Linkovi

Teme

Ko je sve zaražen koronavirusom u američkoj administraciji

Predsjednik Trump

Sve je veći broj zaposlenih u Bijeloj kući, članova Republikanske stranke i administracije koji su testirani pozitivno na koronavirus, otkako je predsjednik Donald Trump objavio da su on i njegova supruga Melania oboljeli od COVID-19.

Politički savjetnik predsednika Stephen Miller​ objavio je da je pozitivan na koroanvirus i da je u karantinu. Njegova supruga Kattie Miler, koja radi kao direktorica za komunikacije potpredsjednika Mikea Pencea nije zaražena, kako je saopšteno.

Admiral Charles Ray​, zamjenik komandanta Obalske straže pozitivan je na koronavirus, a visoki vojni zvaničnici koji su bili u nedavnom kontaktu sa njim su za sada negativni i u samoizolaciji su. Među njima je i načelnik združenog Generalštaba američkih oružanih snaga Mark Milley​.

Portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany​ u saopštenju je navela da je pozitivna na koronavirus, ali da ne osjeća simptome.

Njen zamjenik Jalen Drummond​ takođe je pozitivan na COVID-19, a isto je kao i McEnany​, prisustvovao ceremoniji imenovanja nominacije Amy Coney Barrett za Vrhovni sud, kojoj su prisustvovale desetine ljudi bez maske i bez držanja distance.

Na toj ceremoniji bili su i bivša Trumpova savjetnica Kellyanne Conway​ i predsjednik Univerziteta Notre Dame John Jenkins i oboje su brzo objavili da su pozitivni na koronaviurs.

Portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany
Portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany

Chad Gilmartin​ i Karoline Leavitt​, oboje u timu za komunikacije Bijele kuće, takođe su pozitivni na COVID-19.

Trumpova bliska saradnica koja je u kampanji često putovala sa njim, Hope Hicks​, među prvima je objavila da je zaražena koronavirusom, a poslije njenog pozitivnog testa, testirali su se i predsjednik i prva dama SAD.

Menadžer Trumpove kampanje Bill Stepien​ takođe pozitivan na COVID-19 i radi od kuće. Nicholas Luna​, pomoćnik predsjednika koji je stalno sa njim, testiran je pozitivno na koronavirus.

Šefica Republikanskog nacionalnog komiteta Ronna McDaniel​, koja je često u kontaktu sa Trumpom, proteklog petka je objavila da je pozitivna i da je u karantinu u svojoj kući u Michiganu.

Senatori Ron Johnson, Thom Tillis​ i Mike Lee takođe su zaraženi. Oni su članovi senatskog Odbora za pravosuđe i objavljeno je da su pozitivni poslije sastanka u Ovalnoj sobi sa sutkinjom Barret 26. septembra.

Bivši guverner New Jerseyja Chris Christie​ objavio je da je u bolnici iz predostrožnosti, pošto je test pokazao da je pozitivan na koronavirus.

See all News Updates of the Day

SAD podržavaju puštanje zatvorenika Islamske države "niskog rizika" u Siriji

A man, suspected of having collaborated with the Islamic State group, is greetd by family members upon his release from the Kurdish-run Alaya prison in the northeastern Syrian city of Qamishli, on Oct. 15, 2020.

Napori da se smanji sve veće opterećenje na prenatrpane zatvore u Siriji, u kojima se nalazi na hiljade zarobljenih boraca Islamske države, u Washingtonu dočekuju sa opreznim optimizmom, iako to uključuje puštanje stotine pripadnika terorističkih grupa na slobodu. 

Plan koji je prošle sedmice pokrenulo Sirijsko demokratsko vijeće (SDC) pod vodstvom Kurda, politička ruka Sirijskih demokratskih snaga (SDF), koje podržavaju SAD, poziva na puštanje takozvanih pripadnika Islamske države "niskog rizika" po opštoj amnestiji.

631 takav državljanin Sirije već je oslobođen i dozvoljeno im je da se vrate svojim kućama, a za još 253 kazna je umanjena za pola, dok kurdski zvaničnici kažu da se nova oslobađanja očekuju u narednim mjesecima.

