„Ruski rat je razjasnio koliko je hitan naš rad da pomognemo svim zemljama zapadnog Balkana da u potpunosti unaprijede demokratske reforme i ostvare svoje težnje za integracijom u evropske i euroatlantske institucije“, rekao je portparol State Departmenta odgovarajući na pisana pitanja VOA.
Portparol je napisao da su diplomatski prioriteti za region međusobno priznavanje zemalja, smanjenje trgovinskih barijera, sloboda medija i borba protiv korupcije.
"Ključno je da nastavimo da stojimo zajedno suočeni s ovom agresijom bez presedana", napisao je portparol. "Endemska korupcija oslabi region, ubrzava odliv mozgova i koristi zlonamernoj Rusiji."
Među pitanjima koja najviše zabrinjavaju u regionu je postepeno razotkrivanje delikatnog niza kompromisa postavljenih u Dejtonskom sporazumu iz 1995. godine, kojim je okončan rat u Bosni u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi.
Podrška Srbije Rusiji
Tim sporazumom je Bosna i Hercegovina podijeljena na Republiku Srpsku u kojoj dominiraju Srbi i regiju poznatu kao Federacija, u kojoj dominiraju Bošnjaci i Hrvati.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, nekada samoproglašeni socijaldemokrata, posljednjih godina sve više usvaja nacionalistički ton i postao je najbliži saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina u regionu.
Dodik se sastao sa Putinom u Moskvi prošlog septembra nakon što je podržao rusku invaziju na Ukrajinu. U januaru je Putinu odlikovao medalju časti za njegovu "patriotsku brigu i ljubav" prema polovini Bosne koju kontrolišu Srbi.
SAD su prošle godine najavile sankcije Dodiku — iako je on već bio pod američkim sankcijama od 2017. U svom saopćenju, američko ministarstvo finansija optužilo je Dodika za korupciju i secesionističke napore koji ugrožavaju stabilnost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Američka predstavnica Ann Wagner, republikanka i potpredsjednica Komiteta za vanjske poslove Predstavničkog doma, izjavila je za Glas Amerike: "Vidjeli smo opasno povećanje etničkih tenzija na Zapadnom Balkanu, uključujući i prijetnje otcjepljenjem" od političara poput Dodika.
Ona je navela da „Rusija želi da vidi haos u regionu, a Moskva i njeni zastupnici podržavaju ove pretnje“.
Wagner, čiji je distrikt Missouri primio hiljade bosanskih izbjeglica 1990-ih, rekao je za Glas Amerike da Bidenova administracija mora koristiti svoje ovlasti za sankcije da odvrati one političare "koji ugrožavaju suverenitet i multietnički identitet Bosne".
Mathieu Droin, gostujući saradnik u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, kaže da je rusko ponašanje pogoršalo tenzije ne samo u Bosni, već i na drugom žarištu Balkana - na granici Srbije i Kosova.
Srbija i Kosovo uživaju u nelagodnom miru od završetka rata na Kosovu 1999. Kosovo koje podržava NATO ostvarilo je de facto nezavisnost 2008. godine koju Srbija nikada nije priznala.
Napori za pomirenje prekinuti su u decembru kada su etnički Srbi koji žive na sjeveru Kosova blokirali granične prelaze skoro tri nedelje u znak protesta zbog hapšenja bivšeg srpskog policajca i novog propisa koji zahtijeva da srpska vozila koja ulaze na Kosovo postavljaju privremene kosovske registarske tablice.
"Došlo je do obnovljenih tenzija i između Srbije i Kosova, koje nisu direktno povezane sa Rusijom, ali možete videti i ruske kampanje dezinformacija koje su ušle u srpsku javnost, koje takođe podstiču tenzije", rekao je Droin za Glas Amerike.
Dok predsjednik Srbije Aleksandar Vučić manje eksplicitno podržava Putina i njegove ratne ciljeve od Dodika, Srbija je u velikoj mjeri zavisna od ruskih snabdijevanja energentima, a istraživanja javnog mnjenja pokazuju snažnu podršku javnosti Putinu. Početkom rata, hiljade Srba marširalo je centralnim Beogradom noseći ruske zastave i slike Putina, iako je bilo i proukrajinskih okupljanja.
