Često nazivan "trgovac smrću" i "razbijač sankcija" zbog svoje sposobnosti da zaobiđe embargo na oružje, Bout (55) je bio jedan od najtraženijih ljudi na svijetu prije hapšenja 2008. pod višestrukim optužbama za trgovinu oružjem.
Gotovo dva desetljeća Bout je bio najozloglašeniji svjetski trgovac oružjem, prodajući oružje odmetničkim državama, pobunjeničkim skupinama i ubojitim gospodarima rata u Africi, Aziji i Južnoj Americi.
Bio je toliko ozloglašen da je njegov život pomogao nadahnuti holivudski film, Lord of War iz 2005., s Nicholasom Cageom u ulozi Jurija Orlova, trgovca oružjem koji se temelji na Boutu.
Unatoč tome, Boutovo porijeklo ostalo je obavijeno velom tajne. Biografije se uglavnom slažu da je rođen 1967. u Dušanbeu, tadašnjem glavnom gradu sovjetskog Tadžikistana, blizu granice s Afganistanom.
Nadareni lingvist, koji je kasnije koristio svoje navodno znanje engleskog, francuskog, portugalskog, arapskog i perzijskog da izgradi svoje međunarodno carstvo oružja, Bout je navodno pohađao esperantski klub u Dušanbeu kao dječak, tečno je naučio i taj umjetni jezik.
Slijedila je služba u sovjetskoj vojsci, gdje je Bout rekao da je stekao čin poručnika, služeći kao vojni prevoditelj, uključujući Angolu, zemlju koja će kasnije postati središnja za njegov posao.
Boutov veliki napredak dogodio se u danima nakon raspada komunističkog bloka 1989.-1991., unovčivši iznenadnu količinu odbačenog oružja iz sovjetske ere kako bi potaknuo niz bratoubilačkih građanskih ratova u Africi, Aziji i šire.
S raspadom ogromne zračne flote Sovjetskog Saveza, Bout je uspio nabaviti eskadrilu od oko 60 starih sovjetskih vojnih aviona baziranih u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, pomoću kojih je mogao opskrbljivati svojim proizvodima diljem svijeta.
BIZNIS NAD POLITIKOM
Biografija Douglasa Faraha i Stephena Brauna iz 2007. pod naslovom "Trgovac smrću: oružje, avioni i čovjek koji čini rat mogućim" izvijestila je o sljedećim detaljima Boutove tajanstvene trgovine.
Iz baze u zaljevskom emiratu Sharjah, isprepleo je svoje carstvo trgovine oružjem s naizgled bezazlenim logističkim poslom, uvijek inzistirajući na pitanju da je on legitiman poduzetnik s uglednim klijentima.
Unatoč tome, Bout, koji se prvi put pojavio na CIA-inom radaru usred izvještaja o sumnjivom ruskom građaninu koji trguje oružjem u Africi, na prijelazu stoljeća bio je jedan od najtraženijih ljudi na svijetu.
Ali Bout, čiji su klijenti uključivali pobunjeničke skupine i milicije od Konga, do Angole i Liberije, nije imao mnogo čvrste ideologije, nastojeći staviti biznis iznad politike.
U Afganistanu je prodavao različito oružje islamističkim talibanskim pobunjenicima i njihovim neprijateljima u prozapadnom Sjevernom savezu, prema "Trgovcu smrti".
Rečeno je da je Bout opskrbljivao oružjem bivšeg liberijskog predsjednika i ratnog zapovjednika Charlesa Taylora, koji sada služi 50-godišnju zatvorsku kaznu zbog ubistava, silovanja i terorizma, za razne kongoanske frakcije i filipinsku islamističku militantnu skupinu Abu Sayyaf.
Kraj je došao tek 2008., nakon razrađene operacije američke Uprave za suzbijanje droga koja je dovela do praćenja Bouta u više zemalja do luksuznog hotela u Bangkoku.
Tokom spektakularne operacije, Bout je uhvaćen kamerom kako pristaje prodati tajnim američkim agentima koji se predstavljaju kao predstavnici kolumbijske ljevičarske gerile FARC 100 projektila zemlja-zrak, koje bi koristili za ubijanje američkih vojnika. Nedugo nakon toga uhapsila ga je tajlandska policija.
Nakon više od dvije godine diplomatskih natezanja u kojima je Rusija glasno insistirala da je Bout nevin i da je njegov slučaj politički, Bout je izručen Sjedinjenim Državama, gdje se suočio s nizom optužbi, uključujući zavjeru za pomoć teroristima, zavjeru za ubijanje Amerikanaca i pranje novca.
Boutu se sudilo za optužbe vezane uz FARC, koje je on negirao, a 2012. ga je sud na Manhattanu osudio na 25 godina zatvora, najmanju moguću kaznu.
Od tada ga ruska država želi vratiti.
Dana 27. jula, američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da je Washington dao "značajnu ponudu" Rusiji za oslobađanje zvijezde Ženske nacionalne košarkaške asocijacije (WNBA) Brittney Griner, bivše američke košarkašice i marinca Paul Whelana.
Dva dana kasnije, Blinken je rekao da je telefonom imao "iskren i izravan razgovor" s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom i izvršio pritisak na Moskvu da prihvati prijedlog.
Blinken je odbio reći što Sjedinjene Države nude zauzvrat za Grinera i Whelana. Izvor upoznat sa situacijom potvrdio je izvještaj CNN-a da je Washington spreman razmijeniti Bouta kao dio dogovora.
Lavrov je predložio Blinkenu da se dvije strane vrate tihoj diplomayiji po pitanju razmjene zarobljenika "umjesto izbacivanju spekulativnih informacija", navodi se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova.
Lavrov je rekao da je Boutovo izručenje iz Tajlanda "očigledna nepravda" i sugerirao da je nevin.
Komentari iz intervjua iz 2012. godine sa sucem koji je predsjedao Boutovom suđenju u New Yorku da je njegova 25-godišnja kazna "pretjerana" povremeno su iskorišteni od strane ruskih medija zalažući se za Boutov povratak kući.
Ranije ove godine pojavila su se nagađanja da će Bout biti razmijenjen za Trevora Reeda, veterana američkih marinaca koji je zatvoren u Rusiji zbog optužbi za napad. Reed je konačno oslobođen u zamjenu za Konstantina Jarošenka, ruskog pilota zatvorenog u Sjedinjenim Državama zbog optužbi za trgovinu drogom.
Za stručnjake, stalni interes ruske države za Bouta, plus njegove vještine i veze u međunarodnoj trgovini oružjem, snažno nagovještavaju veze ruske obavještajne službe.
U intervjuima, Bout je rekao da je pohađao moskovski Vojni institut stranih jezika, koji služi kao poligon za obuku vojnih obavještajnih oficira.
"Bout je gotovo sigurno bio agent GRU-a, ili barem sredstvo GRU-a", rekao je Mark Galeotti, stručnjak za ruske sigurnosne službe u think tanku Royal United Services Institute, misleći na rusku vojnu obavještajnu službu.
“Njegov slučaj je postao totem za ruske obavještajne službe, koje žele pokazati da ne napuštaju vlastiti narod”, dodao je Galeotti.
Prema Christopheru Milleru, novinaru koji se dopisivao s neonacistima zatvorenima zajedno s Boutom u američkoj kaznionici Marion u Illinoisu, bivši trgovac oružjem drži fotografiju ruskog predsjednika Vladimira Putina u svojoj ćeliji i kaže da ne vjeruje da Ukrajina treba postojati kao država.
U kontaktu s Reutersom preko servisa za razmjenu poruka WhatsApp, Boutova supruga Alla, koja živi u Sankt Peterburgu, rekla je: “Jako se nadamo da će se sve riješiti i da će se postići dogovor.
Sve što preostaje jest moliti se, dodala je.
