Linkovi

Top priča

Zašto je Amerika protiv "pasoša za vakcinisane"?

Predsjednik Joe Biden aplaudira za vrijeme posjete centru za vakcinacije u Virginiji, 6. aprila 2021. Foto: Reuters/Kevin Lamark

Bidenova administracija saopštila je da neće uspostavljati nacionalni sistem "pasoša za vakcinisane protiv koronavirusa", već da će, umjesto toga, prepustiti privatnim kompanijama da primjene mehanizme kako bi građani dokazivali da su vakcinisani radi putovanja i drugih aktivnosti.

Uzbuđeni navijači ranije ovog mjeseca su se vratili na stadion New York Yankeesa, prvi put od oktobra 2019, na početku nove sezone bejzbol lige. Morali su da dokažu da nemaju koronavirus.

"Dovoljno je da pokažete kartu sa potvrdom o vakcinaciji od koje je prošlo 14 dana", kaže navijač Yankeesa, Randy Leibowitz. "U protivnom, znam da ljudi moraju da se testiraju."

Ove nedjelje, New York je postao prva država koja je ponudila digitalni "pasoš za vakcinu" – besplatnu aplikaciju i web site za dokazivanje negativnog statusa na koronavirus, bilo kroz podatak o vakcinaciji ili dokazu o negativnom testu na COVID-19.

"Moramo da poštujemo privatnost ljudi. Moramo da budemo sigurni da je sistem precizan i tačan. Definitivno treba još razraditi stvari, ali mislim da će ovo biti dio rješenja”, kazao je gradonačelnik New Yorka Bill de Blasio.

ARHIVA - Žena pokriva oči da ne bi vidjela iglu za vrijeme vakcinacije Pfizerovom vakcinom u Miamiju, 5. aprila 2021.
ARHIVA - Žena pokriva oči da ne bi vidjela iglu za vrijeme vakcinacije Pfizerovom vakcinom u Miamiju, 5. aprila 2021.

Privatne kompanije širom svijeta već koriste digitalne potvrde o vakcinaciji u turizmu, industriji zabave i drugim granama.

Nekoliko zemalja, među kojima su Kina i Izrael, pokrenule su zvanične, nacionalne sisteme. Ali, ne očekujte da će SAD slijediti taj primjer.

"Neće postojati centralizovana, univerzalna federalna baza podataka o vakcinisanima, niti nalog građanima sa federalnog nivoa da svi imaju istu potvrdu o vakcinaciji", izjavila je na brifingu za novinare Jen Psaki, portparolka Bijele kuće.

Sertifikati o vakcini su kontroverzno pitanje u Sjedinjenim Državama. Neki republikanski guverneri su čak izdali uredbe kojima se zabranjuje takva vrsta sertifikacije.

Jeffrey Bannett predaje predmet "zdravlje i komunikacije" na univerzitetu Vanderbilt.

"Amerikanci su često vrlo skeptični prema ideji svega što bi mogla da centralizuje federalna vlada. Oni tu vrstu centralizacije vide kao udar bilo na svoju privatnost ili slobode", kaže on.

Bidenova administracija poziva privatne entitete da pronađu sopstvena rješenja, ali će pružati smjernice da bi se ispunili određeni standardi, što uključuje i dostupnost i finansijsku pristupačnost serfitikacije.

Svjetska zdravstvena organizacija takođe se protivi ideji “COVID pasoša” za putovanja između različitih zemalja.

"U ovom stadijumu, nismo sigurni da vakcina spriječava prenošenje bolesti, a postoje i brojna druga pitanja uz samo pitanje diskriminacije prema ljudima koji neće moći da dobiju vakcinu, iz različitih razloga", izjavila je Margaret Harris, portparolka Svjetske zdravstvene organizacije.

Dok bi potvrde o vakcinama mogle da pomognu industrijama koje su željne da ponovo stiču profit, zdravstveni stručnjaci kažu da je u krajnjoj liniji rješenje jednostavno – vakcinisati što više ljudi.

"Što više ljudi bude vakcinisano, ako stvarno stignemo do više od 80%, onda nećemo morati da brinemo o pasošima za vakcinisane" ističe William Schaffner sa Škole medicine na Univerzitu Vanderbilt.

Trenutno je samo oko 20% Amerikanaca u potpunosti vakcinisano. Pošto je sumnjičavost prema vakcinama i dalje ozbiljan faktor, postizanje kolektivnog imuniteta u SAD neće biti jednostavno.

