Linkovi

Teme

Ko je sve zaražen koronavirusom u američkoj administraciji

Predsjednik Trump

Sve je veći broj zaposlenih u Bijeloj kući, članova Republikanske stranke i administracije koji su testirani pozitivno na koronavirus, otkako je predsjednik Donald Trump objavio da su on i njegova supruga Melania oboljeli od COVID-19.

Politički savjetnik predsednika Stephen Miller​ objavio je da je pozitivan na koroanvirus i da je u karantinu. Njegova supruga Kattie Miler, koja radi kao direktorica za komunikacije potpredsjednika Mikea Pencea nije zaražena, kako je saopšteno.

Admiral Charles Ray​, zamjenik komandanta Obalske straže pozitivan je na koronavirus, a visoki vojni zvaničnici koji su bili u nedavnom kontaktu sa njim su za sada negativni i u samoizolaciji su. Među njima je i načelnik združenog Generalštaba američkih oružanih snaga Mark Milley​.

Portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany​ u saopštenju je navela da je pozitivna na koronavirus, ali da ne osjeća simptome.

Njen zamjenik Jalen Drummond​ takođe je pozitivan na COVID-19, a isto je kao i McEnany​, prisustvovao ceremoniji imenovanja nominacije Amy Coney Barrett za Vrhovni sud, kojoj su prisustvovale desetine ljudi bez maske i bez držanja distance.

Na toj ceremoniji bili su i bivša Trumpova savjetnica Kellyanne Conway​ i predsjednik Univerziteta Notre Dame John Jenkins i oboje su brzo objavili da su pozitivni na koronaviurs.

Portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany
Portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany

Chad Gilmartin​ i Karoline Leavitt​, oboje u timu za komunikacije Bijele kuće, takođe su pozitivni na COVID-19.

Trumpova bliska saradnica koja je u kampanji često putovala sa njim, Hope Hicks​, među prvima je objavila da je zaražena koronavirusom, a poslije njenog pozitivnog testa, testirali su se i predsjednik i prva dama SAD.

Menadžer Trumpove kampanje Bill Stepien​ takođe pozitivan na COVID-19 i radi od kuće. Nicholas Luna​, pomoćnik predsjednika koji je stalno sa njim, testiran je pozitivno na koronavirus.

Šefica Republikanskog nacionalnog komiteta Ronna McDaniel​, koja je često u kontaktu sa Trumpom, proteklog petka je objavila da je pozitivna i da je u karantinu u svojoj kući u Michiganu.

Senatori Ron Johnson, Thom Tillis​ i Mike Lee takođe su zaraženi. Oni su članovi senatskog Odbora za pravosuđe i objavljeno je da su pozitivni poslije sastanka u Ovalnoj sobi sa sutkinjom Barret 26. septembra.

Bivši guverner New Jerseyja Chris Christie​ objavio je da je u bolnici iz predostrožnosti, pošto je test pokazao da je pozitivan na koronavirus.

See all News Updates of the Day

Novi zov rata u Ukrajini za dobrovoljce iz BiH i Srbije

Militant samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) usmjerava oružje na borbene položaje na liniji odvajanja od ukrajinskih oružanih snaga južno od grada Donjecka, Ukrajina, 2. aprila 2021. REUTERS/Alexander Ermochenko

Novom eskalacijom sukoba na istoku Ukrajine u posljednjih nekoliko sedmica pojavili su se nagovještaji i pozivi za ponovne odlaske dobrovoljaca sa Balkana u redove proruskih snaga, iako je to zabranjeno zakonima u Bosni i Hercegovini i Srbiji.

Tužioci u BiH zajedno sa policijskim i sigurnosnim agencijama i dalje prate osobe koje su boravile na ratištu u Ukrajini u vrijeme njihovog mogućeg povratka tamo, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Nekoliko dana nakon što su se na društvenim mrežama i u medijima pojavili snimci kretanja vojnih vozila prema ukrajinskoj regiji Donbas, na istok Ukrajine zaputio se Dejan Berić, srbijanski dobrovoljac koji se prije nekoliko godina, kao snajperist, priključio proruskim snagama u samoproglašenoj Donjeckoj narodnoj republici (DNR).