EU i SAD traže dodatne sankcije Rusiji
Vučić, koji kaže da i dalje teži članstvu Srbije u Evropskoj uniji, pokušao je da napravi delikatan čin balansiranja, glasajući za rezoluciju UN koja osuđuje rusku agresiju u Ukrajini, ali odbija da se pridruži većini drugih evropskih nacija u uvođenju sankcija.
Taj neuspjeh u uvođenju sankcija mogao bi ga ostaviti izvan koraka s međunarodnom zajednicom, rekao je Scott Cullinane, viši savjetnik za odnose sa vladom organizacije "Razom for Ukraine" u Washingtonu.
“S jedne strane imamo demokratiju. S druge strane imamo genocid i autoritarnost. A Srbija mora da odluči koji od ta dva modela smatra privlačnijim”, rekao je Kulinan, koji je osam godina radio u Komitetu za spoljne poslove Predstavničkog doma.
„Ruska vlada je bila veoma dobra širom Evrope u korištenju etnonacionalizma i malih i istorijskih pritužbi u vezi sa religijom ili jezikom ili nacionalnošću kao pitanja klina“, dodaje on.
“Ne stvaraju ih uvijek, ali ih proširuju i iskorištavaju.”
Američka predstavnica Dina Titus, demokrata iz Nevade, također je član Odbora za vanjske poslove. Sa ostalim članovima Kongresa potpisala je pismo u martu 2022. kojim se poziva na State Department i državnog sekretara Antonyja Blinkena da prodube angažman na Zapadnom Balkanu.
„Postalo je očigledno da Rusija pomjera granice na svakom koraku. Svakako, sa Srbijom, sa Moldavijom, sa Ukrajinom. Dakle, htjeli smo da budemo sigurni da smo tamo postavili čvrstu granicu kako Rusija ne bi mogla da proširi svoj uticaj na područja izvan onih gde je već bila u ratu sa Ukrajinom”, rekao je Titus za Glas Amerike.
Titus je dodao da su Sjedinjene Države pojačale svoje angažovanje — ne samo kroz vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini, već, na primjer, u poboljšanju odnosa sa Srbijom: „Vidjeli smo kako Srbija ustaje i kaže da ne podržava rat u Ukrajini. ”
Kada je Glas Amerike pitao Titusa o neuspjehu Srbije da uvede sankcije Rusiji, ona je odgovorila: „Nije sve savršeno, ali se kreće u pravom smjeru, pa se nadamo da ćemo moći da nastavimo da ih ohrabrujemo da zauzmu aktivniji stav.
Ipak, mnogi stručnjaci brinu da zahtjevi stvoreni ratom u Ukrajini ostavljaju Zapadu ograničene kapacitete i spremnost da se bavi drugim problemima.
„Dugoročno, ono što me brine je da Zapadni Balkan, Srbija, Bosna dodatno zaostaju. Kako se više pažnje posvećuje zemljama poput Ukrajine i Moldavije, zapadna pažnja, zapadni resursi će teći u te zemlje kako bi im pomogli da se obnove i dalje integrišu sa zapadnim strukturama”, rekao je Cullinane.
Rekao je da balkanske nacije moraju preuzeti važne obaveze „kako bi dalje integrisale njihove ekonomije, ne sa Rusijom i ne sa Kinom, već sa Evropom i SAD“.
Cullinane je dodao da zemlje zapadnog Balkana "moraju shvatiti da su se stvari promijenile i da se nećemo vratiti u svijet kakav smo imali prije 24. februara".
“Sve više vodimo računa o tome koje su vlade od pomoći u tom procesu, koje vlade pomažu u zalaganju za ljudska prava, zalaganju za teritorijalni integritet, u borbi protiv genocida. A one vlade koje to ne rade i koje ne budu od pomoći u suprotstavljanju, to će oblikovati okruženje za politiku i diplomatiju u godinama koje dolaze”, rekao je Cullinane.
Ova priča je prvobitno nastala za srpski servis Glasa Amerike.