See all News Updates of the Day

Analiza: Istina ili blef? Zašto su Putinova nuklearna upozorenja zabrinula Zapad

Vladimir Putin

Najnovije upozorenje predsjednika Vladimira Putina da je spreman upotrijebiti nuklearno oružje za obranu Rusije usred rata u Ukrajini učinilo je zabrinjavajuće pitanje mnogo hitnijim: Blefira li bivši KGB-ov špijun?

Putin je upozorio da to nije blef, a zapadni političari, diplomati i stručnjaci za nuklearno oružje su podijeljeni. Neki kažu da bi mogao upotrijebiti jedno ili više manjih, taktičkih nuklearnih oružja kako bi pokušao spriječiti vojni poraz, zaštititi svoje predsjedništvo, prestrašiti Zapad ili zastrašiti Kijev da kapitulira.

Putinovo upozorenje, nakon kojeg je uslijedila konkretnija prijetnja upotrebe nuklearnog oružja u Ukrajini, moglo bi značiti da Kremlj razmatra eskalaciju nakon što Rusija pripoji četiri ukrajinske regije koje je samo djelomično okupirala.

Očekuje se da će ruski parlament anektirati regije 4. oktobra. Kada se to dogodi, s gledišta Moskve bio bi jasan put za mogući odbrambeni udar ako bi smatrala da je teritorij pod ozbiljnom prijetnjom.

Kršenje nuklearnog tabua bilo bi, međutim, znak očaja, pa hoće li Putin krenuti u nuklearnu akciju ili ne, u konačnici može ovisiti o tome koliko se osjeća stjeranim u kut u sukobu koji je do sada ponizio, a ne samo porazio bivšu supersilu.

Putin kontrolira najveći svjetski nuklearni arsenal, uključujući novu generaciju hipersoničnog oružja i deset puta više taktičkog nuklearnog oružja od Zapada, a SAD i NATO vojni savez ga shvaćaju ozbiljno.

"Ako je izbor za Rusiju vođenje izgubljenog rata, i to loš gubitak i Putinov pad, ili neka vrsta nuklearne demonstracije, ne bih se kladio da neće ići na nuklearnu demonstraciju", Tony Brenton, bivši britanski veleposlanik Rusiji, rekao je Reutersu u avgustu, prije nego što je Putin pojačao svoja upozorenja.

U svojim posljednjim komentarima Putin je izričito upozorio Zapad da će Rusija upotrijebiti sva raspoloživa sredstva za obranu ruskog teritorija i optužio Zapad da raspravlja o potencijalnom nuklearnom napadu na Rusiju.

"Ovo nije blef. A oni koji nas pokušavaju ucijeniti nuklearnim oružjem trebaju znati da se vjetrokaz može okrenuti i pokazati prema njima", rekao je.

Takva gruba retorika Kremlja uvelike se razlikuje od mnogo nijansiranih nuklearnih signala koje su preferirali pokojni sovjetski čelnici nakon što je Nikita Hruščov doveo svijet na rub nuklearnog rata u Kubanskoj raketnoj krizi 1962. godine.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je američkim TV mrežama u nedjelju da je administracija predsjednika Joea Bidena shvaćala Putinove komentare "smrtno ozbiljno" i da je upozorila Moskvu na konkretne "katastrofalne posljedice" ako upotrijebi nuklearno oružje.

Washington nije iznio svoj vjerojatni odgovor, ali uporaba nuklearnog uređaja mogla bi izazvati nuklearnu eskalaciju, zbog čega većina stručnjaka vjeruje da bi masivni konvencionalni napad na rusku vojnu imovinu bio vjerojatniji.

Kada bi Putin naredio nuklearni napad unutar Ukrajine, to bi bila prva upotreba nuklearnog oružja u borbi otkako su Sjedinjene Države pokrenule napade atomskom bombom na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki u avgustu 1945.

Oružje manjeg dometa lansirano s mora, zraka ili kopna teoretski bi se moglo koristiti protiv ukrajinskih vojnih ciljeva, iako je njihova učinkovitost u takvom scenariju predmet rasprave među vojnim stručnjacima.

Druga bi opcija, kažu, bila da Putin detonira takvo oružje iznad udaljenog i nenaseljenog područja ili vodene površine, poput Crnog mora, kao jezivu demonstraciju namjere.

Radioaktivne padavine iz malog ruskog taktičkog oružja mogle bi biti ograničene na oko kilometar, ali psihološki i geopolitički učinak osjetit će se u cijelom svijetu.

"Putin igra kokošiju igru s visokim ulozima", rekao je Richard K. Betts, profesor studija rata i mira na Sveučilištu Columbia. "Kad bih se morao kladiti u novac, vjerojatno bih se kladio na 3:2 da neće ići nuklearno čak i ako se osjeća očajno, ali to nisu dobri izgledi."