Za sada, Sjedinjene Države to podržavaju.

"Ove inicijative za povratak i reintegraciju vidimo kao pozitivne", rekao je zvaničnik State Department-a za VOA, napominjući da je oslobađanje "fokusirano na nenasilne prestupnike za koje se procjenjuje da ne predstavljaju rizik od radikalizacije za njihove zajednice".

Zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti s obzirom na osjetljivost pitanja, takođe je predložio pomoć koja bi mogla da pomogne da proces prođe bez komplikacija.

"Mi smo, zajedno s našim koalicionim partnerima, spremni podržati prihvatne zajednice, kao dio tekućih stabilizacijskih inicijativa," rekao je.

Zabrinutost oko toga šta učiniti sa zarobljenim borcima i pristalicama Islamske države porasla je tek od sloma kalifata terorističkih grupa u martu 2019. godine.

U roku od nekoliko mjeseci, ključni zvaničnici Pentagona upozoravali su da više od desetak improviziranih zatvora, koje je SDF osnovao da u to vrijeme drži više od 10.000 zarobljenih boraca Islamske države, uključujući 2.000 stranih boraca, jednostavno nisu održivi.

Od tada, upozorenja su samo postajala sve glasnija, potaknuta nizom nereda koji su započeli prošlog marta.

Krajem juna, Koalicija protiv Islamske države predvođena SAD, rekla je generalnom inspektoru Pentagona da prenatrpani zatvori doprinose "trajnom i sve većem riziku za misiju", te da se "rizik od masovnog bjekstva ne može umanjiti".

Istovremeno, ponovljeni pozivi SAD-a za druge zemlje da rasterete SDF vraćanjem svojih stranih boraca u njihove zemlje, uglavnom su propuštene.

I uprkos milionima dolara pomoći iz SAD-a za saniranje i obezbjeđivanje zatvora, službenici SDF-a i SDC-a izrazili su zabrinutost da to neće biti dovoljno, tvrdeći da je zatvorska populacija porasla na gotovo 20 000 zatvorenika, uključujući oko 12 000 sirijskih državljana, koji su stali na stranu Islamske države.

Zvaničnik State Department-a rekao je za VOA da SAD vjeruju da će oslobađanje tzv. zatvorenika Islamske države "nižeg rizika" pomoći u smanjenju prenatrpanosti zatvora kojima upravlja SDF, "što pruža humanitarne beneficije i poboljšava unutrašnju sigurnost".

On je takođe iskazao povjerenje u SDF, ističući da ovo nije prvi put da su zatvorenici Islamske države pušteni.

"SDF i civilne vlasti upravljale su tim programima odgovorno i očekujemo da će i dalje to činiti", rekao je zvaničnik.

U izjavi prošle sedmice, kopredsjedavajuća SDC-a, Amina Omar pokušala je umanjiti zabrinutost, tvrdeći da su pušteni zatvorenici uključivali i one koji su "osuđeni zbog terorističkih optužbi, ali čije ruke nisu zamrljane krvlju Sirijaca".

Nisu svi toliko optimistični.

"ISIS je vjerovatno agresivno regrutovao iznutra u pritvorskim centrima zbog neuspjeha SDF-a da izoluje radikalne elemente stanovništva", rekla je Eva Kahan, istraživačica s Instituta za proučavanje rata sa sjedištem u Washingtonu, koristeći kraticu za terorističku grupu.

"Ovo početno oslobađanje opskrbiće aktivne pobunjeničke ćelije u dolini rijeke Srednji Eufrat desetinama do stotinama potencijalnih boraca i pristalica ISIS-a i moglo bi dodati gorivo tom plamenu pobune", rekla je Kahan.

Drugi stručnjaci koji su proučavali regiju, iako nisu spremni isključiti mogućnost povratnog udara, tvrde da će uspjeh ili neuspjeh oslobađanja zatvorenika možda više ovisiti o onome što će se sljedeće dogoditi.

"Mnogo toga će ovisiti o uslovima s kojima će se susresti u svojim zajednicama i hoće li uslovi pogodovati njihovoj reintegraciji", rekla je Mona Yacoubian, viša savjetnica u američkom Institutu za mir sa sjedištem u Washingtonu.

