Linkovi

Analize i istraživanja

Ko je sve zaražen koronavirusom u američkoj administraciji

Predsjednik Trump

Sve je veći broj zaposlenih u Bijeloj kući, članova Republikanske stranke i administracije koji su testirani pozitivno na koronavirus, otkako je predsjednik Donald Trump objavio da su on i njegova supruga Melania oboljeli od COVID-19.

Politički savjetnik predsednika Stephen Miller​ objavio je da je pozitivan na koroanvirus i da je u karantinu. Njegova supruga Kattie Miler, koja radi kao direktorica za komunikacije potpredsjednika Mikea Pencea nije zaražena, kako je saopšteno.

Admiral Charles Ray​, zamjenik komandanta Obalske straže pozitivan je na koronavirus, a visoki vojni zvaničnici koji su bili u nedavnom kontaktu sa njim su za sada negativni i u samoizolaciji su. Među njima je i načelnik združenog Generalštaba američkih oružanih snaga Mark Milley​.

Portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany​ u saopštenju je navela da je pozitivna na koronavirus, ali da ne osjeća simptome.

Njen zamjenik Jalen Drummond​ takođe je pozitivan na COVID-19, a isto je kao i McEnany​, prisustvovao ceremoniji imenovanja nominacije Amy Coney Barrett za Vrhovni sud, kojoj su prisustvovale desetine ljudi bez maske i bez držanja distance.

Na toj ceremoniji bili su i bivša Trumpova savjetnica Kellyanne Conway​ i predsjednik Univerziteta Notre Dame John Jenkins i oboje su brzo objavili da su pozitivni na koronaviurs.

Portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany
Portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany

Chad Gilmartin​ i Karoline Leavitt​, oboje u timu za komunikacije Bijele kuće, takođe su pozitivni na COVID-19.

Trumpova bliska saradnica koja je u kampanji često putovala sa njim, Hope Hicks​, među prvima je objavila da je zaražena koronavirusom, a poslije njenog pozitivnog testa, testirali su se i predsjednik i prva dama SAD.

Menadžer Trumpove kampanje Bill Stepien​ takođe pozitivan na COVID-19 i radi od kuće. Nicholas Luna​, pomoćnik predsjednika koji je stalno sa njim, testiran je pozitivno na koronavirus.

Šefica Republikanskog nacionalnog komiteta Ronna McDaniel​, koja je često u kontaktu sa Trumpom, proteklog petka je objavila da je pozitivna i da je u karantinu u svojoj kući u Michiganu.

Senatori Ron Johnson, Thom Tillis​ i Mike Lee takođe su zaraženi. Oni su članovi senatskog Odbora za pravosuđe i objavljeno je da su pozitivni poslije sastanka u Ovalnoj sobi sa sutkinjom Barret 26. septembra.

Bivši guverner New Jerseyja Chris Christie​ objavio je da je u bolnici iz predostrožnosti, pošto je test pokazao da je pozitivan na koronavirus.

See all News Updates of the Day

U SAD velika potražnja za radnicima, ali nema ko da radi

Restoran u Arlingtonu, Virginia, 2. septembar 2021.

Milioni Amerikanaca koji su ostali bez posla na početku pandemije, sada nailaze na veliku ponudu na tržištu rada. Ali, zbog širenja delta soja koronavirusa, radnici ne žure da se vrate na posao, iako će novčana pomoć koju dobijaju od vlade isteći, a neki poslodavci nude i veće plate.

U Charlotteu, Sjevernoj Karolini, kao i u mnogim dijelovima SAD, vlasnici lokala ne mogu da nađu dovoljno radnika. Oglasi za posao su svuda po gradu, a lokalna stopa nezaposlenosti je pala sa 14 na 5 posto.

"Ovdje ima posla. Naš restoran je stalno pun i dobro zarađujemo, ali nemamo dovoljno radnika", kaže menadžer picerije Brixx ​Lethr Rotherttold.

Slična priča i u obližnjoj kafeteriji.

"Taman kad pomislimo da smo se snašli, obim posla se poveća i treba nam još radnika. Kao da nikad nije dovoljno", kaže menadžer Enzo Pazos.

Ekonomista Matthew Metzgar ​kaže za Glas Amerike da je federalna novčana pomoć veća od plate koju su neki zarađivali prije pandemije.

"I sa tom visokom kompenzacijom, ljudi nisu voljni da se vrate na posao i zarađuju manje od pomoći", kaže on.

Drugi kažu da ne žele da se vrate na posao zbog bliskog kontakta koji imaju sa ljudima, u momentu kada od Covida u SAD dnevno umire više od 1.500 ljudi.

"Meni se čini da većina izbjegava da se vrati na posao iz bezbjednosnih razloga. Neki moji nezposleni prijatelji nisu ni tražili nove poslove, vratili su se da žive sa roditeljima i planiraju da tako ostane dok se ne osjete bezbjedno", kaže Alex Jordan Ku, koji traži posao.

Velika prepreka povratku na posao je i to što mnogi ne mogu da priušte da im neko čuva djecu, što je eskaliralo kada su zbog Covida zatvorene škole. To djelimično može biti riješeno kada se škole ponovo otvore, što nije slučaj sa vrtićima koji nemaju dovoljno osoblja.

Kako bi podstakla ljude da se vrate na posao, Bidenova administracija najavljuje subvencije za brigu o djeci koje su predviđene zakonom o infrastrukturi i socijalnoj pomoći vrijednom 3,5 hiljade milijardi dolara.

Na nedavno održanom sajmu zapošljavanja u Virginiji, mnogi su se raspitivali za veće plate, ali i za zdravstveno i penziono osiguranje.

"Tražim stalan posao, jako mi je važno i da imam dobro zdravstveno osiguranje", kaže Lisette Bez ​koja je došla na sajam i dodaje da čeka na pravi posao iako je trenutno nezaposlena i ne prima pomoć.

"Zdravstvena njega je u ovoj situaciji poskupila i za mnoge ljude je to veliki problem. Znači, nije dovoljno da samo nađete neki posao, i ove stvari su važne", ističe Bez.

Poslodavci, koji nemaju kontrolu nad pandemijom, mogu samo da nude veće plate.

Predsjednik sindikata zaposlenih na aerodromu u Charlotteu, William Voltz​, kaže da je radnicima potrebno povećati plate na najmanje 17 dolara na sat, sa sadašnjeg minimalca od 7,25 dolara.

Mnogi poslodavci su i povećali satnice, pa je tako minimalac u Amazonu sada 18 dolara, a bio je 15 prije pandemije.

Ekonomisti kažu da će, osim povećanja plata, ključna biti i kreativnost poslodavaca i da će morati da modifikuju neka radna mjesta kako bi pronašli dovoljno radne snage.

Biden traži od stranih lidera da sprovode snažnu politiku protiv klimatskih promjena

Državni sekretar SAD Antony Blinken sluša izlaganje predsjednika SAD Joea Bidena tokom Glavnog ekonomskog foruma o energiji i klimi u Beloj kući 17. septembra 2021.

Predsjednik SAD Joe Biden pozvao je u petak šest šefova država i tri lidera multilateralnih organizacija da se izjasne da snažnija klimatska akcija nije samo hitna, već i dobra za globalnu ekonomiju.

Lideri su se sastali šest nedjelja uoči Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, događaja čiji je cilj da zacrta buduće globalne napore u oblasti klime.

"Htio sam da pokažem da smo na prekretnici i da postoji stvaran konsenzus, pravi konsenzus, da iako klimatska kriza predstavlja egzistencijalnu prijetnju, postoji spasonosna putanja", rekao je Biden liderima Argentine, Bangladeša, Indonezije, Južne Koreje, Meksika i Ujedinjenog Kraljevstva, koji su svi sastanku prisustvovali virtuelno. "Klimatska kriza također predstavlja stvarne i nevjerovatne ekonomske mogućnosti za otvaranje radnih mjesta i podizanje životnog standarda ljudi širom svijeta."

Jedan od prvih Bidenovih postupaka na vlasti bio je povratak Sjedinjenih Država u Pariski sporazum o klimatskim promjenama, nakon što se njegov prethodnik povukao SAD rekavši da je to "loš posao" za zemlju.

Pravno obavezujući međunarodni ugovor ima za cilj ograničenje globalnog povećanja temperature za 1,5 stepeni u odnosu na predindustrijski nivo. Za razvijene zemlje poput SAD i Kine - dva najveća emitera - to bi zahtijevalo značajno smanjenje ukupne emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Za SAD bi to značilo smanjenje emisije za 50-52 odsto ispod nivoa iz 2005. do 2030. godine, što bi moglo da zahtijeva značajan pomak od tradicionalnih izvora energije poput uglja ka zelenijim izvorima poput energije sunca i vjetra.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres ponovio je u petak Bidenovo insistiranje na hitnosti:

"Svijet je na katastrofalnom putu do zagrijevanja od 2,7 stepeni", rekao je on u saopštenju, pozivajući se na izvještaj koji je u petak objavila Okvirna konvencija UN o klimatskim promjenama. "Ovo predstavlja kršenje obećanja datog prije šest godina o ostvarivanju cilja Pariškog sporazuma od 1,5 stepeni celzijusa. Neuspjeh u postizanju ovog cilja mjeriće se masovnim gubitkom života i sredstava za život."

