Blinken se sastao sa afganistanskim predsjednikom Ašrafom Ganijem, premijerom Abdulahom Abdulahom i drugim zvaničnicima i razgovarao o Bidenovoj odluci da se oko 2.500 američkih vojnika vrati kući do 11. septembra, 20. godišnjice napada na New York i Washington.
NATO je takođe najavio da će 7.000 vojnika te alijanse takođe biti povučeno u narednim mjesecima, što će označiti i kraj decenijskog stranog vojnog prisustva u Afganistanu.
Blinken je afganistanskim liderima prenio da povlačenje vojske ne znači i kraj odnosa.
"Želim da svojom posjetom pokažem da su SAD i dalje posvećene narodu Afganistana. Partnerstvo se mijenja, ali opstaje", prenio je državni sekretar SAD.
Predsjednik Gani je Blinkenu preneo da "poštuje odluku i prilagođava prioritete".
Blinken je došao u Afganistan iz Brisela gdje je, sa šefom Pentagona Lloyd Austinom, obavijestio članice NATO-a o povlačenju vojske.
Odluka je, međutim, izazvala i kritike pojedinih američkih političara, aktivista za ljudska prava, ali i pojačala bojazan obavještajnih službi.
Uprkos tome što su SAD uložile milijarde dolara u Afganistan u 20 godina, stopa siromaštva u toj zemlji je 52 odsto prema podacima Svjetske banke. To znači da polovina od 36 miliona ljudi živi sa manje od 1,90 dolara na dan.
Za mnoge Afganistance protekle dvije decenije su bile razočaravajuće, korupcija je rasprostranjena u vladi, u toku je rat lokalnih milicija. Mnogi se plaše da će se situacija pogoršati kada Amerikanci odu.
Mirovni pregovori između talibana i afganistanske vlade su u zastoju, ali bi trebalo da se nastave krajem mjeseca u Istanbulu.
Trumpova administracija se sa talibanima dogovorila da se američka vojska povuče iz Afganistana 1. maja. Biden je najavio da će tada početi povlačenje vojske, ali je obećao da će SAD i dalje pružati podršku Afganistanu.