“Posedujem pasoš građanina DNR-a – to nije samo papir, nego i obaveza. Ovo je moja Republika i ja sam dužan da je zaštitim”, rekao je Berić portalu Donbas danas (Донбасс Сегодня).

Ustvrdio je još i da su, zbog pogoršanja situacije na liniji razgraničenja i gomilanju ukrajinskih i ruskih trupa nedaleko od granica Donbasa, mnogi dobrovoljci krenuli put Donjecka i Luganska, regija koje su već sedam godina izvan kontrole ukrajinskih vlasti.

“Ako počne ofanziva, očekujem veliki broj žrtava. Biće gore nego 2014. godine”, prognozira Berić, koji je u posljednje vrijeme, kada je situacija bila relativno mirna, prema njegovim objavama na društvenim mrežama, živio u Rusiji.

Za eventualni novi rat sprema se i Savez dobrovoljaca Donbasa, pod čijim su se okriljem na istoku Ukrajine borili i mnogi borci koji su, usprkos zakonskim ograničenjima i zabrani odlaska na strana ratišta, tamo stigli iz Srbije, odnosno bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. Čelnik Saveza, ujedno i prvi premijer DNR-a, Aleksandar Borodaj također očekuje žešće sukobe, ali i dolazak brojnih dobrovoljaca, posebno iz Rusije. Iako je rekao da se organizacija kojoj je na čelu priprema za eskalaciju sukoba, nije precizirao na koji način.

Na ivici sukoba

Pripadnik ukrajinskih oružanih snaga na osmatračnici u Donjecku. (Foto: Reuters/Serhiy Takhmazov)
Pripadnik ukrajinskih oružanih snaga na osmatračnici u Donjecku. (Foto: Reuters/Serhiy Takhmazov)

Da se dvije sukobljene strane na istoku Ukrajine “zaista nalaze na ivici obnove sukoba” misli i Bratislav Živković, koji sebe opisuje kao četničkog komandanta i jednog od prvih srpskih dobrovoljaca na Krimu.

“Narod je ovde apsolutno protiv rata, i ne samo u Luganskoj i Donjeckoj narodnoj republici, već i na drugoj strani – naročito u pograničnim delovima. O tome govore ljudi koji imaju svoju rodbinu koja je ostala na ukrajinskoj strani. Znate, rat i front nikada ne idu samo u jednom pravcu”, ukazuje Živković.

Bez obzira na takav razvoj situacije, on tvrdi da “interes dobrovoljaca za područje Donbasa nikada nije ni prestajao”. Još je 2014. godine, prema vlastitom priznanju, “sa svojim četničkim dobrovoljcima samoinicijativno otišao u Rusiju”. Protiv njega je u Srbiji vođena, a potom obustavljena istraga za organiziranje odlazaka dobrovoljaca u Ukrajinu.

“Sada je pojačan interes za ovo područje ne samo iz Srbije i Republike Srpske, već i iz Crne Gore, Makedonije, pa čak i iz Bugarske. Takođe pratimo i situaciju i na drugoj strani. Tamo se sada među profašističkim jedinicama, u kojima prednjači Azov, organizuje prijem dobrovoljaca uglavnom iz Hrvatske i Poljske”, kaže Živković za BIRN BiH.

Govoreći o stanju na terenu, navodi kako se “pozicioniranje trupa nastavlja sa obe strane, a u tom smislu i pojačano granatiranje”.

“Posle jednog od granatiranja od strane ukrajinske armije i pogibije petogodišnjeg dečaka iz sela Aleksandrovskoje kod Jenakijeva mnogi su se javili i interesovali o situaciji na frontu. Aleksandrovskoje se nalazi duboko u pozadini fronta, pa su pomislili da je možda došlo do proboja linije odbrane Donjecke narodne republike i izrazili spremnost da dođu”, kaže Živković.

Osim njega, na strani proruskih snaga u Ukrajini borili su se još deseci srpskih dobrovoljaca. Prije tri godine BIRN je objavio da je u Srbiji ukupno 29 osoba osuđeno za ratovanje u Ukrajini. Većina je dobila uvjetne kazne nakon priznanja krivice.

