Austin se sastao sa afganistanskim predsjednikom Ašrafom Ganijem, saopštila je predsjednička palata. Kako je navedeno, razgovarali su o mirovnom procesu i zabrinutostima zbog povećanog nasilja. Kako se navodi u izvještaju Pentagona, Austin je izjavio da je posjetio Afganistan "da bi slušao i učio, kako bi bolje razumio situaciju".
Prema pisanju Washington Posta, koji je u maloj grupi američkih medija koji putuju sa Austinom, šef Pentagona je izjavio da visoki američki zvaničnici žele da vide "odgovoran završetak konflikta" i "tranziciju ka nečemu drugom".
"Uvijek će biti zabrinutosti, šta god da se odluči, ali mislim da se puno energije sada posvećuje tome da uradimo šta je neophodno da se rat okonča na odgovoran način, rješenjem postignutom putem pregovora", ocijenio je Austin.
Predsjednik Joe Biden je prošle nedelje u intervjuu za ABC News izjavio da će biti "teško" da SAD ispune rok za povlačenje američkih vojnika - 1 maj. Taj rok je prethodna administracija predsjednika Donalda Trumpa dogovorila u razgovorima sa talibanima u februaru 2020. Međutim, Biden je dodao da, i ako se taj rok produži, neće biti produžen mnogo".
Poslije toga, Taliban je, u petak, upozorio na posljedice ukoliko SAD ne ispune rok. Suhail Šahin, član talibanskog pregovaračkog tima, rekao je novinarima da će, ukoliko američke trupe ostanu u zemlji poslije 1. maja, "to predstavljati kršenje dogovora". On je dodao da za kršenje neće biti odgovorna njegova strana i dodao: "Njihovo kršenje će izazvati reakciju."
U saopštenju koje je objavljeno poslije susreta šefa Pentagona sa afganistanskim predsjednikom ne pominje se rok - 1. maj.
U Afganistanu je, prema procjenama, trenutno stacionirano oko 2.500 vojnika zajedno sa nekoliko hiljada pripadnika NATO misije "Odlučna podrška", koji ne učestvuju u vojnim sukobima. Svi oni bi trebalo da napuste zemlju do 1. maja u skladu sa dogovorom Trumpove administracije i talibanske strane.
U snažno sročenom pismu Ganiju ranije ovog mjeseca, američki državni sekretar Antony Blinken izjavio je da je hitno potrebno da se postigne mir u Afganistanu i da sve opcije ostaju na stolu. Takođe je upozorio da je vjerovatno da će Taliban brzo osvojiti dijelove teritorije ukoliko se vojnici SAD i NATO-a povuku. Sjedinjene Države troše 4 milijarde dolara godišnje na podršku afganistanskim Nacionalnim bezbjednosnim snagama.
Taliban je upozorio Ameriku da ne prekrši rok 1. maja na konferenciji za novinare u Moskvi, dan poslije susreta sa visokim pregovaračima afganistanske vlade i međunarodnim posmatračima u pokušaju da se pokrene mirovni proces i okonča rat koji traje već 20 godina.
Washington je i talibanima i afganistanskoj vladi dao mirovni prijedlog na osam stranica, koji obje strane razmatraju. Taj plan poziva na uvođenje prelazne, takozvane "vlade mira", koja bi Afganistan usmjerila ka ustavnim reformama i izborima.
Gani se opire prelaznoj administraciji zbog čega ga kritičari optužuju da ne želi da siđe s vlasti. On kaže da bi sami izbori bili prihvatljivi način da se promijeni vlada.
I SAD i Kabul su pozvali na smanjenje nasilja što bi dovelo do prekida vatre. Talibani kažu da je prekid vatre dio mirovnih pregovora. Međutim, pobunjenički pokret nije napao američke ni NATO trupe nakon što je potpisan dogovor.
Ipak, američki vojni komandanti i lideri NATO-a tvrde da talibani nisu ispunili svoj dio mirovnog sporazuma, koji podrazumijeva smanjenje nasilja i odvajanje od Al-Kaide i drugih terorističkih grupa.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je prošlog mjeseca da će savez napustiti Afganistan "tek u pravom trenutku, kada se ispune svi uslovi".
Austin nije mnogo toga javno izjavio o zastoju u mirovnim pregovorima. Poslije virtuelnog sastanka sa ministrima odbrane NATO-a, on je reporterima rekao da je američko prisustvo u Afganistanu "zasnovano na uslovima, i Taliban mora da ispuni svoje obaveze".
Novi šef Pentagona se takođe sastao sa američkim i koalicionim liderima u Kabulu.
Austinova posjeta Afganistanu je njegov prvi povratak u ratnu zonu od kada je preuzeo položaj u Pentagonu. Međutim, proveo je mnogo vremena u regionu tokom svoje vojne službe. Austin, penzionisani general sa četiri zvezdice, služio je u Afganistanu kao komandant 10. planinske divizije. Od 2013. do 2016. bio je šef američke Centralne komande, koja je bila nadležna za ratove u Iraku i Afganistanu.
Afganistan je bio posljednja stanica njegove prve posjete inostranstvu na položaju sekretara za odbranu. Austin je prvo bio u Japanu i Južnoj Koreji, gdje se zajedno sa državnim sekretarom Blinkenom sastao sa ministrima odbrane i spoljnih poslova.
