Linkovi

SAD ponovo traže izručenje Juliana Assangea


Plakat u znak podrške osnivaču Wikileaksa Džulijanu Asanžu ispred Kraljevskog suda pravde u Londonu, 23. oktobru 2021.
Plakat u znak podrške osnivaču Wikileaksa Džulijanu Asanžu ispred Kraljevskog suda pravde u Londonu, 23. oktobru 2021.

Američki pravnici pokrenuli su novi pokušaj da obezbijede izručenje Džulijana Asanža iz Britanije, navodeći da strahovanja u pogledu mentalnog zdravlja osnivača Wikileaksa ne bi trebalo da ga spriječe da odgovara pred američkim pravosuđem. 

Sjedinjene Države traže izručenje 50-godišnjeg Australijanca na osnovu optužnice u 18 tačaka, koja ga između ostalog tereti za kršenje zakona o špijunaži, nakon što je Wikileaks 2010. objavio hiljade tajnih američkih dosijea i diplomatskih depeša.

SAD su uložile žalbu na odluku okružnog sudije u Londonu donijetu 4. januara da Asanž ne treba da bude izručen zbog bojazni da bi izvršio samoubistvo u američkom zatvoru.

Tužilaštvo će osporiti tu premisu, kaže za Glas Amerike advokat Nik Vamos, bivši šef za ekstradiciju u britanskom tužilaštvu.

“Ono što je američka vlada sada uradila je da je pružila konkretna uvjerenja o tome kako će tačno, gdje i u kom stanju biti pritvoren. Dakle, pod uslovom da se njegovo zdravstveno stanje i rizik od samoubistva nisu promijenili, onda biste pretpostavili da je američka vlada zadovoljila test koji im je postavio okružni sudija u prvoj presudi.”

Advokat Džejms Luis iznio je sudu američka uvjeravanja o tome kako će Asanž biti tretiran u slučaju izručenja. Između ostalog, obećano je da neće biti podvgnut strogim pravilima pritvora poznatim kao "specijalne administrativne mjere", a takođe ne bi bio pritvoren u specijalnom zatvoru sa maksimalnim obezbjeđenjem u mjestu Florens u Koloradu, poznatom kao ADX. Američke vlasti su takođe iznijele uvjeravanja Britaniji da bi pristale da Asanž u Australiji služi kaznu koju bi mu izrekao američki sud.

Asanž, koji poriče da je počinio krivično djelo, je u zatvoru Belmarš. U srijedu je sudu rečeno da se ne osjeća dobro da bi se pojavio putem video linka, ali se kasnije tokom dana ipak pojavio na ekranu.

Međutim, još jedan momenat mogao bi da utiče na slučaj. Bivši insajder Wikileaksa koji je postao saradnik Federalnog Istražnog biroa (FBI), rekao je da je falsifikovao dokaze koje je koristilo tužilaštvo. U međuvremenu, Yahoo News je prošlog mjeseca objavio priču u kojoj se navodi da je Centralna obavještajna agencija (CIA) planirala otmicu ili čak ubistvo Asanža 2017. Yahoo je naveo da je priča zasnovana na intervjuima sa 30 bivših američkih obavještajnih službenika i zvaničnika nacionalne bezbjednosti.

ARHIVA: Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž izlazi iz suda u Londonu, 13. januara 2020.
ARHIVA: Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž izlazi iz suda u Londonu, 13. januara 2020.

“Tvrdiće se da, ako je CIA bila voljna da ga ubije, to je jedna ruka američke vlade – onda zaista ne možete vjerovati drugoj ruci američke vlade, sekretarijatu za pravosuđe, da postupa pošteno i da krivično goni u skladu sa standardima ljudskih prava i što bismo smatrali pravičnim suđenjem”, navodi britanski pravni ekspert Vamos.

CIA i američki advokati koji su uložili žalbu i traže ekstradiciju još nisu komentarisali navode Yahoo Newsa. Bivši direktor CIA-e i državni sekretar Mike Pompeo izjavio je za podcast „Megin Keli“ da su sve preduzete radnje „u skladu sa američkim zakonom“.

Tokom 2010. i 2011. Asanž je nadgledao Vikiliksovo objavljivanje desetina hiljada diplomatskih depeša i vojnih izvještaja u vezi sa ratovima u Iraku i Afganistanu. Asanž je rekao da su ti podaci otkrili zloupotrebe američke vojske – glavni razlog zbog kojeg pristalice kažu da se ovde radi o slobodi štampe.

“Postoji ogromno pitanje globalne medijske slobode i načina na koji bi ovaj slučaj mogao da bude užasan presedan za svakog novinara, bilo kog izdavača, koji pokušava da razotkrije zlodjela i nedjela vlade, kako bi vlada mogla da snosi odgovornost”, ističe Džulija Hol iz Amnesty Internationala.

Asanž se nalazi u zatvoru u Londonu jer se smatra da postoji opasnost od bjekstva. SAD ga optužuju u 18 tačaka za hakovanje, krađu povjerljivog materijala i otkrivanje identiteta američkih špijuna, za koje tužioci kažu da je dovelo njihove živote u opasnost. Presuda po žalbi na ekstradiciju vjerovatno će se čekati nekoliko nedelja. Obje strane mogu da se žale na odluku britanskom Vrhovnom sudu, što bi moglo da traje nekoliko godina. Međutim, sudije Vrhovnog suda mogu da odbiju da razmotre slučaj.


XS
SM
MD
LG