Prema Informaciji o stanju sigurnosti za 2018. i 2019. godinu, koju je nedavno Ministarstvo sigurnosti podnijelo Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, u posljednjih sedam godina u borbenim aktivnostima na ukrajinskom ratištu sudjelovalo je i 11 bosanskohercegovačkih državljana.

“Državljani Bosne i Hercegovine, uključeni u ratna djelovanja na području Ukrajine, ne pripadaju ekstremno desničarskim strukturama. Trenutno se na ukrajinskom ratištu nalazi jedan državljanin Bosne i Hercegovine”, navedeno je u Informaciji o stanju sigurnosti, koja se zasniva na podacima policijskih, obavještajnih i drugih sličnih institucija i agencija.

Od spomenutih 11 dobrovoljaca iz Bosne i Hercegovine, za odlazak na ukrajinsko ratište sudilo se samo Gavrilu Steviću. On je jesenas, presudom Žalbenog vijeća Suda Bosne i Hercegovine, oslobođen optužbe za pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.

Osvrćući se na tu oslobađajuću presudu, kao i neprocesuiranje ostalih deset dobrovoljaca, kao i mogućnost da bi takva praksa mogla ohrabriti druge, potencijalne dobrovoljce na odlazak u Ukrajinu, dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Jasmin Ahić smatra kako je nekažnjavanje odlazaka u Ukrajinu nedopustivo.

“Time se pravi razlika između onih koji su ratovali u Siriji i u Ukrajini. To samo pokazuje da bosanskohercegovački građani nisu isti pred sudom i da nema pravde. Zapravo, jedni su pravičniji od drugih”, kaže Ahić.

Upravo se na tom suđenju, iz optužnice koju je protiv Stevića podignulo Tužiteljstvo BiH, moglo nagovijestiti kako je izgledao put dobrovoljaca prema Ukrajini. Preko Beograda i Moskve prebacivani bi u Rostov na Donu, a potom u Donbas. Prema optužnici, Steviću je pri odlasku u Ukrajinu pomogao “Ravnogorski pokret”, pri čemu se spominje ime Bratislava Živkovića koji je putovao iz Beograda s grupom dobrovoljaca u kojoj je bio i Stević. U Rostovu na Donu su dobrovoljci, prema navodima Tužiteljstva BiH, zatekli aktiviste ruske dobrovoljačke vojske i privatne firme koja je tražila “obezbjeđenje humanitarnih konvoja”. Navodi se i da su vrbovali dobrovoljce za ratovanje u Donjecku i Lugansku.

Tužitelji i sigurnosne agencije rade na više predmeta

Tužilaštvo i Sud BiH
Tužilaštvo i Sud BiH

Iz Tužiteljstva BiH je za BIRN BiH potvrđeno da, zajedno sa partnerskim policijskim i sigurnosnim agencijama, rade na više predmeta koji se odnose na odlaske državljana Bosne i Hercegovine te sudjelovanje na stranim ratištima.

“Među navedenim predmetima ima predmeta koji se odnose na odlaske na ratišta u Ukrajini. S obzirom da se radi o informacijama operativne prirode, više detalja ili informacija ne možemo davati”, odgovorio je Boris Grubešić, glasnogovornik Tužiteljstva BiH, na pitanje da li tužioci prate moguće nove odlaske u Ukrajinu.

Bez obzira na zakonske zabrane i prijetnje zatvorskim kaznama, barem prema citiranim tvrdnjama onih koji su već na ukrajinskom ratištu, interes za ratovanje i dalje postoji, “barem od ruskih organizacija koje vrbuju strane borce za rat protiv Ukrajine”, upozorava Marija Kučerenko, analitičarka kijevskog Centra za istraživanje civilnog društva.

“Što se tiče entuzijazma samih plaćenika ili potencijalnih plaćenika, on će se neminovno smanjiti zbog priča poput one o Slaviši Mitroviću, kojem Ruska Federacija ne daje državljanstvo, unatoč registraciji na teritoriju takozvane Luganske narodne republike i njenog ‘državljanstva’, što bi mu teoretski dalo pravo na dobivanje ruske putovnice”, prenosi Kučerenko.