PRAĆENJE

Kao znak da Washington pomno prati ruski nuklearni arsenal, podaci praćenja letova u subotu pokazali su da su Sjedinjene Države rasporedile najmanje dva špijunska aviona RS-135 Cobra Ball, koji se koriste za praćenje aktivnosti balističkih projektila, blizu ruske granice.

Lawrence Freedman, emeritus profesor ratnih studija na King's Collegeu u Londonu, rekao je da nema dokaza da se Moskva sprema za takav nuklearni udar u ovom trenutku i da će Washington znati "prilično brzo" ako bude.

Rekao je da bi bila pogreška biti samozadovoljan Putinovim nuklearnim upozorenjima, ali da ne misli da bi imalo smisla da Putin krene u nuklearnu akciju kako bi odbranio novopripojeni teritorij.

"Pokrenuti nuklearni rat da se razbije ovaj tabu koji traje od avgusta 1945. za tako male dobitke kada su Ukrajinci rekli da se ionako neće prestati boriti, pa čak i da bitka prestane, smatrao bi da je te teritorije nemoguće smiriti, čini se kao vrlo čudna stvar", rekao je Freedman.

S obzirom na iracionalnu prirodu korištenja nuklearnog oružja u datim okolnostima, ozbiljno shvaćanje prijetnje podrazumijeva pretpostavku da bi to bio emocionalni čin očaja od strane Putina u situaciji u kojoj se osjećao ugroženim, dodao je.

Betts sa Sveučilišta Columbia rekao je: "Možete vidjeti pod kakvim je pritiscima i razlozima u njegovoj glavi o tome kako bi upotreba malog nuklearnog oružja mogla djelovati u njegove svrhe da preokrene situaciju, prestraši Zapad i izvuče ga.

'EGZISTENCIJALNA BORBA'

Putin kaže da se Rusija sada bori za svoj opstanak u Ukrajini nakon godina poniženja od strane arogantnog Zapada koji želi uništiti bivšu supersilu.

"U svojoj agresivnoj antiruskoj politici, Zapad je prešao svaku granicu", rekao je Putin u svom upozorenju od 21. septembra.

Ruska invazija na Ukrajinu ubila je desetine hiljada ljudi, potaknula globalnu inflaciju i izazvala najgori sukob sa Zapadom od vrhunca Hladnog rata.

Sedam mjeseci kasnije, Putinove snage suočavaju se sa žestokom protuofanzivom ukrajinskih snaga koje su naoružale i obučile zapadne zemlje. Što bolje ide Ukrajini na bojnom polju, veća je šansa da se Putin okrene nuklearnom oružju, rekao je Betts.

Ruska nuklearna doktrina dopušta nuklearni udar nakon "agresije na Rusku Federaciju konvencionalnim oružjem kada je ugroženo samo postojanje države".

Jastrebovi iz Kremlja kažu da Zapad pokušava srušiti Putina, koji je na vlasti u Rusiji od 1999.

To je u martu rekao američki predsjednik Joe Biden

Putin "ne može ostati na vlasti" u komentarima za koje je Bijela kuća rekla da imaju za cilj pripremiti svjetske demokracije za prošireni sukob oko Ukrajine, a ne poduprijeti promjenu režima u Rusiji.

A u maju je Biden rekao da pokušava smisliti što učiniti u vezi s činjenicom da se čini da Putin nema izlaza iz rata.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy prethodno je odbacio ruska upozorenja, ali je u nedjelju za CBS rekao da bi Putin sada mogao biti ozbiljan.

"Gledajte, možda je jučer bio blef. Sada bi to mogla biti stvarnost."

State Department: Sankcije su najvažniji način za Zapadni Balkan

Glasnogovornik State Departmenta Ned Price

Sankcije tužiteljici Tužilaštva Bosne i Hercegovine Diani Kajmaković komentirao je Ned Price, glasnogovornik State Departmenta.

"Jedan od naših ciljeva kada se radi o Zapadnom Balkanu je da se radi s vladama i s narodima regije sa ciljem iskorjenjivanja korupcije. Sankcije su važan dio toga. Mi smo objavili sankcije, a i Ministarstvo financija je ovog jutra objavilo sankcije državnoj tužiteljici koja je sudjelovala u korupciji. Pružili smo informacije u tom priopćenju. Ministarstvo financija možda ima i dodatne informacije o utemeljenosti sankcija.

Sankcije ostaju važan način - najvažniji način! - kada se radi o čitavoj regiji. One su važne za naš cilj, cilj koji dijelimo sa vladama i narodima regije, a to je iskorjenjivanje korupcije."

