Sudije su tu odluku donijele većinom od 5 prema 4, a na strani većine je bila i nova sudija Amy Coney Barret. Troje liberalnih sudija i predsedavajući John Roberts bili su protiv.
Ovakva odluka označila je promjenu smjera suda. Ranije ove godine, dok je Rut Bejder Ginzberg, liberalna prethodnica sudije Beret, još bila u sudu, sudije su, sa 5 glasova za i 4 protiv odlučili da ostave na snazi restrikcije, uvedene zbog pandemije, koje su pogodile crkve u Kaliforniji i Nevadi.
Zbog odluke Vrhovnog suda, New York bi mogao da preispita restrikcije uvedene na broj vjernika koji se dozvoljava u crkvama u područjima koja su žarišta koronavirusa. Međutim, efekat odluke suda je zapravo umanjen pošto katoličke i grupe ortodoksnih Jevreja koje su podnijele tužbu zbog restrikcija, nisu više predmet tih mjera.
Dioceza Bruklina i organizacija ortodoksnih Jevreja "Agudat Izrael" imaju crkve i sinagoge u dijelovima Bruklina i Kvinsa prvobitno označenim kao crvene i narandžaste zone. U tim crvenim i narandžastim zonama, država je ograničila prisustvo vjerskim službama na 10 i 25 ljudi. Međutim, te konkretne oblasti su sada označene kao žute zone, sa manje restriktivnim pravilima koje nijedna grupa nije osporila.
Sudije Vrhovnog suda privremeno su zabranle New Yorku da primjenjuje restrikcije protiv tih grupa dok se njihove tužbe nastavljaju. Sud je u obrazloženju odluke rekao da restrikcije "izdvajaju vjerska mjesta, koja dobijaju posebno oštar tretman."
"Članovi ovog Suda nisu stručnjaci za javno zdravlje i treba da poštujemo sud onih koji imaju posebnu specijalnost i odgovornost u ovoj oblasti. Ali čak i za vrijeme pandemije, Ustav ne može da se stavi u stranu i zaboravi. Restrikcije koje su ovde u pitanju, time što mnogima zapravo brane prisustvo vjerskim službama, predstavljaju udarac u srce garancijama vjerskih sloboda iz Prvog amandmana", navedeno je u obrazloženju odluke.
Kako se navodi, u crvenim zonama, crkva ili sinagoga ne mogu da primaju više od 10 ljudi dok zgrade za koje je procijenjeno da su od vitalnog značaja za građane - od bakalnica do prodavnica za kućne ljubimce, mogu da ostanu otvorene bez ograničenog kapaciteta. A u narandžastim zonama, gdje se broj ljudi dozvoljen u crkvama i sinagogama ograničava na 25, čak i firme koje nisu od vitalnog značaja mogu da same odluče koliko će ljudi primiti", napisale su sudije koje su glasale u korist podnosilaca tužbe.
Predsjedavajući sudija Roberts je napisao da "jednostavno nije bilo potrebe" za tim da sud preduzima korake. "Nijedna od vjerskih institucija identifikovanih u prijavi trenutno nije podvrgnuta ograničenju broja vjernika, rekao je, dodajući da njujorška organičenja na 10 i 25 osoba "zaista djeluju neopravdano restriktivna".
"Guverner bi mogao da ponovo uvede te restrikcije, ali takođe možda i ne bi. Veoma je značajno pitanje da li treba preinačiti odluke zvaničnika za javno zdravlje, koje se odnose na to šta je neopohodno za javnu bezbjednost u sred smrtonosne pandemije", napisao je.
Roberts i četvoro dugih sudija je napisalo odvojena objašnjenja svojih stanovišta. Sudija Beret nije.
Odluka Vrhovnog suda je pobjeda za Rimokatoličku crkvu i sinagoge ortodoksnih Jevreja koje su tužile državu New York zbog restrikcija koje je uveo guverner Andrew Cuomo 6. oktobra.
