao je novinarima da će, ukoliko američke trupe ostanu u zemlji poslije 1. maja, "to predstavljati kršenje dogovora". On je dodao da za kršenje neće biti odgovorna njegova strana i dodao: "Njihovo kršenje će izazvati reakciju."

U saopštenju koje je objavljeno poslije susreta šefa Pentagona sa afganistanskim predsjednikom ne pominje se rok - 1. maj.

U Afganistanu je, prema procjenama, trenutno stacionirano oko 2.500 vojnika zajedno sa nekoliko hiljada pripadnika NATO misije "Odlučna podrška", koji ne učestvuju u vojnim sukobima. Svi oni bi trebalo da napuste zemlju do 1. maja u skladu sa dogovorom Trumpove administracije i talibanske strane.

U snažno sročenom pismu Ganiju ranije ovog mjeseca, američki državni sekretar Antony Blinken izjavio je da je hitno potrebno da se postigne mir u Afganistanu i da sve opcije ostaju na stolu. Takođe je upozorio da je vjerovatno da će Taliban brzo osvojiti dijelove teritorije ukoliko se vojnici SAD i NATO-a povuku. Sjedinjene Države troše 4 milijarde dolara godišnje na podršku afganistanskim Nacionalnim bezbjednosnim snagama.

Taliban je upozorio Ameriku da ne prekrši rok 1. maja na konferenciji za novinare u Moskvi, dan poslije susreta sa visokim pregovaračima afganistanske vlade i međunarodnim posmatračima u pokušaju da se pokrene mirovni proces i okonča rat koji traje već 20 godina.

ARHIVA - Američki vojnici povlače se iz Afganistana u januaru 2021.
ARHIVA - Američki vojnici povlače se iz Afganistana u januaru 2021.

Washington je i talibanima i afganistanskoj vladi dao mirovni prijedlog na osam stranica, koji obje strane razmatraju. Taj plan poziva na uvođenje prelazne, takozvane "vlade mira", koja bi Afganistan usmjerila ka ustavnim reformama i izborima.

Gani se opire prelaznoj administraciji zbog čega ga kritičari optužuju da ne želi da siđe s vlasti. On kaže da bi sami izbori bili prihvatljivi način da se promijeni vlada.

I SAD i Kabul su pozvali na smanjenje nasilja što bi dovelo do prekida vatre. Talibani kažu da je prekid vatre dio mirovnih pregovora. Međutim, pobunjenički pokret nije napao američke ni NATO trupe nakon što je potpisan dogovor.

Ipak, američki vojni komandanti i lideri NATO-a tvrde da talibani nisu ispunili svoj dio mirovnog sporazuma, koji podrazumijeva smanjenje nasilja i odvajanje od Al-Kaide i drugih terorističkih grupa.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je prošlog mjeseca da će savez napustiti Afganistan "tek u pravom trenutku, kada se ispune svi uslovi".

Austin nije mnogo toga javno izjavio o zastoju u mirovnim pregovorima. Poslije virtuelnog sastanka sa ministrima odbrane NATO-a, on je reporterima rekao da je američko prisustvo u Afganistanu "zasnovano na uslovima, i Taliban mora da ispuni svoje obaveze".

Novi šef Pentagona se takođe sastao sa američkim i koalicionim liderima u Kabulu.

Austinova posjeta Afganistanu je njegov prvi povratak u ratnu zonu od kada je preuzeo položaj u Pentagonu. Međutim, proveo je mnogo vremena u regionu tokom svoje vojne službe. Austin, penzionisani general sa četiri zvezdice, služio je u Afganistanu kao komandant 10. planinske divizije. Od 2013. do 2016. bio je šef američke Centralne komande, koja je bila nadležna za ratove u Iraku i Afganistanu.

Afganistan je bio posljednja stanica njegove prve posjete inostranstvu na položaju sekretara za odbranu. Austin je prvo bio u Japanu i Južnoj Koreji, gdje se zajedno sa državnim sekretarom Blinkenom sastao sa ministrima odbrane i spoljnih poslova.

See all News Updates of the Day

SAD zbog delta soja neće ukidati putna ograničenja

Ilustracija

Sjedinjene Države neće ukinuti nijedno od postojećih putnih ograničenja usljed zabrinutosti zbog brzo prenosivog delta soja koronavirusa i povećanja slučajeva novooboljelih, potvrdila je Bijela kuća.

"Imajući u vidu aktuelnu situaciju sa delta sojem Covida-19 u ovom trenutku zadržaćemo primjenu aktuelnih putnih ograničenja", izjavila je portparolka Bijele kuće Jen Psaki.

"Širenjem delta varijante povećava se broj novooboljelih - posebno kod nevakcinisanih građana i djeluje da će se taj trend nastaviti i u narednim nedjeljama", poručila je Psaki.

Sjedinjene Države trenutno onemogućavaju dolaske stranih državljana koji su posljednjih 14 dana boravili u Ujedinjenom Kraljevstvu, 26 zemalja Šengenskog prostora u Evropi ili pak Irskoj, Kini, Indiji, Južnoj Africi, Iranu i Brazilu.

Delta soj koornavirusa kao najveći rizik za svijet

Delta varijanta koronavirusa najotpornija je i najbrže šireća vrsta Covida-19 sa kojom se svijet do sada susreo. I dalje ga prati mnoštvo pretpostavki u trenucima kada brojne zemlje popuštaju restriktivne mjere i ukidaju ograničenja koja su bila primijenjena u poslovanju.

"Najveći rizik za svijet u ovom trenutku je Delta varijanta", izjavila je Sharon Peacock​ mikrobiološkinja u Britaniji zadužena za proučavanja genoma koronavirusa – koja je označava najsposobnijim i najbržim sojem Covida-19 otkrivenim do sada.

Vakcinacija je najbolja i najsnažnija zaštita protiv teških slučajeva i hospitalizacija izazvanih bilo kojim sojem koroanvirusa. Osobe koje nisu imunizovane u najvećem su riziku od Covida-19, ukazuju stručnjaci sa kojima je razgovarala agencija Reuters.

Međutim, sve je više potvrda da je delta soj, prvi put uočen u Indiji, u mogućnosti da zarazi kompletno imunizovane građane brže od prethodno registrovanih sojeva. Stručnjaci upozoravaju da bi zaražene osobe čak mogle širiti virus.

Kao posljedica - obavezno nošenje maski, fizičko distanciranje i druge mjere mogle bi biti ponovo uvedene u državama sa znatnim procentom vakcinisanih građana, ukazali su medicinski stručnjaci.

Američki zvaničnici razmatraju revidiranje odluke o nošenju maski za vakcinisane građane. Područje Los Angelesa, najvećeg grada u Sjedinjenim Državama, uveo je obavezno nošenje maski za vakcinisane građane koji borave u zatvorenom prostoru.

Inače, virusi se mutiranjem neprestano razvijaju – ponekad su sojevi opasniji od vrste od koje su nastali.

Jedan od glavnih problema delta varijante virusa nije to što pacijenti imaju jače simptome i budu teže bolesni – već što se virus brže širi, povećava broj oboljelih i osoba prebačenih na bolničko liječenje.

Monika Gandhi, specijalizovana za proučavanje zaraznih bolesti sa Univerziteta u San Franciscu, izjavila je da su brojni vakcinisani građani bili razočarani zbog toga što nisu sto posto zaštićeni od blagih infekcija.

"Međutim, činjenica da su skoro svi građani koji se u bolnici liječe od Covida-19 bili nevakcinisani – prilično je zapanjujuća efikasnost", ustvrdila je ona.

Sjedinjene Države prednjače u svijetu po broju oboljelih od koronavirusa i smrtnih slučajeva od posljedica te bolesti.

Uzrok 83 posto novih infencija je delta soj, a nevakcinisani građani spadaju u 97 procenata teških slučajeva oboljevanja.

SAD: Infrastrukturni plan čeka na dvostranačku podršku

SAD: Infrastrukturni plan čeka na dvostranačku podršku
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:22 0:00

SAD nude daljnju zračnu podršku afganistanskim trupama usred ofanzive talibana

SAD povećale zračne udare kojim podržavaju afganistanske snage.

Sjedinjene Države nastaviće izvoditi zračne napade kako bi podržale afganistanske snage suočene s napadom pobunjenih talibana, rekao je u nedjelju regionalni američki zapovjednik u momentu dok američke i druge međunarodne snage povlače trupe iz Afganistana.

Ofanziva talibana eskalirala je posljednjih sedmica, zauzevši ruralne četvrti i okolne prijestolnice, nakon što je američki predsjednik Joe Biden u aprilu rekao da će američke trupe biti povučene do septembra, čime je okončano dvadesetogodišnje strano vojno prisustvo.