Novinari su se interesirali i potencijalnim o mehanizmima suzbijanja ruskog i kineskog uticaja u regionu.

"Nije upitno da je Zapadni Balkan dinamična regija, atraktivna zemljama širom svijeta. Naravno atraktivna je i Kini i Rusiji iz različitih razloga. Mi vjerujemo - a to smo rekli i javno i u privatnim angažmanima sa zemljama Zapadnog Balkana - da interesi koji su nam zajednički i vrijednosti koje dijelimo predodređuju odnos koji je na mnogo načina jedinstven i različit od vizije odnosa koje bi za regiju imale Rusija ili Kina.

Dakle, bilo da se radi o razvoju, o sigurnosti, o ekonomiji, ili o humanitarnoj pomoći, mi smo jasno izrazili našu želju da budemo partner zemljama Zapadnog Balkana i da - a to smo podrazumijevali implicitno, a u nekim slučajevima izrazili i eksplicitno - partnerstvo koje donosimo bude različito od odnosa kakve bi željele dvije druge zemlje koje ste spomenuli."

U pisanom saopćenju State Department je objavio:

"Program sankcija Sjedinjenih Država za zapadni Balkan usmjeren je na pojedince i subjekte koji podrivaju ili ugrožavaju poslijeratne sporazume i institucije uspostavljene kao dio teško stečenog mira i Daytonskog mirovnog sporazuma. BiH se suočava s najozbiljnijom političkom krizom od 1995. godine, ograničena etnonacionalističkim političkim strankama koje iskorištavaju pokroviteljske mreže kako bi zadržale moć i bogatstvo. Štoviše, pravosudni sustav zemlje sve je više zarobljen od strane političkih stranaka i njihovih pokroviteljskih mreža i pod njihovom kontrolom.

Sjedinjene Američke Države će nastaviti koristiti sva ovlaštenja koja su im na raspolaganju za promicanje odgovornosti za one koji su uključeni u koruptivne aktivnosti ili podrivaju demokratske procese i institucije BiH."

Šef tužiteljice Kajmaković Milanko Kajganić, vršilac dužnosti Glavnog tužioca BiH izjavio je u Sarajevu da će rezultati istrage Tužilaštva odlučiti o eventualnoj smjeni tužiteljice Kajmaković, te da ona, za sada, ostaje na funkciji tužioca Tužilaštva BiH.

SAD upozoravaju Putina na "katastrofalne posljedice" ako upotrijebi nuklearno oružje

Biden će odlučno reagovati ako Rusija pokrene nuklearni napad

SAD su upozorile Rusiju na "katastrofalne posljedice" ukoliko upotrijebi nuklearno oružje u napadu na Ukrajinu.

Jake Sullivan, savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu bezbjednost, rekao je da su američki zvaničnici u privatnim razgovorima prenijeli ruskim kolegama da će predsjednik Joe Biden "odlučno reagovati" ako ruski predsjednik Vladimir Putin naredi nuklearni napad.

Sullivan je u intervjuu za NBC rekao da Rusija "dobro zna šta će SAD uraditi ako upotrijebi nuklearno oružje, jer su im to bukvalno i rekli".

Američki zvaničnici reagovali su pošto je Putin nagovijestio mogućnost nuklearnog napada, kada je istovremeno najavio i mobilizaciju 300.000 ljudi za rat u Ukrajini.

Ruska vojska se povukla iz određenih oblasti u Ukrajini, i smatra se da je zbog gubitaka na frontu najavljena dodatna mobilizacija.

Zbog najavljene mobilizacije izbili su i protesti širom Rusije na kojima su uhapšene stotine ljudi.

"Putin zna da gubi"

Moskva takođe potpomaže organizovanje referenduma u četiri separatističke oblasti u Ukrajini o pripajanju Rusiji. Smatra se da će stanovnici Hersonske, Zaporoške oblasti, kao i Donjecka i Luganska, izglasati pripajanje Rusiji - što će onda Moskvi dati opravdanje da brani svoje nove teritorije.

Neke informacije sa terena ukazuju na to da ruski vojnici idu od vrata do vrata i da vode ljude na glasanje.

Ukrajina, zajedno sa zapadnim zemljama, ne priznaje referendum i najavljuje da rusko anektiranje njene teritorije neće biti međunarodno priznato.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao za američki CBS da Ukrajinci koji odbiju da glasaju na referendumu mogu da trpe posljedice ruskih snaga.