Prenosi i detalje o Mitrovićevom slučaju, o kojem je ovih dana, postavljajući pitanje u naslovu “Kakav je Srbin potreban Rusiji: komičar ili dobrovoljac iz Donbasa”, pisala i Komsomoljskaja pravda. Komičar iz naslova je srpski glumac Miloš Biković, koji je dobio rusko državljanstvo, a dobrovoljac je upravo Mitrović. Novinaru Komsomoljskaje pravde Mitrović je prepričao kako ga je u rat protiv Ukrajine dovelo “obećanje” koje je, tokom rata u Bosni i Hercegovini, navodno dao jednom ruskom dobrovoljcu.

“Pitao sam ga: ‘Zašto si došao kod nas?’ I on je mene pitao: ‘A ako i kod nas ovako bude?’ Obećao sam mu da ću doći”, ispričao je Mitrović.

“Ova priča izgleda kao PR potez koji se uklapa u cijelu rusku propagandnu liniju u vezi sa ‘srpskim dobrovoljcima u Donbasu i zajedničkom sudbinom srpskih i ruskih dobrovoljaca’”, smatra Kučerenko.

Kučerenko primjećuje kako, u pravilu, glavni motiv za odlazak u Donbas nije novac. Prema podacima kojima raspolaže, “obični srpski ili bilo koji drugi strani plaćenik nije plaćen puno, za razliku od pojedinaca koji postanu heroji ruskih talk shows i koji budu plaćeni više”. Važnijim motivom smatra “priliku da se stvori potpuno nova biografija, ali i aura ‘heroja i mučenika za ruski svijet’”.

“Rusiji su takvi ljudi potrebni kao heroji za propagandne priče na njihovoj televiziji, jer navodno ‘cijeli svijet’ kojeg predstavljaju ti strani borci ‘podržava Ruse’ i dolazi ‘u borbu protiv fašizma’. Stoga plaćenike vrlo često privlači upravo taj aspekt popularnosti u medijima, pogotovo ako uzmete u obzir da u pravilu u mirnom životu nisu baš uspješni i da medije ne zanimaju”, zaključuje Kučerenko.

Uhodane rute odlaska

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio regiju Donbas, 8. april 2021
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio regiju Donbas, 8. april 2021

I Julija Petrovskaja, ruska novinarka koja se bavi pitanjima utjecaja Rusije na Balkanu, kaže kako je moguće očekivati pojačani interes za odlazak dobrovoljaca na istok Ukrajine u trenutku povišenih tenzija između Rusije i Ukrajine, odnosno nakon izbijanja eventualnog novog sukoba.

Podsjeća kako je, nakon početka oružanog sukoba na istoku Ukrajine koji je počeo nakon aneksije Krima “uz direktno učešće i vodeću ulogu Rusije”, Služba sigurnosti Ukrajine potvrdila da ima podatke o nekoliko stotina boraca s Balkana, “uglavnom građana srpske nacionalnosti (iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore) koji su se borili u Donbasu”.

“Neki od njih tamo su ponašali potpuno slobodno i čak su tražili medijsku slavu, poput Radomira Počuče, koji je kasnije osuđen zbog plaćeničkih aktivnosti, ili Dejana Berića, koji je objavio knjigu, radio na malom TV kanalu i čak se pojavio na konferenciji za novinare u Moskvi koju je držala portparolka Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova, gde formalno postoji vrlo stroga selekcija novinara”, podsjeća Petrovskaja.

Napominje i kako je “poznato da ‘srpski dobrovoljci’ imaju ruske mentore i rusku podršku”, ali i da se “obično regrutuju putem organizacija koje se obično predstavljaju kao humanitarne, verske ili veteranske”.

“Mnogo je takvih netransparentnih organizacija, iako postoje i prilično poznate, poput ‘Kosovskog fronta’ ili ‘Balkanske kozačke vojske’, u kojima je prisutna oštra antizapadna i prokremljovska propaganda, antiukrajinska i nacionalistička konzervativna retorika. Njihovi mehanizmi finansiranja nisu jasni, ali sudeći prema mnogim indikacijama, poreklom su iz Rusije”, ukazuje Petrovskaja.

Moskovsko pozivanje na Srebrenicu

Dok svjetski mediji javljaju o sve češćim prekidima primirja na istoku Ukrajine, tenzije se pojačavaju. Zapad upozorava na mogućnost ruske invazije ili, u blažoj varijanti, testiranja američke predanosti Ukrajini.

Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, kaže da “Rusija nikome ne prijeti i nikada nikome nije prijetila”, uz napomenu da Rusija “ima pravo prebacivati svoje trupe na svom teritoriju”.

Rat na istoku Ukrajine u kojem je poginulo najmanje 14.000 ljudi počeo je u proljeće 2014. godine, nakon ruske aneksije Krima, podsjeća Glas Amerike. Dok Ukrajina i zapadne zemlje ističu da Rusi naoružavaju, predvode i financiraju separatiste u Donbasu, Moskva odbacuje takve optužbe o miješanju. Primirje je dogovoreno 2015. godine u Minsku, ali manji sukobi i nasilje nikada nisu prestali.

Upravo je neispunjavanje dogovora iz Minska, a naročito obećane amnestije, najveći problem, po mišljenju Bratislava Živkovića. Kaže kako ne vjeruje Ukrajini da na istoku “neće biti streljanja, progona, represalija…”

“Ono što je olakšavajuća okolnost i malo daje sigurnost da, možda, neće doći do novih većih sukoba ili obnove rata je jasan stav Rusije, odnosno Vladimira Putina, da neće dozvoliti novu Srebrenicu. ‘Ukrajinska strana uvek postavlja pitanje – dajte nam priliku da zatvorimo granice vojskom. Zamišljam šta bi se dogodilo posle toga. To bi bila Srebrenica’, rekao je Putin”, podsjeća Živković na izjavu ruskog predsjednika s kraja 2019. godine.

Na Srebrenicu su se ovih dana ponovno pozivali iz ureda ruskog predsjednika, pa je Dmitrij Kozak, zamjenik šefa Putinove administracije, ovih dana izjavio kako će “Rusija biti prisiljena braniti svoje građane koji žive u Donbasu ako se tamošnja situacija počne razvijati prema scenariju masakra u Srebrenici”.

“Danas sve ovisi o razmjeru požara. Ako se, kako kaže naš predsjednik, tamo dogodi Srebrenica, vjerojatno ćemo biti prinuđeni ustati u zaštitu”, rekao je Kozak.

Kako prenosi agencija Interfaks, dodao je da su snage samoproglašenih republika u Donbasu “već dovoljno prekaljene u bitkama i sposobne odbiti napad, pa zasad nema potrebe za zaštitom”.

Nazivajući genocid u Srebrenici “masakrom”, Interfaks navodi kako se tamo dogodilo “najveće masovno ubojstvo u Europi od kraja Drugog svjetskog rata” ocjenjujući ga “jednim od najkrvavijih događaja u raspadu Jugoslavije od 1991. do 1999. godine”. Navodi se i kako su “Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde Ujedinjenih naroda utvrdili da su u srpnju 1995. trupe pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića [u Srebrenici] ubile više od 8.000 bosanskih Muslimana”.

SAD šalju dva ratna broda u Crno more, Rusija zabrinuta

ARHIVA - Američki ratni brod učestvuje u vježbi u Mississippiju (Foto: U.S. Air Force Master Sgt. Ryan Crane)

Sjedinjene Države će naredne nedjelje poslati dva ratna broda u Crno more, saopštila je Turska u petak dok je Rusija, koja raspoređuje dodatne vojne snage blizu Ukrajine, optužila NATO sile da povećavaju pomorsku aktivnost u tom regionu.

Turska, članica NATO-a, navela je da će ratni brodovi biti raspoređeni u Crnom moru od 14.-15. aprila.

"Prije 15 dana nam je poslat dopis diplomatskim kanalima da će dva američka ratna broda proći do Crnog mora, u skladu sa Konvencijom iz Montreuxa. Brodovi će ostati u Crnom moru do 4. maja", saopštilo je tursko Ministarstvo inostranih poslova.