"U kolikoj mjeri su uslovi u koje se ljudi puštaju nezadovoljavajući, u tolikoj mjeri će takvi uslovi dovesti do nezadovoljstva i često do regrutovanja u grupe poput ISIS-a", rekla je. "Nema 100% sigurnosti u ovome."

(Ne)legalne aktivnosti političara u BiH prije zvanične izborne kampanje

Ilustracija

“Mi smo ti sve Srbe dolje rasteralji i proteljari sve. Kako smo ih mi tek u Oluji počistili, kužiš?! Sad smo ih, ba, zavadili, pa ćemo ih začas, ba, razvaliti! Slušaj momci, malo ste se prevarili, Republika Srpska je sad ujedinjena!”.

Ovo je sadržaj video spota stranke “Ujedinjena Srpska” u kojem tri mladića razgovaraju kako su "protjerali" Srbe sa Kosova i iz Hrvatske, te kako su ih "zavadili" u BiH. Nakon toga u spotu im prilazi četvrti muškarac koji kaže kako je Republika Srpska "sada ujedinjena". Trojica mladića potom bježe iz ugostiteljskog objekta.

Spot je izazvao burne reakcije kako na društvenim mrežama, tako i na političkoj sceni, a nakon reagovanja zvaničnih institucija pokrenuo je i pitanje - da li političke stranke i kandidati u BiH prije početka zvanične izborne kampanje mogu da rade šta žele?

Reakcije nadležnih institucija

Centralna izborna komisija BiH
Centralna izborna komisija BiH

Centralna izborna komisija BiH (CIK) smatrala je da je spot u suprotnosti sa Izbornim zakonom BiH, a da je ova stranka kako su naveli “odgovorna što je u video spotu objavljenom na društvenim mrežama koristila jezik koji bi nekoga mogao navesti ili podstaći na nasilje ili širenje mržnje”.

U skladu s tim, 7. oktobra, nepravosnažnom odlukom poništila je ovjeru za učešće na izborima ove stranke, njenog lidera Nenada Stevandića kaznila sa 10.000 konvertibilnih maraka i naredila da se sporni spot ukloni sa društvenih mreža.

Međutim, prema rješenju Suda BiH koje je uslijedilo 15. oktobra, ova odluka je poništena, uz obrazloženje da je sporni spot objavljen prije zvaničnog početka izborne kampanje. Sud BiH, međutim, nije odlučivao o sadržaju spornog spota, nego je zauzeo stav da se sve zabrane iz člana 7.3 Izbornog zakona odnose samo na period izborne kampanje.

Samo dva dana kasnije, 17. oktobra, TI BiH ponovo je uputio prijavu CIK-u na odlučivanje, s obzirom da je distribucija spota, kako su naveli, nastavljena i za vrijeme kampanje.

Zakonski okvir ostavlja prostor za nedozvoljene aktivnosti

Ivana Korajlić
Ivana Korajlić

Izvršna direktorica TI BiH, Ivana Korajlić za Glas Amerike kaže da bez obzira na to koliko je predložena sankcija od strane CIK-a bila utemeljena ili ne, ovakvo rješenje Suda BiH i ovakvo tumačenje normi daje odriješene ruke političkim strankama da u budućim izbornim procesima, prije početka zvanične izborne kampanje, nezakonito rade i pridobijaju glasove.

“Ukoliko u međuvremenu ne dođe do nekih izmjena, svako će do početka izborne kampanje moći da radi sve ono što je članom 7.3 zabranjeno, kao što je kupovina glasova, pritisak na birače, poticanje na nasilje, širenje mržnje i sl.”, kaže predstavnica TI BiH.

Iz Ujedinjene Srpske tvrde da se ne radi o predizbornom spotu, te da je riječ o “video prikazu deklaracije koja je usvojena na video skupštini Ujedinjene Srpske održanoj 12.septembra, a koja govori o potrebi neophodnog jedinstva u Republici Srpskoj o vitalnim pitanjima".

Dok se suočavaju sa novom prijavom koju je podnio TI BiH, kandidati ove stranke nastavljaju izbornu utrku, a njihov lider Nenad Stevandić, zadovoljan odlukom Suda BiH, CIK je u ranijim izjavama okarakterisao kao “kancelariju, gdje sjede ljudi koji su delegirani na nelegalan način”.

“To je taj licemjerni pristup – ukoliko nemaju kontrolu nad članovima Izborne komisije, to im ne odgovara i CIK više nije legitiman. Naravno da treba pratiti postupanje institucija i kritikovati ukoliko nešto nije uredu, međutim, ovo je pokušaj da se unaprijed ospori kompletna institucija i da se svaka buduća odluka CIK-a, nad kojom nemaju direktnu kontrolu, dovede u pitanje”, objašnjava Ivana Korajlić.

Kathleen Kavalec
Kathleen Kavalec

Iz Misije OSCE-a u BiH naglašavaju da je od izuzetnog značaja da političari izbjegavaju širenje stavova koji mogu podsticati na netoleranciju ili izazivati sukobe u lokalnim zajednicama.

“Pozivamo sve kandidate i političare da se suzdrže od korištenja uvredljivog ili ponižavajućeg govora ili govora koji vodi ka podjelama. Korištenje takvih riječi je nesmotreno i opasno”, rekla je za Glas Amerike šefica Misije OSCE-a u BiH, ambasadorka Kathleen Kavalec.

Ona je istakla da Misija OSCE-a u BiH ima dugotrajan i izvanredan partnerski odnos sa CIK-om i da imaju povjerenja u njegove tehničke sposobnosti.

“Potpuno podržavamo CIK-ove aktivnosti na osiguranju najvišeg nivoa transparentnosti i integriteta izborne administracije. Političke stranke, lideri i kandidati trebali bi poštivati trud koji CIK ulaže u osiguranje integriteta i pravičnosti izbornog procesa, te važnu ulogu i rad ove institucije”, kaže ambasadorka Kavalec.

Brojne zloupotrebe u političke svrhe

Plasiranje spornog spota putem društvenih mreža, međutim, samo je jedna u nizu aktivnosti, koje su politički subjekti u BiH realizovali prije početka zvanične kampanje.

Tokom dvomjesečnog monitoringa predizbornih aktivnosti, posmatrači TI BiH, u 68 lokalnih zajednica u BiH, zabilježili su brojne slučajeve kršenja Izbornog zakona.

CIK-u je upućeno 69 prijava, koje se u najvećoj mjeri odnose na zabranjeno oglašavanje van perioda izborne kampanje, ali i druge slučajeve zloupotreba javnih resursa za izbornu promociju.

Između ostalog, zabilježeno je 78 većih stranačkih skupova koji su po svom karakteru bili predizborni.

“Na jednom od njih u Doboju, po vlastitom priznanju, predsjednik GO SNSD-a dijelio je novac penzionerima, studentima i mladim bračnim parovima, a slučaj je prijavljen CIK-u zbog kršenja izbornog zakona”, saopštili su iz TI BiH.

Takođe je evidentirano i 547 slučajeva intenziviranja javnih radova u predizbornom periodu, kao i 150 primjera raspodjele posebnih podsticaja i subvencija koje se najčešće odnose na jednokratne isplate tempirane u predizborni period.

“Načelnik Ugljevika jednokratno je dijelio po 100 KM djeci demobilisanih boraca, a gradonačelnik Zenice isplatio je 100.000 KM Udruženju penzionera uz tvrdnju da slučaj nema veze sa izborima i da će udruženje dijeliti pomoć socijalno ugroženima penzionerima”, navode iz TI BiH.

CIK je po prijavama TI BiH već kaznio šest političkih subjekata, dok se još čeka ishod ostalih postupaka.

Zvanična izborna kampanja počela je 16. oktobra uoči predstojećih lokalnih izbora u BiH koji će biti održani 15. novembra.

Američka vlada tužila Google zbog kršenja zakona protiv monopola

Google

Američki Sekretarijat za pravosuđe tužio je u utorak Google zbog kršenja zakona protiv monopola, tvrdeći da je tehnološki gigant zloupotrebio dominaciju u pretraživanju interneta i reklamiranju da bi ugušio konkurenciju i tako nanio štetu potrošačima, prenosi agencija AP.