"Sjedinjene Države povećale su zračne udare u znak podrške afganistanskim snagama tokom posljednjih nekoliko dana i spremni smo nastaviti ovaj povećani nivo podrške u narednim sedmicama, ako talibani nastave napade", rekao je američki general marinaca Kenneth "Frank" McKenzie na konferenciji za novinare u Kabulu.

McKenzie, koji predvodi Američko centralno zapovjedništvo, koje kontroliše američke snage za regiju koja uključuje Afganistan, odbio je da kaže hoće li američke snage nastaviti zračne napade nakon završetka njihove vojne misije 31. avgusta.

"Vlada Afganistana suočava se sa strogim testom u narednim danima... Talibani pokušavaju stvoriti osjećaj neizbježnosti njihove kampanje", rekao je.

Međutim, rekao je da talibanska pobjeda nije bila neizbježna i da je političko rješenje i dalje moguće.

Afganistanska vlada i talibanski pregovarači sastali su se u glavnom gradu Katara, Dohi, posljednjih sedmica, iako diplomate kažu da je bilo malo znakova suštinskog procesa od početka mirovnih pregovora u septembru.

Oslanjajući se na gubitke na bojnom polju, afganistanska vojska preispituje svoju ratnu strategiju protiv talibana, kako bi koncentrisala snage oko najkritičnijih područja poput Kabula i drugih gradova, graničnih prelaza i vitalne infrastrukture, rekli su afganistanski i američki zvaničnici.

Američki ministar odbrane Lloyd Austin rekao je u subotu da je prvi posao afganistanskih snaga sigurnosti bio da budu sigurni da mogu usporiti zamah talibana prije nego što pokušaju zauzeti teritoriju.

McKenzie je rekao da će vjerojatno doći do porasta nasilja, nakon zatišja tokom muslimanskog praznika prošle sedmice, te je rekao da bi se talibani mogli fokusirati na naseljena urbana središta.

"Moraće se suočiti s gradovima ukoliko žele pokušati osigurati svoj povratak na vlast", rekao je. "Mislim da se ne može unaprijed zaključiti da će oni biti u mogućnosti da zauzmu ova urbana područja."

Kriza u Tunisu: Predsjednik smijenio premijera i obustavio rad parlamenta

Demonstracije u glavnom gradu Tunisu.

Tunis se suočava sa najvećom političkom krizom u protekloj deceniji pošto je predsjednik Kais Saied smijenio vladu i obustavio rad parlamenta, što njegovi politički protivnici smatraju državnim udarom i pozivaju na proteste.

Saied je iskoristio ustavna ovlaštenja i smijenio premijera Hichema Mechichija​ i zamrznuo rad parlamenta na 30 dana, rekavši da će vladati uz novog premijera.

Također je izjavio da je preuzeo i kontrolu nad kancelarijom državnog tužioca i upozorio da ne smije biti oružane pobune protiv ovakvog poteza.

"Oružane snage uzvratiće svima koji budu ispalili metak", kazao je Saied.

Predsjednikova odluka donijeta je nakon cjelodnevnih protesta protiv vlade i najveće partije u parlamentu, umjerene islamističke Ennhade, zbog rasta broja oboljelih od Covida-19, nefunkcionalne političke situacije i lošeg stanja ekonomije.

Aktuelna situacija je najveći izazov od Arapskog proljeća 2011. kada je smijenjen diktatorski režim. Ali, demokratski izabrana vlast nije ispunila očekivanja.

Pošto se Saied obratio javnosti i iznio svoju odluku, njegove pristalice izašle su na ulice mnogih tunižanskih gradova.

Predsjedavajući parlameta i lider stranke Ennhada, Rached Ghannouchi​, potez predsjednika Saieda označio je kao državni udar i napad na demokratiju, i pozvao Tunižane na proteste.

Najavio je da će sazvati sjednicu parlamenta uprkos odluci predsjednika, ali su ga naoružani vojnici spriječili da uđe u zgradu.

Desetine pristalica Ennhade sukobile su se sa pristalicama predsjednika ispred zgrade parlamenta, a policija ih je razdvajala.

Predsjednik i članovi parlamenta izabrani su na odvojenim izborima 2019. godine, dok je premijer Mechichi preuzeo dužnost prošlog ljeta, poslije još jedne kratkotrajne vlade. Sa predsjednikom je od tada bio u sukobu.

Irak: Na redu dogovor o završetku američke borbene misije

Irak: Na redu dogovor o završetku američke borbene misije
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:22 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG