Njemački zvaničnici su rekli da su letjelicu, koja je letjela bez uključenih transpondera (sistema za registraciju i praćenje aviona), presreli njemački i britanski avioni.
Norveška je u utorak saopštila da su njene vazdušne snage identifikovale grupu ruskih vojnih aviona koji su letjeli iznad Barencovog mora. Norveške zračne snage identifikovale su letjelice kao dva bombardera, dva tankera za dopunjavanje goriva u vazduhu i tri lovačka aviona.
U ažuriranju situacije u Ukrajini od srijede, britansko ministarstvo odbrane je saopštilo da se nastavljaju teške borbe u zapadnim oblastima Bahmuta.
U objavi na Twitteru, ministarstvo je tokom protekle nedelje navelo da Ukrajina nastoji da zadrži kontrolu nad važnom rutom snabdijevanja, pošto druge opcije snabdijevanja Bahmuta vjerovatno komplikuje blatnjav teren.
Bivšem gradonačelniku Jekaterinburga Jevgeniju Rojzmanu počelo je suđenje pod optužbom da je diskreditovao rusku vojsku zbog njene ofanzive u Ukrajini.
Roizman je popularna opoziciona ličnost. On je posljednji istaknuti kritičar Kremlja koji je još uvijek u Rusiji, a da nije u zatvoru.
Dogovor o žitu i dalje pod znakom pitanja
Ruski izaslanik pri Ujedinjenim nacijama u Ženevi rekao je u srijedu da nije postignut nikakav stvarni napredak u rješavanju pitanja koja je Moskva pokrenula u vezi sa crnomorskim sporazumom o žitu, koji ističe sljedećeg mjeseca.
Obraćajući se novinarima u ruskoj stalnoj misiji u Ženevi, izaslanik Genadij Gatilov rekao je da stav Rusije o produženju sporazuma ostaje nepromijenjen. Moskva je saopštila da neće pristati na produženje ukoliko Zapad ne ukloni prepreke ruskom izvozu žitarica i đubriva.
Kremlj je u srijedu saopštio da je pismo koje je predsjedniku Vladimiru Putinu uputio generalni sekretar UN Antonio Gutereš o Crnomorskom sporazumu primljeno preko diplomatskih kanala i da se razmatra.
Ukrajina na godišnjicu katastrofe u Černobilju osuđuje ruke nuklearne ucjene
Ukrajina je u srijedu obeležila 37. godišnjicu nuklearne katastrofe u Černobilju pozivajući svijet da ne poklekne pred ruskom "ucjenom" zbog nuklearnih objekata koje je zauzela tokom svoje invazije.
Bivši radnici u tada poznatoj nuklearnoj elektrani u Černobilu (NPP) započeli su komemorativne događaje, održavajući noćno bdijenje u sjevernom gradu Slavujču u znak sjećanja na žrtve najgore nuklearne nesreće na svijetu 26. aprila 1986. godine.
Eksplozija u fabrici u tadašnjoj Sovjetskoj Ukrajini poslala je radioaktivni materijal širom Evrope. Oko 30 radnika u fabrici i vatrogasaca umrlo je neposredno nakon toga, a mnogo više ljudi umrlo je kasnije od bolesti uzrokovanih radijacijom.
"Prije trideset sedam godina nesreća u nuklearnoj elektrani u Černobilju ostavila je ogroman ožiljak na cijelom svijetu", rekao je predsjednik Vladimir Zelenski u izjavi na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Ukrajinski zvaničnici optužili su Moskvu da koristi ukrajinsku zabrinutost za bezbjednost izazvanu okupacijom nuklearnih elektrana kako bi pokušala da ucijeni Kijev i njegove saveznike da ispune ruske zahtjeve u vezi sa svojom invazijom. Rusija negira optužbe.
Zelenski je rekao da su Ukrajina i svijet platili visoku cijenu zbog nesreće 1986. godine i dodao: "Moramo učiniti sve da terorističkoj državi ne damo šansu da koristi nuklearna postrojenja da ucjenjuje Ukrajinu i cijeli svijet".
Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine osuđuje rusko zauzimanje nuklearne elektrane Zaporožje na jugoistoku Ukrajine, najveće u Evropi, i zahtijeva da ruske snage napuste elektranu.
Ruske snage su takođe zauzele ostatke sada nepostojeće elektrane u Černobilju krajem februara prošle godine, ali i nedeljama kasnije.
U Slavutiču, izgrađenom za ljude evakuisane iz blizine pogođene elektrane, stanovnici i bivši nuklearni radnici koji drže svijeće držali su fotografije žrtava dok je svirala ozbiljna muzika.
"Poznajem sve ovdje. Bila je to moja smjena u elektrani", rekao je Sergej Akulin, bivši radnik u fabrici. "Ovdje sam da se sjetim svojih kolega. Svi su živi, dok ih se sjećam".