Tužba, kako ocjenjuje AP, predstavlja najznačajniji potez vlade na zaštiti konkurencije još od tužbe protiv Microsofta, prije više od 20 godina. Takođe bi mogla da otvori put za druge velike vladine poteze protiv monopola, imajući u vidu aktuelne istrage koje Sekretarijat za pravosuđe i Federalna trgovinska komisija (FTC) vode protiv velikih tehnoloških kompanija među kojima su Apple, Amazon i Facebook.

„Google je prolaz za internet i gigant pretrage i reklamiranja. Međutim, kao što se se objašnjava u podnijetoj tužbi, održao je monopol kroz politiku isključivanja drugih koja je štetna po konkurenciju”, rekao je novinarima zamjenik sekretara za pravosuđe Jeff Rosen​.

Članovi Kongresa i aktivisti za zaštitu prava potrošača već duže vrijeme optužuju Google, čija partnerska kompanija Alphabet Inc. ima tržišnu vrijednost od nešto više od hiljadu milijardi dolara, za zloupotrebu dominacije u pretrazi interneta i reklamiranju za gušenje konkurencije i povećanje profita.

Kritičari tvrde da novčane kazne u iznosu od više milijardi dolara i obavezne izmjene politike koje su Googleu prethodnih godina nametnuli evropski regulatori nisu bili dovoljno oštri i da su potrebne strukturne promjene da bi kompanija promijenila svoje ponašanje.

Google je na tužbu odgovorio na Twitteru: „Tužba Sekretarijata za pravosuđe ima velike nedostatke. Ljudi koriste Google zato što je to njihov izbor - ne zato što su primorani ili ne mogu da pronađu alternative”.

U tužbi podnijetoj u federalnom sudu u Washingtonu navodi se da Google plaća milijarde dolara, zarađene od reklama, proizvođačima telefona da osiguraju da Google bude glavni pretraživač. Vladi se u podnošenju tužbe pridružilo 11 saveznih država.

Trumpova administracija dugo je usredsređena na Google Jedan od glavnih ekonomskih savjetnika predsjednika Donalda Trumpa rekao je prije dvije godine da Bijela kuća razmatra da li bi pretrage na Googleu trebalo da budu podložne vladinim regulativama, podsjeća AP.

Trump je često kritikovao Google i ponavljao neosnovane optužbe konzervativaca da je popularni pretraživač pristrasan i da guši konzervativne stavove, miješa se u američke izbore i radije sarađuje sa kineskom vojskom nego sa Pentagonom.

Google kontroliše oko 90 odsto globalnih pretraga na internetu. Kompanija se spremala za vladine mjere i očekuje se da će se oštro protiviti bilo kojim pokušajima da se njene usluge podijele u odvojene biznise.

Kompanija odbacuje optužbe o nepoštenoj konkurenciji. Tvrdi da su njeni biznisi, iako veliki, korisni za mušterije, da ima veliku konkurenciju i da je pokrenula inovacije koje pomažu ljudima u svakodnevnom životu.

Većina Googleovih usluga je besplatna i nudi se u zamjenu za lične informacije koje pomažu kompaniji da prodaje reklame.

U nedavnom izvještaju podkomiteta Odbora za pravosuđe Predstavničkog doma, koji je objavljen poslije jednogodišnje istrage tržišne dominacije velikih tehnoloških kompanija, zaključuje se da Google ima monopol kada je riječ o pretraživačima. Navodi se da je kompanija učvrstila svoju poziciju na nekoliko tržišta kupovinom uspješnih tehnologija koje su razvili drugi biznisi i da je kupilla oko 260 firmi za 20 godina.

Google je, između ostalog, vlasnik Chromea - vodećeg web pregledača, Androida - najvećeg svjetskog operativnog sistema za pametne telefone i YouTubea - glavnog websitea za postavljanje video fajlova.

Nova pravila društvenih mreža u vrijeme predizborne kampanje u SAD

Nova pravila društvenih mreža u vrijeme predizborne kampanje u SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:58 0:00

Njujorška filharmonija na kamionu

Njujorška filharmonija na kamionu
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:25 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG