Miler je rekao da djeluje po naredbama na osnovu odluke američkog predsjednika Joseph Bidena da okonča najduži rat u koji je Amerika bila uključena – smatrajući da njeno angažovanje više nije među državnim prioritetima.
„Razgovarao sam sa članovima Talibanske političke komisije i ukazao im da bi povratak nasilju bio tragičan za Afganistan i građane te zemlje”, rekao je Miler u Kabulu.
Miller, koji komanduje američkim snagama i misijom Sjevernoatlantske alijanse čija je svrha podrška Afganistanu u borbi protiv talibana i drugih islamističkih grupa, rekao je da će međunarodne snage i dalje raspolagati vojnim sredstvima i sposobnostima da se zaštite tokom povlačenja i podrže afganistanske snage bezbjednosti.
Zvanično povlačenje, kako je ranije najavio američki predsjednik, trebalo bi da počne 1. maja, u skladu sa sporazumom postignutim sa talibanima 2020.
"U procesu povlačenja vojne baze ćemo predati afganistanskom Ministarstvu odbrane i drugim snagama", rekao je Miler dodajući da su se talibani obavezali da će prekinuti svoj odnos sa Al Kaidom – islamističkom ekstremističkom grupom.
Ranije tokom mjeseca predsjednik Biden je rekao da će američke trupe iz Afganistana biti povučene do 11. Septembra 2021, dvadesetogodišnjice napada na Svjetski trgovinski centar u New Yorku i zdanje Pentagona u Washingtonu – što je iniciralo američku interevenciju u Afganistanu.
Talibani su vladali Afganistanom od 1996. do 2001, kada ih je zbacila međunarodna vojna koalicija koju su predvodile SAD. Tada je počela njihova pobuna i borbe koje su vodili sa snagama međunarodne koalicije.
Saveznička intervencija bila je razlog da talibani i Afganistan pruže utočište liderima Al Kaide koji su smatrani odgovornim za terorističke napade 2001.
Prema izvještaju Ujedinjenih nacija na teritoriji Afganistana nalazi se najmanje 500 boraca Al Kaide sa kojima talibani održavaju bliske veze što, sa druge strane, talibani poriču.