Konvencija iz Montreuxa, usvojena 1936. godine, daje Turskoj kontrolu nad moreuzima Bosfor i Dardaneli, koji povezuju Mediteransko sa Crnim morem. Takođe ograničava pristup ratnih brodova i uređuje plovidbu stranih teretnih brodova.

Zamjenik ruskog šefa diplomatije Aleksandar Grushko u petak je izrazio zabrinutost zbog, kako je naveo, povećane aktivnosti u Crnom moru sila koje nemaju obalu u tom regionu, aludirajući na Sjedinjene Države.

"Broj posjeta NATO članica i dužina ostanka njihovih ratnih brodova su povećani", rekao je on, a prenijela novinska agencija Interfax.

Pozvajući se na očevica koji prati kretanje brodova kroz Bosfor, agencija Reuters je prenijela da su Sjedinjene Države i NATO povećali prisustvo u Crnom moru ranije ove godine, kada je administracija predsjednika Joea Bidena preuzela vlast.

Očevidac Reutersa je naveo da je ta aktivnost dostigla nivo viđen 2014-2015. godine, u vrijeme aneksije Krima.

Washington je prethodno saopštio da je Rusija rasporedila više trupa na istočnog granici Ukrajine nego u bilo kojem drugom periodu od 2014. godine, kada je izvršila aneksiju Krima i podržala proruske separatiste u regionu Donbas.

Sukobi između ukrajinskih snaga i separatista su se zaoštrili, zbog čega se strahuje od velike eskalacije. Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je, u telefonskom razgovoru sa turskim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom, optužio Ukrajinu za "opasne provokativne akcije" u regionu Donbas.

SAD: Broj djece bez pratnje na granici dostigao najviši nivo u martu

Mladi migranti bez pratnje čekaju svoj red u stanici za obradu unutar američke ustanove za carinu i granicu, glavnom pritvoru za djecu bez pratnje u dolini Rio Grande, u Donni u Teksasu, 30. marta 2021.

Američka vlada prihvatila je u martu gotovo 19.000 djece koja su sama putovala preko meksičke granice, objavile su vlasti u četvrtak, a to je najveći mjesečni broj koji je ikad zabilježen i glavni test za predsjednika Joe Bidena dok preokreće mnoge tvrde imigracijske taktike svog prethodnika.

Kompleksna kombinacija faktora u Sjedinjenim Državama i Centralnoj Americi bila je pokretač povećanja. Podudarilo se i s odlukom Bidenove administracije da djecu bez pratnje izuzme iz ovlašćenja povezanog s pandemijom, koje podrazumijeva da većinu ljudi deportuju iz zemlje, ne dajući im priliku da traže azil. Djeca su umjesto toga puštena "sponzorima" u SAD-u, obično roditeljima ili bližoj rodbini, dok im je dozvoljeno da vode svoje slučajeve na imigracijskim sudovima, koji su teško pretrpani nedovršenim poslovima.

Vlasti su u martu naišle na 18.890 djece bez pratnje, prema podacima američke Carinske i granične zaštite (CBP), znatno iznad prethodnih najviših razina od 11.475 u maju 2019. godine i 10.620 u junu 2014. godine, izvijestile su granične patrole, koje su brojeve počele objavljivati u 2009. godini. Prije toga odrasli Meksikanci činili su većinu onih koji prelaze granicu.

Mart je brojao približno dvostruko više od 9.457 djece bez pratnje s kojima se CBP susreo u februaru i pet puta više od broja 3.221 u martu 2020. godine.

Ogroman porast broja djece koja putuju sama, od kojih neka imaju i 3 godine, i porodica ozbiljno je opteretio granične objekte koji ne smiju držati ljude duže od tri dana, ali to često čine. Preostalo je da vlada pokuša da pronađe prostor i zaposli osoblje koje će dugoročno brinuti o djeci dok ne budu smještena kod sponzora.

Mnogima je uragan koji je u novembru pogodio Centralnu Ameriku povećao endemsko siromaštvo i nasilje zbog kojih su ljudi decenijama bježali. Promjene američke politike pod Bidenom, takođe, su uticale na njihove odluke, bez obzira da li su stvarne ili je riječ o glasinama.

Hermelindo Ak, uzgajivač kukuruza iz Gvatemale koji jedva zarađuje da bi prehranio porodicu, protjeran je u Meksiko iz teksaške doline Rio Grande sa svojim 17-godišnjim sinom. Ak je odlučio poslati sina samog, da drugi put pokuša, nakon što je saznao da djeca bez pratnje mogu ostati u SAD-u. Ak (40) rekao je da će se vratiti porodici u Gvatemali nakon prodaje kuće kako bi platio krijumčarima. Plan je bio da njegov najstariji sin živi s rodbinom u SAD-u.

"Nisam htio da ga ostavim samog", rekao je Ak prošle sedmice u meksičkom pograničnom gradu Reynosa. "Nužnost nas obavezuje."

Usred sve većeg broja, više od 4.000 ljudi u objektima CBP-a zadržano je u prostoru predviđenom za 250 ljudi, u kompleksu šatora u Donni u Teksasu. Ležali su razdvojeni na nekoliko centimetara na prostirkama na podu i s pokrivačima od folije.

CBP mora prebaciti djecu bez pratnje u roku od 72 sata u američki Odjel zdravstva i socijalnih usluga (HHS), čiji su objekti pogodniji za dugotrajnu njegu, dok se ne donesu uslovi za njihovo puštanje. Više od 2.000 djece jedan dan je prošle sedmice držano duže od toga u objektu Donna, a 39 ih je tamo bilo najmanje 15 dana.

HHS je otvorio svoj prvi objekat za privremeno zadržavanje u Carrizo Springsu u Teksasu 22. februara i od tada je sklopio niz sporazuma o zauzimanju velikih lokacija blizu granice, uključujući kongresne centre u Dallasu i San Diegu, stadion u San Antoniju u Teksasu i vojnu bazu Fort Bliss u El Pasu u Teksasu. Odjel je takođe plaćao letove za djecu i sponzore kako bi ograničio vrijeme u državnom pritvoru.

Sveukupno, granična patrola imala je 168.195 susreta s migrantima na južnoj granici u martu, najprometnijem mjesecu od marta 2001. godine, kada je izbrojala 170.580 hapšenja. Brojevi nisu u potpunosti usporedivi, jer je više od polovine prošlomjesečnih susreta rezultiralo protjerivanjima pod ovlašćenjima u vezi s pandemijom koje je uspostavio bivši predsjednik Donald Trump, a koje je Biden zadržao.

Ljudi koji su protjerani na osnovu zakona o javnom zdravstvu vjerovatno će pokušati ponovo, jer se ne suočavaju s pravnim posljedicama.

Za razliku od protjerivanja, ljudi koji su uhapšeni prema imigracijskim zakonima mogu se suočiti sa zatvorom, krivičnim gonjenjem zbog ponovljenih krivičnih djela i zabranom legalnog ulaska u zemlju preko braka ili drugih sredstava. Zvaničnici Bidenove administracije rekli su da je u martu protjerano 28% ljudi koji su prethodno protjerani, u odnosu na stopu recidivizma prije pandemije od 7% za 12-mjesečno razdoblje koje je završilo u septembru 2019.

CBP je imao 52.904 susreta s ljudima koji su stizali kao porodice, pri čemu je samo otprilike jedno od troje protjerano, a ostalima je dozvoljeno da ostanu u SAD-u kako bi tražili azil.

Meksiko je odbio da prihvati porodice iz Centralne Amerike s djecom mlađom od 6 godina, jer je novi zakon protiv pritvaranja porodica migranata ograničio efikasnost protjerivanja, rekli su službenici administracije. Meksiko posebno oklijeva da prihvati porodice s malom djecom u državi Tamaulipas koja graniči s dolinom Rio Grande, najprometnijim koridorom za ilegalne prelaze.

To znači da stotine migranata odlaze na autobuske stanice u pograničnim teksaškim gradovima poput McAllena i Brownsvillea na putu do konačnih odredišta u SAD-u. Da bi uštedila vrijeme, granična patrola prošlog mjeseca počela je puštati migrantske porodice - oko 9.600 ljudi od utorka, prema američkom predstavniku Henryju Cuellaru - bez obavijesti da se pojave na sudu, upućeni su da se direktno prijave američkom Uredu za imigraciju i carinu za 60 dana.