"Rusi mogu da im isključe struju ili na drugi način onemoguće normalan život. Prisiljavaju ih na glasanje, ili ih vode u zatvor", kaže Zelenski i dodaje da su referendumi "opasan znak da Putin ne planira da prekine rat".

"Zna da gubi. Na terenu je Ukrajina preuzela inicijativu. On ne može da objasni svom narodu kako se to desilo i sad pokušava na drugi način da riješi to pitanje"

Zelenski također smatra da je moguće da se ostvari Putinova prijetnja nuklearnog napada na Ukrajinu.

"On želi da uplaši cijeli svijet, i ovo su prvi koraci u toj nuklearnoj ucjeni. Mislim da ne blefira", rekao je on.

Ukrajinski predsjednik ipak smatra da svijet treba da nastavi pritiskati Putina da odustane od nuklearnog oružja.

"Mislim da se vojna strategija Rusije nije promijenila i da je cilj i dalje okupacija naše zemlje. I, naravno, žele da je destabilizuju iznutra", rekao je Zelenski.

Zelenski tvrdi da su Ukrajinci ujedinjeni protiv Putina, više nego ikada u historiji.

Iranski predsjednik poziva na čvrste mjere protiv protesta širom zemlje

Protesti u Teheranu, 21. septembar 2022

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi insistirao je u subotu da vlada odlučno reaguje na rasprostranjene proteste širom zemlje zbog smrti mlade Kurdkinje Mahse Amini nakon što ju je uhapsila režimska moralna policija.

U sedmici nakon njene smrti, demonstracije su se proširile na najmanje 133 grada, dok je smrtno stradao 41 demonstrant, navela je državna televizija u subotu.

Video na društvenim mrežama prikazuje demonstrante kako pale statuu vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija u njegovom rodnom gradu Mashhadu u petak. Drugi video snimci prikazuju demonstrante u više gradova, uključujući glavni grad Teheran, kako pale Khmeneijev portret.

Iranski mediji navode da je Raisi, koji se prije nekoliko dana vratio sa zasjedanja Ujedinjenih nacija u New Yorku, rekao porodici pristalice režima koji je ubijen tokom protesta da "vlada mora odlučno reagovati protiv protesta".

Raisi je "naglasio potrebu da se napravi razlika između protesta i remećenja javnog reda i sigurnosti, te je događaje nazvao neredima", prenijeli su državni mediji.

Protesti su najveći od 2019. godine, kada su Iranci izašli na ulice zbog cijena goriva. Najmanje 1.500 ljudi ubijeno je u obračunu koji je uslijedio.

General Azizollah Maleki, šef policije u provinciji Gilan, žarištu trenutnih protesta, rekao je vladinim medijima da su snage sigurnosti u njegovoj pokrajini "na rubu kolapsa". Više od 700 ljudi je navodno uhapšeno zbog protesta u Gilanu.

Demonstranti su navodno preuzeli kontrolu nad velikim dijelovima većinom kurdskog grada Aznaveh na sjeverozapadu zemlje.

Video na društvenim mrežama također prikazuje nasilne sukobe između demonstranata i vladinih sigurnosnih snaga i dobrovoljačke provladine grupe Basij milicija u okrugu Sattar Khan u Teheranu.

Iranski analitičar Ali Nourizadeh rekao je za Glas Amerike da su se "žene pridružile svojim muževima, sinovima i braći kako bi protestirali na ulicama", dok su se studenti također u velikom broju pridružili protestima "uprkos žestokom režimskom gušenju studentskih demonstranata tokom demonstracija prošle godine i u 2018."

Nourizadeh je rekao da, za razliku od protesta 2009, 2018. i prošle godine, "ne postoji nijedan zahtjev od strane demonstranata", osim pada Khameneija i njegovog režima.

Nourizadeh je rekao da sumnja da su nedavni izvještaji o tome da je Khamenei lošeg zdravlja "možda doprinijeli ljutnji ljudi", koji ne žele da ga naslijedi Khameneijev sin Mojtaba.

Antivladini mediji tvrde da je nekoliko hiljada demonstranata uhapšeno otkako je smrt Mahse Amini prošle sedmice izazvala proteste, u početku u pretežno kurdskim regijama zemlje.

SAD osuđuju brutalnost iranske vlasti

SAD osuđuju brutalnost iranske vlasti
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:24 0:00

U Iranu se pojačavaju sukobi između snaga sigurnosti i prosvjednika zbog smrti 22-godišnje djevojke dok je bila u policijskom pritvoru. Nekoliko američkih senatora kažu Glasu Amerike da se dive iranskim prosvjednicima koji hrabro i odlučno stoje za prava žena, suočeni sa brutalnošću.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG