U izvještaju Sekretarijata za ekonomiju o porastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji je objavljen u četvrtak, navodi se da je polovina ubrzanog rasta podstaknuta naglim povećanjem zaliha kompanija, od kojih su neke vjerovatno neželjene.
I dok je potrošnja zadražala solidan tempo rasta, najveći dio povećanja potrošnje dogodio se početkom posljednjeg kvartala. Maloprodaja je značajno oslabila u novembru i decembru.
Ovo bi mogao da bude posljednji kvartal čvrstog rasta prije nego što se u potpunosti osjete zakašnjeli efekti najbržeg ciklusa zatezanja monetarne politike Federalnih rezervi (Centralne banke SAD) od osamdesetih godina prošlog vijeka. Većina ekonomista očekuje recesiju do druge polovine godine, iako blažu u poređenju sa prethodnim padovima, zbog izvanredno snažnog tržišta rada.
Maloprodaja je naglo oslabila u posljednja dva mjeseca, a proizvodnja se izgleda pridružila tržištu nekretnina u recesiji. Dok tržište rada ostaje snažno, poslodavci nastavljaju da osjećaju nelagodu što bi na kraju moglo da utiče na zapošljavanje.
"Američka ekonomija ne pada sa litice, ali gubi izdržljivosti i rizikuje dobit rano ove godine", smatra Sal Guatieri, ekonomista iz Toronta. "To bi trebalo da ograniči Federalne rezerve na još samo dva mala povećanja kamatnih stopa u narednim mjesecima".
Bruto domaći proizvod povećan je 2,9 odsto po godišnjoj stopi u posljednjem kvartalu, vlada je saopštila u svojoj procjeni u četvrtak. Ekonomija je rasla 3,2 odsto u trećem kvartalu. Ekonomisti koje je konsultovala agencija Reuters, predviđaju povečanje BDP-a od 2,6 odsto.
Snažan rast u drugoj polovini je izbrisao 1,1 odsto poremećaja u prvih šest mjeseci. U 2022. godini, ekonomija je rasla 2,1 odsto, u odnosu na 5,9 procenata prijavljenih 2021. Federalne rezerve prošle godine podigle je svoju osnovnu stopu stopu za 425 bazičnih poena, sa skoro nule na 4,25-4,50 odsto, najviše od kraja 2007. godine.
Potrošnja, koja predstavlja više od dvije trećine ekonomske aktivnosti u SAD, pomogla je rastu, uglavnom odražavajući porast potrošnje robe na početku kvartala, uglavnom na motorna vozilia. Potrošači također troše na usluge kao što su zdravstvo, stanovanje, komunalije i na ličnu njegu.
Potrošnja je podržana otpornošću tržišta rada kao i viškom ušteđevine nagomilanim tokom covid pandemije. Prihod na raspolaganju domaćinstava poslije obračuna inflacije je povećan na 3,3 odsto, pošto je porastao za jedan odsto u trećem kvartalu. Stopa štednje porasla je sa 2,7 odsto na 2,9 odsto.
Ali potražnja za dugotrajnim proizvodima, koji su uglavnom kupljeni na kredit, opala je, a neka domaćinstva, posebno sa nižim prihodima, potrošila su svoju ušteđevinu.
Kao rezultat toga, zalihe su porasle na 129,9 milijardi dolara, u poređenju sa 38,7 milijardi dolara u prethodnom kvartalu. Zalihe su povećale rast BDP-a za 1,46 procenata. Smanjivanje zaliha, vladina trošenja i trgovina, povećale su domaću potražnju za samo 0,2 odsto, što je sporije u odnosu na treći kvartal.
Američke akcije su se povećale. Dolar je bio stabilan u odnosu na više stranih valuta. Cijene američkih dionica su pale.
Nadolazeća recesija
Uprkos jasnim znakovima slabe predaje prema 2023, neki ekonomisti su oprezni optimisti da će ekonomija zaobići totalnu recesiju i, umjesto toga, trpjeti nadolazeće opadanje u kojem će sektori ekonomije opadati pojedinačno, prije nego svi odjednom.
Oni tvrde da monetarna politika sada djeluje sa manjim zastojem, nego što je to ranije bio slučaj zbog tehnološkog napretka i transparentnost američke centralne banke, što je, kako su rekli, rezultiralo time da su finansijska tržišta i realna ekonomija djelovale u očekivanju povećanja kamatnih stopa.
Ulaganje u stanovanje je pretrpjelo sedmi uzastopni kvartalni pad, najduži takav od kolapsa tokom Velike recesije od 2007. do 2009. godine, ali postoje znaci da se tržište nekretnina stabilizuje.
Hipotekarne kamate su padale dok su federalne rezerve usporavale
tempo povećanja kamatnih stopa.
Odvojeni izvještaj Sekretarijata za rad u četvrtak pokazao je da se prvobitan broj zahtjeva za državnu pomoć za nezaposlene smanjio za
6.000 na sezonski prilagođenih 186.000 za nedjelju koja se završila 21. januara, što je najniži nivo od aprila 2022.
Broj ljudi koji i dalje dobijaju nadoknadu poslije prve nedjelje pomoći, što je pokazatelj zapošljavanja, povećao se za 20.000 na milion i 675 hiljada u nedelji zaključno sa 14. januarom.
Kompanije van tehnološke industrije, kao i sektori osjetljivi na kamate, kao što su nekretnine i finansije gomilaju radnike pošto su se mučili da pronađu radnu snagu tokom pandemije.