Brojevi su naglo porasli tokom Trumpove posljednje godine mandata, ali su dodatno nastavili da rastu pod Bidenom, koji je brzo okončao mnoge politike svog prethodnika, uključujući i onu zbog koje su tražioci azila morali u Meksiku da čekaju sudska saslušanja u SAD-u.

72 godine NATO-a: Savez se suočava sa novim izazovima

72 godine NATO-a: Savez se suočava sa novim izazovima
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:55 0:00

SAD: Ruske trupe na granici sa Ukrajinom najveće od 2014.

Pripadnik ukrajinskih oružanih snaga na osmatračnici u Donjecku (Foto: Rojters/Serhiy Takhmazov)

Bijela kuća saopštila je u četvrtak da su Sjedinjene Države zabrinute zbog, kako je ocijenjeno, eskalacije ruske agresije u Ukrajini.

Portparolka Jen Psaki rekla je da Washington razgovara o kretanju ruskih snaga blizu Ukrajine sa ostalim članicama NATO-a.

"Rusija sada ima više trupa na granici sa Ukrajinom nego u bilo kojem drugom periodu od 2014. godine", rekla je Psaki na konferenciji za novinare, aludirajući na period ruske aneksije Krima.

Psaki nije precizirala koliko je pripadnika ruskih snaga raspoređeno na granici sa Ukrajinom. Međutim, ovo je prvi put da je Bidenova administracija pomenula obim ruskih snaga, prenijela je agencija Reuters.

Prethodno je njemačka kancelarka Angela Merkel zatražila od ruskog predsjednika Vladimira Putina da povuče snage koje Kremlj nagomilava blizu granice sa Ukrajinom.

"Kancelarka je zahtijevala povlačanje raspoređenih snaga da bi se deeskalirala situacija", saopštila je njemačka vlada posle telefonskog razgovora Merkel i Putin.

Angela Merkel - Vladimir Putin
Angela Merkel - Vladimir Putin

U saopštenju poslije razgovora sa njemačkom kancelarkom, Kremlj je naveo da je "Vladimir Putin govorio o provokativnim akcijama Kremlja kojima se namjerno zaoštrava situacija duž linije razdvajanja".

Ukrajina upozorava na povećanje broja ruskih vojnika blizu svoje istočne granice dok se povećava nasilje duž linije koja razdvaja snage te zemlje i proruske separatiste u regionu Donbas.

Rusija je saopštila da njene snage nisu prijetnja i da su odbrambene, ali da će ostati u tom području dok god Moskva smatra da je to potrebno.

Kremlj je odbacio ukrajinske optužbe da raspoređuje snage da bi odvratio pažnju sa unutrašnjih pitanja, među kojima je i pritvoreni opozicioni lider Aleksej Navalni, uoči parlamentarnih izbora u septembru.

"To nema veze sa pritvorenicima ili sa drugima", rekao je portparol Dmitrij Peskov agenciji Reuters i dodao da Rusija mora da bude oprezna kada je "tako nemiran region kao što je Ukrajina blizu naših granica sa potencijalom da se obnove neprijateljstva"

"Primorana da se brani"

Visoki zvaničnik Kremlja Dmitrij Kozak rekao je u četvrtak da bi Moskva mogla da pod određenim okolnostima bude primorana da brani svoje državljane u Donbasu i da bi veliki sukobi mogli da označe kraj Ukrajine kao zemlje.

Kozak je u odgovoru na pitanje o tome da li bi Rusija branila svoje državljane u istočnoj Ukrajini pomenuo Srebrenicu, gdje su snage bosanskih Srba ubile 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka 1995. godine.

"To sve zavisi od obima požara. Ako bude, kao što naš predsjednik kaže, Srebrenice, očigledno je da ćemo morati da ih branimo".

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je u četvrtak Donbas dva dana nakon što je zatražio od NATO-a da omogući Ukrajini da se pridruži tom vojnom bloku, čijem se proširenju Moskva oštro protivi.

Ukrajina i zapadne zemlje navode da Rusija naoružava, predvodi i finansira separatiste u Donbasu. Moskva odbacuje optužbe o mešanju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG