Jedna od najnovijih žrtava zločina iz mržnje je šestogodišnji muslimanski dječak, koji je izboden nožem u Ilinoisu 14. oktobra.
Predsjednik Joe Biden je snažno osudio ubistvo djeteta, i naredio vladi da da prioritet sprječavanju eventualnih novih prijetnji.
Fadva Hasan je rođena u Americi, i ima palestinske rođake na Zapadnoj obali. Zabrinuta je, ne samo zbog njih, nego i sve većih tenzija kod kuće.
“Svaka žena koja nosi hidžab, ili dođe u našu instituciju na molitvu, sada mora da brine. Uvijek smo morale da brinemo zbog nasilja.”
Linda Šapiro kaže da strah i anksioznost rastu među članovima njene jevrejske zajednice, i da je njena sinagoga u sjevernoj Virdžiniji pojačala mjere bezbjednosti.
“Ne smijemo da se upuštamo u pripisivanje krivice, u govor mržnje. Treba da neprestano podsjećamo sebe i druge da je sve ovo izazvao Hamas.”
Prema najnovijim statistikama FBI-ja, govor mržnje prema Jevrejima u SAD je porastao proteklih godina, a samo prošle godine se povećao za 36%. Antimuslimanski incidenti su uglavnom ostali na sličnom nivou – manje od 200 godišnje
Međutim, analitičari upozoravaju da ti brojevi obično porastu kada izbije sukob u inostranstvu.
"Jedna od stvari koje znamo na osnovu prošlih događaja je da, kada imamo američke žrtve u nekom stranom konfliktu, ili ako izbije sukob između Izraelaca i Palestinaca, značajno poraste broj zločina iz mržnje i prema muslimanima, i prema Jevrejima.”
Savjet za američko-islamske odnose, ili CAIR kaže za Glas Amerike da je od početka rata dobio brojne pozive i prijave pojedinaca koji su bili meta napada.
A osim što osuđuju nasilje, zabrinute strane treba da razgovaraju i o korijenima sukoba na Bliskom istoku, kaže direktor za istraživanje i aktivizam CAIR-a, Kori Sejlor.
“Decenijama govorimo o dijalogu, zalažući se za ideju da će nas pregovori dovesti do mirnog rješenja.”
Za to vrijeme, Liga protiv defamacije (ADL), američka organizacija za borbu protiv mržnje prema Jevrejima, ističe da jevrejska zajednica u Americi nije monolitna struktura, i da nema nikakvog razloga za maltretiranje i vrijeđanje pripadnika te zajednice kakvo se sada događa.
“Sukobi koji se odvijaju u inostranstvu su ponekad veoma emotivno pitanje i rana za ovdašnje zajednice. Moramo da razumijemo da potezi jedne vlade, ili rat koji se događa u drugoj zemlji, ne smiju da se stavljaju na teret cijeloj jednoj vjerskoj ili cijeloj etničkoj zajednici", podsjeća Rejčel Sas iz Lige za borbu protiv defamacije.
Kada se zločini iz mržnje ili nasilni incidenti dogode, vlasti pozivaju žrtve da odmah reaguju, i prijave slučaj svojoj lokalnoj policijskoj stanici, ili nevladinim organizacijama.
