U obraćanju iz predsjedničke biblioteke John F. Kennedy u Bostonu, na šezdesetu godišnjicu Kenedijevog slavnog govora o planovima slanja američkih astronauta na Mjesec, Biden je povukao paralelu između Kenedijevog cilja u svemirskim istraživanjima, i sopstvenog cilja da se stopa smrtnosti od raka prepolovi u narednih 25 godina.
Prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, rak je drugi najveći uzročnik smrti Amerikanaca, poslije srčanih bolesti. Biden se nada da će se Sjedinjene Države približiti cilju koji je postavio u februaru, da se broj smrtnih slučajeva od raka u SAD smanji za 50% u narednih 25 godina, kao i da se dramatično poboljša kvalitet života oboljelih od raka i njihovih negovatelja.
Stručnjaci kažu da je taj cilj ostvariv - ali uz odgovarajuće investicije.
Biden je svoj cilj o razvoju tretmana i lijekova za rak nazvao "smjelim, ambicioznim i potpuno ostvarivim." Apelovao je na privatni sektor da lijekovi postanu priuštiviji, a podaci o novim lijekovima redovno dostupni.
Predsjednik je skrenuo pažnju na novu studiju, rađenu uz podršku federalne vlade, o primjeni testova krvi za otkrivanje različitih vrsta raka, što je potencijalno proboj u dijagnostičkom testiranju, kako bi se drastično poboljšao život oboljelih od raka.
Daniel Karnival, koordinatorka Bijele kuće za borbu protiv raka, izjavila je za AP da Bidenova administracija vidi ogroman potencijal u studiji o dijagnostičkim testovima krvi u otkrivanju i sprječavanju raka.
Američko društvo za borbu protiv raka procjenjuje da će tokom 2022. godine u SAD biti otkriveno 1,9 miliona novih slučajeva raka, a više od 609.000 ljudi će preminuti od te bolesti. Borba protiv raka je pitanje od ličnog značaja za predsjednika Bidena, čiji je sin Bo preminuo od tumora na mozgu 2015. godine. Poslije njegove smrti, Kongres je usvojio "Zakon o lijekovima 21. vijeka", koji je predvidio izdvajanje 1,8 milijardi dolara u narednih sedam godina za istraživanja u borbi protiv raka. Zakon je 2016. potpisao predsjednik Barak Obama.
Uprkos Bidenovim pokušajima da asocira na Kenedija i njegov svemirski program, sadašnja inicijativa nema isti nivo budžetske podrške. Program Apollo je prikupio velike javne investicije, više od 20 milijardi tadašnjih, odnosno više od 220 milijardi današnjih dolara, računajući inflaciju. Bidenova inicijativa je daleko skromnija i više se oslanja na ulaganja privatnog sektora.
Pa ipak, Biden nastoji da sačuva interesovanje za investicije u istraživanja u domenu javnog zdravlja, i zalaže se za osnivanje Agencije za napredne istraživačke zdravstvene projekte, po uzoru na slične istraživačke inicijative pokrenute radi potreba Pentagona i obavještajne zajednice.
Naučnici sada razumiju da rak nije jedna bolest, već stotine bolesti koje drugačije reaguju na različite tretmane. Neke vrste raka imaju biomarkere na koje mogu da djeluju postojeći lijekovi tako što će usporiti rast tumora. Ali kod mnogih vrsta raka, takav tretman tek treba da bude otkriven.
"Kako učimo koje su terapije efikasne kod kojih podvrsta bolesti? Za mene je to pitanje veliko kao okean", kaže Donald Beri, biostatističar na Univerzitetu Teksasa. "Mogućnosti su ogromne. Izazovi su ogromni."
Uprkos izazovima, on je optimista da broj smrtnih slučajeva od raka zaista može da se prepolovi u narednih 25 godina.
"Možemo da dođemo do tog cilja od 50% tako što ćemo dovoljno usporiti razvoj bolesti kod različitih vrsta kancera, i bez toga da nekoga izliječimo", kaže Beri. "Da treba da se kladim da li ćemo ostvariti to smanjenje od 50%, kladio bih se da hoćemo."