Šef UN-a direktno je prenio odgovornost na razvijeni svijet, napominjući da 80 odsto globalnih emisija uzrokuje 20 najbogatijih nacija na svijetu. On je pozvao sve zemlje da postave ambicioznije ciljeve smanjenja emisije, a razvijene zemlje da ispune svoju obavezu od 100 milijardi dolara kako bi pomogle zemljama u razvoju u suočavanju s klimatskim promjenama.

Ali na sastanku u petak bio je primjetan izostanak bilo kakvog predstavnika najvećeg svjetskog emitera: Kine.

Nikos Tsafos​, analitičar koji radi na energetici i geopolitici u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, kaže da postoji mnogo podteksta u odnosu SAD i Kine kada su u pitanju diskusije o klimatskim promjenama.

"Bilateralni odnosi su složeniji i kontradiktorniji nego što su bili tokom pregovora o Pariskom sporazumu 2015. godine, što otežava odvajanje klime od brojnih sporova između dvije zemlje", napisao je on u svom mišljenju. "Kina je također pokušala da se označi kao lider u oblasti klime i manje je spremna da učini bilo šta što bi se moglo smatrati povlačenjem pod pritiskom SAD."

Ali, primjetio je, kineska perspektiva se takođe promijenila. I oni sada vide priliku da unovče situaciju. Rekao je da su kineske kompanije već godinama veliki igrači u industriji vetra i solarne energije, a nacija je veće tržište električnih vozila od SAD.

"Nema više potrebe da se Kina ubjeđuje da se okrene energetskoj tranziciji", rekao je on.

197 aktera, potpisnica Pariskog sporazuma - što uključuju pojedinačne zemlje i nadnacionalne grupe - sastaće se u novembru u Glazgovu, Škotska.

SAD, Britanija i Australija sklopile novi sigurnosni sporazum

SAD, Britanija i Australija sklopile novi sigurnosni sporazum
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

Matthew Palmer imenovan za američkog izaslanika za izborne reforme u BiH

Matthew Palmer

Sjedinjene Američke Države odredile su bivšeg izaslanika za Zapadni Balkan Matthewa Palmera za nadgledanje programa izborne reforme u Bosni i Hercegovini, potvrdio je Gabriel Escobar, koji je nedavno imenovan za zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD-a za Južnu i Srednju Europu.

U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), navodi da je ovaj potez Washingtona znak predanosti regiji Zapadnog Balkana.

U razgovoru vođenom u Washingtonu Escobar podvlači da će Palmer biti glavni čovjek SAD-a na vrućoj temi.

Escobar je rekao da je izborna reforma u BiH jedan od prvih koraka koje je potrebno poduzeti kako bi Zapadni Balkan bio "funkcionalniji" kao država.

"Jako sam sretan što se Matt [Palmer] zadržava oko tog dijela posla jer ima samo ogromno znanje, ogromne kontakte i sjajnu viziju kako bi izbori u Bosni trebali funkcionirati", rekao je Escobar.

Navodi i da izbori moraju biti "transparentniji, da više odgovaraju stvarnoj volji ljudi".

Posvećenost Zapadnom Balkanu i pristupanju u EU

Gabriel Escobar
Gabriel Escobar

Američka predanost i politika dosljedna je ne samo prema BiH, nego prema cijelom Zapadnom Balkanu, još od raspada Jugoslavije, pa i od kraja Hladnog rata, ocijenio je Escobar za RSE.

"I zapravo se radi o tome da se zemlje učvrste u zajednici zapadno-demokratskih zemalja gdje pripadaju, gdje su oduvijek bile", rekao je Escobar.

Primarni mehanizam da se ovo postigne, kaže Escobar, jeste članstvo u EU.

"Dakle, postoje dva dijela toga: jedan je da zemlje moraju izvršiti reforme potrebne kako bi svoje interese i svoje vrijednosti uskladile s interesima Europske unije. Drugi je pobrinuti se da Europska unija ima glasnu poruku za ove zemlje da trebaju i biti dio Europe", ocijenio je izaslanik SAD-a za Balkan i dodao da oba dijela imaju izazove.

"Ali mislim da je to u potpunosti izvedivo. Vidjeti bržu integraciju od sporije."

Za Escobara, koji je nakon rada na Balkanu otišao 2001. godine, razočaravajuće je vidjeti 20 godina kasnije da nije postignut veliki napredak.

"Stoga se nadam da ćemo američkim partnerstvom i američkim porukama i američkim angažmanom obje strane vratiti na pravi put", rekao je i naglasio da je proces pristupanja EU najsporiji proces proširenja EU ikad, a da je cilj vratiti dinamiku zemalja okruženja koje su to mnogo brže uradile.

"Mnogo malih stvari Kosovo i Srbija mogu riješiti odmah"

Kad je riječ o dijalogu Srbije i Kosova, Escobar je naglasio važnost Miroslava Lajčaka, specijalnog predstavnika EU za dijalog Kosova i Srbije.

