Predsjednik Joe Biden"koordinira sa saveznicima i partnerima, uključujući Grupu sedam, i sa liderima dvije partije u Kongresu, na sveobuhvatnom odgovoru", rekao je savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan u saopštenju.
SAD će u narednim danima uvesti nove sankcije protiv Irana, rekao je Sullivan, uključujući mere protiv njihovog programa razvoja raketa i bespilotnih letjelica i protiv entiteta koji podržavaju Korpus garde islamske revolucije i iransko Ministarstvo odbrane.
SAD će ojačati integraciju vazdušne i protivraketne odbrane i sistema ranog upozorenja širom Bliskog istoka, dodao je on.
Bidenovi pomoćnici su više puta pozivali na deeskalaciju. Predsjednik "ne želi da vidi rat sa Iranom. Ne želi da se sukob širi ili produbljuje", rekao je portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost John Kirby novinarima u utorak.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu obećao je da će uzvratiti, ali izraelski zvaničnici nisu rekli kako i kada bi mogli da napadnu.
"Odabraćemo svoj odgovor u skladu sa tim", rekao je general-pukovnik Herzi Halevi, načelnik generalštaba izraelske vojske.
Direktni izraelski napad na iransko tlo predstavljao bi još jednu značajnu eskalaciju, a Teheran je već obećao mnogo oštriji odgovor na takav kontranapad.
Teheran je lansirao više od 300 dronova, balističkih projektila i krstarećih raketa, od kojih je većinu presrela izraelska vojska uz pomoć SAD i regionalnih saveznika, nanijevši samo manju štetu u jednoj izraelskoj bazi. To navodi na zaključak da je Iran možda odmjerio udare tako da ograniči žrtve ili da je poslao unaprijed obavještenje o njima, što Bijela kuća negira.
Izraelski protivudar će vjerovatno ciljati iransko tlo bez ubijanja civila, rekao je Jonathan Rynhold, šef Odsjeka za političke studije na izraelskom Univerzitetu Bar-Ilan.
"I neće ići za tim da javno udare na bilo koje zgrade koje su veoma očigledno javni simboli režima", rekao je on za Glas Amerike. "To bi moglo da osramoti režim i natjera ih da osjećaju da treba da dodatno eskaliraju situaciju."
Rynhold je rekao da su iranski udari bili "veoma, veoma pažljivo proračunati" i predviđa da će potencijalni izraelski kontranapad biti na sličan način odmjeren. Ipak, lako bi mogli da dovedu do opasne pogrešne procjene, rekao je on.
Izrael bi mogao da se odluči za tajne operacije protiv iranskih zvaničnika. Ili bi mogao da pokrene cyber napad, rekao je Gregory Hatcher iz kompanije Laboratorija bijelih vitezova (White Knight Labs), konsultantske firme za cybet bezbjednost.
"Da sam na mjestu Izraela, držao bih se uobičajenog cyber ratovanja koje su primjenjivali većim dijelom posljednjih 15 godina, počevši od Stuxneta 2010. godine", rekao je on za Glas Amerike.
U okviru zajedničke operacije, Izrael i SAD su stvorili zlonamerni softver Stuxnet i ubacili ga u iransko nuklearno postrojenje koji je "učinio da se centrifuge nekontrolisano vrte, unište milione dolara i uspore nuklearne sposobnosti Irana", rekao je Hatcher.
Iran je saopštio da su njegovi udari u subotu bili odmazda za izraelski vazdušni napad ranije ovog mjeseca na zgradu diplomatskog predstavništva Irana u Damasku u Siriji, kada je ubijeno sedam iranskih vojnih savjetnika, uključujući dva generala.
Pritisak na Netanyahua
Netanyahu se suočava sa intenzivnim međunarodnim pritiskom da okonča rat Izraela u Gazi i ogromnim domaćim pritiskom da oslobodi taoce koje drži Hamas.
Rat Izraela protiv Hamasa počeo je kada je ta militantna palestinska grupa napala Izrael 7. oktobra, ubivši 1.200 ljudi i zarobivši više od 240 talaca. U izraelskom odgovoru ubijeno je skoro 34.000 Palestinaca, prema Ministarstvu zdravlja u Gazi. Mnoge humanitarne organizacije upozoravaju na glad.
Neki međunarodni lideri optužuju Netanyahua za namjernu eskalaciju tenzija sa Iranom. Ovo uključuje Aymana Safadija, ministra spoljnih poslova Jordana, američkog saveznika koji je pomogao u zaštiti Izraela od napada Teherana.
"Nije tajna da Netanyahuova politika ima za cilj da proširi sukob kako bi ublažila rastući pritisak na njega na globalnom nivou kao rezultat ubistava, rata i razaranja koje čini u Gazi", rekao je Safadi u utorak.
Turska, članica NATO, također okrivljuje Izrael.
"Glavni odgovorni za napetost koja je zahvatila naša srca 13. aprila uveče je Netanyahu i njegova krvava administracija", rekao je u utorak turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, ponavljajući pozive regionalnih i zapadnih lidera na deeskalaciju.
Izrael nije ni potvrdio, ni negirao napad u Damasku i nije odgovorio na optužbe Jordana i Turske.
Nejasno je da li će Netanyahu poslušati pozive na deeskalaciju dok odmjerava odgovor koji će zadovoljiti krajnje desničarske članove njegove vlade i njegove političke instinkte, rekla je Barbara Slavin, istaknuta saradnica Centra Stimson.
"On je oduvijek želio da napadne Iran, posebno da bi krenuo na iranska nuklearna postrojenja. Možda to vidi kao svoju posljednju priliku da porazi sve neprijatelje Izraela — Hezbolah, Iran i tako dalje", rekla je ona za Glas Amerike. "A ko će ga spriječiti? Veoma, veoma sam zabrinuta zbog toga".
Za koju god opciju da se Netanyahu odluči, Biden mu je rekao da SAD neće učestvovati u protivnapadu Izraela.
