Linkovi

Putinov četvrti predsjednički mandat


Vladimir Putin je četvrti put položio zakletvu i tako službeno produžio mandat za još šest godina.
Vladimir Putin je četvrti put položio zakletvu i tako službeno produžio mandat za još šest godina.

Putinovi pristaše ističu da je za 'podigao Rusiju s koljena', a oponenti 18 godina njegove vlasti nazivaju korupcijskom autokracijom.

Vladimir Putin položio je u ponedjeljak i četvrti put zakletvu kao predsjednik Rusije i tako službeno produžio mandat za još šest godina. Njegovi pristaše ističu da je za 18 godina vladavine "podigao Rusiju s koljena", dok oponenti 18 godina njegove vlasti nazivaju korupcijskom i čvrstom autokracijom.

Rusija se i dalje bori s posljedicama zapadnih sankcija zbog uloge u sukobu u Ukrajini, aneksije poluotoka Krim, te zbog navodnog uplitanja u američke izbore i podrške sirijskom režimu, iako se ekonomija nešto popravila zbog rasta cijena nafte.

"Kunem se da ću u obavljanju dužnosti predsjednika Ruske Federacije poštovati i štititi prava i slobode našeg naroda i građana, da ću poštovati i braniti Ustav Ruske Federacije, braniti suverenitet, nezavisnost, sigurnost i teritorijalni integritet države i služiti vjerno narodu", rekao je Putin polažeći zakletvu.

Vladimir Putin je na inauguraciju stigao u ruskom automobilu, posebno dizajniranom za predsjednika, a kroz dvorane Kremlja je među uzvanicima prolazio skoro duže nego što vozio se automobilom.

Inauguracija se odvijala dva dana nakon što je policija uhapsila oko 1.600 ljudi, uključujući i čelnika opozicije Alekseja Navaljnog, nakon demonstracija u desecima gradova diljem Rusije u znak prosvjeda protiv Putinove dugogodišnje vladavine. Većina uhapšenih je puštenana slobodu, a neke čeka sudsko saslušanje, uključujući i Navaljnog, koji je jedan od više od 700 uhapšenih samo u Moskvi.

Putin svoj mandat počinje u trenutku geopolitičkog razdora za Zapadom zbog niza pitanja, uključujući rusku aneksiju ukrajinskog poluotoka Krim 2014, potpore separatistima u istočnoj Ukrajini, navodnog miješanja u američke izbore i podrške sirijskom predsjedniku Bašaru al-Asadu.

Putin je ranije iznio niz ciljeva za svoj novi mandat, uključujući smanjenje stope siromaštva Rusije, modernizaciju infrastrukture, jačanje zdravstvene zaštite i tehnološki poticaj za preobrazbu ekonomije i poboljšanje životnog standarda. Sve je to ponovio tokom inauguracijskog govora, naglašavajući:

"Kao šef države učiniću sve što je u mojoj moći da osnažim prosperitet i slavu Rusije."

Nakon govora čestitali su mu uzvanici među kojima je bio premijer Dmitrij Medvedev, patrijarh Kiril i bivši njemački kancelar Gerhard Schroeder. Potom je pozdravio svečanu gardu i razgovarao s mladima koji su došli na trg, te se s njima fotografirao.

Hoće li Putin moći provesti sve ambicijske planove ostaje da se vidi. Bloombergova analiza pokazala je da je Putin u velikoj mjeri propustio brojna obećanja koja je dao početkom trećeg mandata 2012.

Putin je objektivno na vlasti od 31.decembra 1999. i najdugovječniji je ruski lider od sovjetskog diktatora Josefa Staljina. Na četvrti mandati zabran u martu s 76,69 posto glasova, prema službenim rezultatima, što je više nego što je dobiona prethodna tri izbora i najveći postotak kojeg je osigurao bilo koji postsovjetski ruski čelnik.

Bilo je izvještaja o lažiranju izbora, pojavi dodatnih 10 miljuna glasačkih listića, no Izborna komisija je potvrdila njegovu pobjedu. Opozicija je ukazivala na to da su se izbori održavali u nepoštenim okolnostima, da su državni mediji proglasili Putina pobjednikom i prije izbora.

Sama istraživanja javnog mijenja pokazala su pad podrške Putinu, sa visokih 58,9 posto u januaru na 47,1 posto u aprilu.

XS
SM
MD
LG