"Ne vidimo ga samo kao pregovarača s EU, već nekoga ko ima naše povjerenje u postizanje cilja koji želimo - a to je pronalaženje rješenja između Srbije i Kosova."

Escobar je potcrtao da je najhitnije pitanje u dijalogu dvije zemlje – pitanje nestalih osoba.

Smatra da humanitarno pitanje ne bi smjelo biti blokirano političkim sporovima.

"Postoje obitelji koje godinama čekaju da shvate što se dogodilo s njihovim voljenim. Jednostavno ne razumijem zašto bi došlo do nedostatka kompromisa", kazao je Escobar.

Za njega postoji niz stvari na kojima se radilo, a koje nemaju utjecaja na status.

"Stvari o ekonomskim vezama koji već postoje, oživljavajući ih, čineći ih korisnima. Na primjer, postoji problem s registarskim tablama. Postoji problem električne energije na sjeveru Kosova. Dakle, postoji dosta malih stvari koje se mogu učiniti i koje se mogu učiniti odmah", rekao je u intervjuu Escobar.

O ruskom i kineskom utjecaju u Srbiji

Odgovarajući na pitanja o ruskom i kineskom utjecaju u Srbiji, Escobar je rekao da Rusija nije ni u prvih deset trgovinskih partnera Srbije.

"Iskreno rečeno, Rusija ne ulaže u Srbiju. To je mit. Rusija ne pruža humanitarnu pomoć. To zapravo nije trgovački partner", kazao je.

Smatra da je riječ o "nadmetanju s Kinom".

"I mislim da ova vlada ima jasan pogled po pitanju Kine. Sada tu ima mnogo toga za raspakirati jer nije samo financiranje ono što daje Kini prednost. Postoje problemi netransparentnosti koji ometaju sposobnost naših [američkih] kompanija da pošteno sudjeluju [u srpskoj ekonomiji]", kazao je.

Američki izaslanik za Zapadni Balkan smatra da će kompanije iz SAD-a nadmašiti kineske, ako budu imale jednake prilike.

"Imaju bolje lance opskrbe u Europi, imaju bolju uslugu korisnicima u Europi, savladali su pitanje kontrole kvalitete. Kina nije. Kina se dobro snalazi u netransparentnim okruženjima. I to je jedan dio toga, ne samo financiranje", zaključio je.

Kad je riječ o odnosu Rusije i Srbije, Escobar kaže da je to jedna od stvari na koje SAD neprestano upozorava Srbiju.

"Upozoravano da izbjegnu zapletenosti koje ili ugrožavaju njihove europske težnje ili ih izlažu riziku da prijeđu granicu sankcija", kazao je Escobar.

Ocijenio je da Washington ima dobar dijalog s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, kad je o ovoj temi riječ.

"On (Vučić) i njegova vlada općenito su proeuropski, prozapadno orijentirani. Pitanje je koliko dalje mogu ići? Srbija dvije godine nije otvorila nijedno poglavlje o svojoj europskoj kandidaturi. Obećali su da to učine. Najmanje jedno ili dva do kraja godine. Nadam se da mogu i imaju našu podršku u tome. Ali u mjeri u kojoj se budu nastavili kretati tim putem, mi ćemo ih podržati", kazao je Escobar.

"Odnosi između Bugarske i Sjeverne Makedonije ne smiju blokirati ulazak u EU"

Na pitanje o odnosu Bugarske i Sjeverne Makedonije i mogućnosti da izbori u Bugarskoj utječu na put S. Makedonije u EU, Escobar kaže da bilateralno pitanje ne smije "ne smije blokirati strateški imperativ ulaska zemalja u Europsku uniju".

"Postoje rješenja, bilo je i dobrih prijedloga u rješavanju tog bilateralnog pitanja između Sjeverne Makedonije i Bugarske. Stoga ćemo nastojati bez obzira na sve."

Izaslanik za Balkan smatra da je potrebna skora međuvladina konferencija na obje strane u isto vrijeme, "ove godine ako bude moguće".

"Zaslužile su to. Učinili su neophodne reforme. Uzeli su svoje lijekove, da tako kažem. Ako ne ove godine, početkom sljedeće godine", ocijenio je Escobar.

Potcrtao je da je, kad je riječ o bugarskim razlozima za blokiranje pristupanja Sjeverne Makedonije, potrebno kompromisno rješenje.

"Neću zanemariti zabrinutost zbog manjinskih grupa u Europi. Ali, to je bilateralno pitanje, međutim oni ga pretvaraju u multilateralno pitanje koje utječe na sve nas. Postoje i drugi načini rješavanja osim blokiranja njihove integracije u Europsku uniju", izjavio je Escobar.

Kina i Pakistan nude podršku talibanima

Kina i Pakistan nude podršku talibanima
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:16 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG