Manchin, koji je možda najkonzervativniji demokrata u Senatu, najavio je u autorskom članku za dnevnik Charlestone Gazete-Mail u njegovoj rodnoj državi, kao i za program "Fox News Sunday" da će nastaviti da se protivi reformama jer smatra da su suviše stranačke prirode i nisu dobile podršku nijednog republikanca u Kongresu.
U televizijskom intervjuu, Mančin je mjeru opisao kao "pogrešan zakonski prijedlog" koji će nastaviti da "razdvaja Amerikance".
Nacionalnim zakonom o glasačkim pravima poništile bi se restrikcije koje su usvojene u najmanje 14 država u kojima republikanci imaju većinu u državnim skupštinama. Time su ukinute neke nove mogućnosti, uvedene za vrijeme predsjedničkih izbora 2020, kao što je bilo produženo vrijeme za glasanje, mogućnost glasanja iz automobila i raspostranjena mogućnost glasanja poštom.
U svom autorskom eseju, Manchin je ocijenio da "kongresna akcija o federalnom zakonu o glasačkim pravima mora da bude rezultat zajedničkog rada i demokrata i republikanaca, koji se udružuju da pronađu put naprijed, ili rizikujemo da dalje podijelimo i uništimo republiku koju smo se zakleli da ćemo braniti kao izabrani zvaničnici."
Predstavnički dom koji kontrolišu demokrate već je usvojio zakonski prijedlog koji je dobio podršku kongresnih demokrata, dok mu se svi republikanci protive.
Demokrate kažu da je federalni zakon nephodan, posebno da bi se zaštitila glasačka prava manjina, dok optužuju republikance da pokušavaju da ograniče takva glasačka prava jer crnci pretežno glasaju za demokrate. Republikanci odgovaraju da su novi zakoni potrebni da se zaštiti bezbjednost izbora, iako nema dokaza o bilo kakvim većim neregularnostima za vrijeme izbora u novembru 2020.
Manchinovo protivljenje ugrožava usvajanje zakona u politički podijeljenom Senatu. Demokrate, ako ih glasa svih 50, uspijevale su da "proguraju" određene zakone sa 51 prema 50 republikaanskih glasova, gdje je potpredsjednica Kamala Harris, u ulozi predsjedavajuće Senata, imala odlučujući glas.
Lider demokratske većine u Senatu, Čak Šumer, obećao je da će u roku od dvije nedjelje iznijeti na razmatranje zakon o glasačkim pravima, ali će republikanci vjerovatno primeniti proceduru filibuster, zahtijevajući supervećinu od 60 glasova za usvajanje zakona. To bi zahtijevalo da demokrate pridobiju najmanje 11 republikanaca da podrže zakon ako Manchin nastavi da se protivi.
Neke liberalne demokrate pozivaju na ukidanje filibustera u Senatu da bi se olakšalo usvajanje zakona prostom većinom glasova ali se Menčin i neke druge demokrate protiv tome, navodeći da im je ta parlamentarna taktika pomagala kada su republikanci kontrolisali Senat.
Države su počele da usvajaju izborne restrikcije poslije novembarskih izbora, na kojima su neki republikanci iz državnih skupština podržali neosnovane tvrdnje bivšeg predsjednika Donalda Trumpa da su izbori namješteni i da je prevarom spriječen da dobije novi četvorogodišnji mandat u Bijeloj kući.
Federalnim zakonom kome se Manchin protivi postavili bi se minimalni standardi za rano glasanje prije zvaničnog izbornog dana 3. novembra, kao i glasanje poštom, čime bi se poništili neki od republikanskih zakona o izborima.
Manchin je podržao te prijedloge ali nije pojasnio kakav mu je stav o drugim odredbama, kao što je zahtjev da mape kongresnih distrikta na svakih 10 godina izrađuju nestranačke komisije, kao i uspostavljanje javnog finansiranja kampanja za Kongres.
Manchin je rekao da se zalaže za ograničenu reformu glasačkih prava, kojim bi se od federalne vlade tražilo da se izjasni o promjenama izbornih zakona na nivou država, ali je taj prijedlog do sada dobio podršku samo jedne republikanke, senatorke Lise Murkovski sa Aljaske.
