Za sada, zvaničnici administracije kažu da ništa ne može napredovati dok se svi dijelovi slagalice ne postave na svoje mjesto, ali s obzirom na to da rat Izraela i Hamasa stoji na putu sporazumu o normalizaciji, neki analitičari se zalažu za rani bilateralni sporazum koji bi pomogao da se provjeri kineski uticaj u regionu.
Uslovi američko-saudijskog sporazuma nisu objavljeni, ali Reuters je citirao strane diplomate u Zalivu i izvore u Washingtonu ranije ovog mjeseca koji su rekli da sporazum zahtijeva formalne američke garancije za odbranu kraljevine, kao i na pristup Saudijskoj Arabiji naprednijem američkom oružju. Drugi izvještaji kažu da bi sporazum mogao uključivati i podršku za nuklearni energetski program kraljevstva.
Kraljevina bi zauzvrat zaustavila kinesku kupovinu oružja i ograničila ulaganja Pekinga u zemlju, izvijetio je Reuters.
Portparol State Departmenta Matthew Miller potvrdio je na brifingu 3. maja da su dvije zemlje "veoma blizu postizanja dogovora o bilateralnim dijelovima" sporazuma.
"Postoji nekoliko detalja na kojima moramo nastaviti raditi, ali mislimo da možemo postići dogovor o tim detaljima u vrlo kratkom roku", rekao je Miller.
Ali, priznao je, "još treba da se uradi na posebnom dijelu sporazuma, a to je prijedlog za put do palestinske države. Saudijska Arabija je jasno stavila do znanja da kao dio bilo kakvog sporazuma o normalizaciji s Izraelom, oni imaju dva zahtjeva: prvi, mir u Gazi, i drugi, put ka neovisnoj palestinskoj državi.”
Pod pritiskom o tome da li Bidenova administracija razmatra odvojeno postupanje s američko-saudijskim sporazumom, Miller je rekao da se o tome nije razgovaralo.
"Bili smo vrlo jasni, Saudijska Arabija je bila vrlo jasna da je ovo paket aranžman koji bi uključivao bilateralnu komponentu i također put do dvije države", rekao je Miller.
Međutim, u kolumni od 8. maja za časopis Foreign Affairs, viši saradnik u Vijeću za vanjske odnose tvrdio je da trilateralni sporazum nije u interesu Amerike jer bi američko-saudijske odnose učinio zavisnim od budućih veza između Tel Aviva i Rijada.
"Ako je američka posvećenost Saudijskoj Arabiji uslovljena saudijskom normalizacijom sa Izraelom, vjerovatno je da će se kvalitet tih veza – tj. izraelsko-saudijskih odnosa – nametnuti bilateralnim odnosima između Washingtona i Rijada na očite i ne tako očite načine", napisao je Steven A. Cook, viši saradnik Vijeća za studije Bliskog istoka i Afrike.
"Ako Bidenova administracija želi odbrambeni pakt sa Saudijskom Arabijom, hajde da to imamo. Predsjednik je dovoljno vješt političar da ubijedi skeptike", zaključio je.
Joshua Landis, šef Centra za bliskoistočne studije na Univerzitetu Oklahoma, izrazio je sličan stav u intervjuu za Glas Amerike, ističući nekoliko prednosti ograničenijeg sporazuma.
"Za SAD, to ograničava kinesko ulaganje u Saudijsku Arabiju i osigurava da SAD zadrže svoj dominantni sigurnosni odnos", rekao je. "Za Saudijsku Arabiju, to pruža pristup naprednijem američkom oružju u zamjenu za zaustavljanje kineske kupovine oružja i ograničavanje ulaganja Pekinga u zemlju."
Ali Anna Jacobs, viša analitičarka zaljeva u Međunarodnoj kriznoj grupi sa sjedištem u Dohi u Kataru, rekla je za Glas Amerike da bilateralni sporazum, iako privlačan Saudijskoj Arabiji, vjerovatno ne bio "pokretački" za Bidenovu administraciju, koja je dugo tražila proboj u izraelsko-palestinskim odnosima, a koji bi došao sa sporazumom o normalizaciji.
"Potpuno je logično da Rijad pokuša postići bilateralni sporazum sa SAD-om, izostavljajući izraelsku komponentu. Normalizacija sa Izraelom je izuzetno nepopularna u Saudijskoj Arabiji i širom regiona, i predstavlja veliki politički rizik za Rijad, posebno dok traje rat u Gazi", rekla je ona za Glas Amerike.
"Ova opcija plana B bi značajno smanjila rizike za Saudijsku Arabiju i dala bi im sve što žele od SAD-a bez potrebe da daju mnogo zauzvrat. Ali opcija plana B ne bi bila funkcionalna SAD", dodala je.
Nancy Okail, predsjednica i izvršna direktorica Centra za međunarodnu politiku sa sjedištem u Washingtonu, založila se protiv američko-saudijskog sporazuma sa ili bez šire saudijsko-izraelske komponente.
Ona je za Glas Amerike rekla da sporazum o odbrani prvenstveno služi interesima saudijskog prijestolonasljednika Mohameda bin Salmana, koji je hvaljen za napore u modernizaciji, ali se "također suočio sa kritikama zbog brojnih kršenja ljudskih prava, održavanja represivne vladavine i suzbijanja neslaganja, što je primjer ubistva [kolumniste Washington Posta] Jamala Khashoggija."
Ona je rekla da sporazumi poput onog o kojem se pregovara "funkcionišu prema pogrešnoj ideji da povećanje naoružanja vodi većoj sigurnosti, ali historija pokazuje da je to podsticalo sukobe i pokretanje trke u naoružanju".
